Deset izgubljenih života u samo 48 sati ponovno je otvorilo pitanje sigurnosti na hrvatskim cestama. Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da se ovakve tragedije ne mogu promatrati kao niz nepovezanih nesreća, već kao posljedica dugogodišnjih problema unutar sustava nadzora i prevencije.
Prema njegovu mišljenju, glavni problem nije nedostatak propisa, nego njihova nedovoljno dosljedna provedba. Ističe kako vozači često procjenjuju da je mogućnost kažnjavanja mala, zbog čega se rizična ponašanja poput prebrze vožnje, agresivnog pretjecanja i ignoriranja prometnih pravila sve češće doživljavaju kao prihvatljiv rizik.
Marušić upozorava i na visok rizik među motociklistima, koji su nerazmjerno često među teško ozlijeđenima i poginulima u prometu. Kao posebno zabrinjavajuće navodi vožnju znatno iznad dopuštene brzine, opasna pretjecanja te slučajeve skrivanja ili uklanjanja registarskih pločica kako bi se izbjegla identifikacija. Zbog toga predlaže strože sankcije, uključujući minimalnu novčanu kaznu od 1.000 eura za manipulaciju registarskim oznakama te oduzimanje motocikla u težim i ponovljenim prekršajima.
Jedan od najvažnijih čimbenika teških prometnih nesreća i dalje je brzina. Marušić podsjeća da prekoračenja veća od 40 kilometara na sat iznad dopuštene granice mogu predstavljati kazneno djelo obijesne vožnje, no upozorava da preventivni učinak takvih odredbi postoji samo ako se primjenjuju brzo, dosljedno i bez iznimki.
Kao primjer dobre prakse navodi dionicu državne ceste D8 između Splita i Omiša. Cesta koja je godinama nosila neslavni nadimak „cesta smrti” danas bilježi znatno bolje sigurnosne pokazatelje zahvaljujući mreži stacionarnih kamera za nadzor brzine. Prema njegovim riječima, nije se promijenila infrastruktura, nego ponašanje vozača koji su postali svjesni da je nadzor stalan i da će prekršaji biti sankcionirani.
S druge strane, brojne prometnice i dalje nemaju kontinuirani automatski nadzor. Upravo na takvim dionicama vozači često procjenjuju da mogu proći nekažnjeno, što dodatno povećava rizik od teških nesreća.
Kako bi se smanjio broj poginulih na cestama, Marušić predlaže pet hitnih mjera. Među njima su širenje mreže radara i sustava za mjerenje prosječne brzine, strože kažnjavanje manipulacije registarskim pločicama, dosljednija primjena zakona kod obijesne vožnje, proširenje modela nadzora kakav se koristi na dionici Split – Omiš te pojačan nadzor motociklista i drugih rizičnih skupina sudionika u prometu.
Zaključuje kako deset poginulih osoba u samo dva dana nije izoliran slučaj, nego ozbiljno upozorenje da su potrebne sustavne promjene. Smatra da ključ nije u donošenju novih zakona, nego u stvaranju sustava u kojem će kršenje prometnih pravila biti brzo otkriveno i sigurno sankcionirano, a odgovorno ponašanje postati jedini logičan izbor za vozače, piše Net.hr.
