Predsjednik IDS-a Dalibor Paus riskira “rat” s Primorsko-goranskom županijom i vodećim strankama u njoj
Piše: Neven Šantić
Nedugo nakon što je Skupština Primorsko-goranske županije (u kojoj i IDS tvori većinsku koaliciju) usvojila prijedlog da u budućem krojenju izbornih jedinica ova Županija ostane cjelovita, istarski regionalisti vide stvar sasvim dukčije.
Prije nego odgovorimo na pitanje zašto IDS ide kontra svojih “sestrinskih” opozicijskih stranaka i skreće vodu na mlin HDZ-a, treba reći da je u posljednje vrijeme često spominjanje potrebe izmjene izbornih jedinica posljedica ponovnog upozorenja Ustavnog suda, prvo je bilo prije više od deseta godina, da se krši ustavno pravo jednakosti glasa.
Nejednaka težina biračkog glasa
Naime, došlo je do prekomjernog odstupanja broja birača u pojedinim izbornim jedinicama, što znači i nejednaku težinu biračkog glasa, i to treba promijeniti. Posljednji rezultati popisa stanovništva samo su upozorili na to dugogodišnje kršenje ustava i zakona. I zadnji je čas da se nešto promijeni jer je do redovnih izbora ostalo tek godinu i pol, a godinu dana prije izbora izborno se zakonodavstvo ne smije mijenjati.
Da skratimo priču, nekoliko je načina da se stvar ispravi. U svakoj od postojećih izbornih jedinica odrediti broj zastupnika prema broju stanovnika, ili prekrajati granice izbornih jedinica odnosno smanjivati ili povećavati broj izbornih jedinica.
Demograf Nenad Pokos, polazeći od ustavnog načela i zakonske norme jednakosti glasa, predložio je podjelu, simpatičnu ministru Ivanu Malenici i HDZ-u, u kojoj su brojevi nadređeni logici te bi u istim jedinicama bili Novska i otok Krk, Koprivnica i Đakovo te Čakovec i Zaprešić. Ne treba reći da je opozicija nesklona ovoj matematičkoj a ne logičnoj (regionalnoj) podjeli.
Politolog Boško Picula pak svojedobno je bio predložio da izborne jedinice svakako treba uskladiti prema postojećem razmjernom izbornom modelu s više velikih izbornih jedinica (više od deset mandata), pri čemu one ne moraju biti jednake brojem mandata. Stoga bi trebalo agregirati pojedine županije u cijelosti prema regionalnom načelu, a Grad Zagreb zbog veličine eventualno podijeliti u dvije vlastite izborne jedinice sukladno gradskim četvrtima.
SDP pak predlaže podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica
SDP pak predlaže podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica, a njihove granice trebaju pratiti granice županija.
U tim bi se izbornim jedinicama birao različit broj zastupnika, ovisno o broju stanovnika. Tako bi se najviše zastupnika, 29, biralo u izbornoj jedinici koja bi, po SDP-ovu prijedlogu, obuhvaćala cijelu Dalmaciju. Najmanje, njih 18, biralo bi se u izbornoj jedinici koja obuhvaća Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju.
Možemo se isto zalaže za model po kojem bi Hrvatska bila podijeljena na šest izbornih jedinica koje uvažavaju ustavnu jednakost biračkog prava i u kojima se bira različit broj mandata. Tih šest izbornih jedinica, u ovisnosti o broju birača u svakoj od njih, davalo bi u Hrvatski sabor između 18 i 24 zastupnika, sukladno broju birača u svakoj od njih.
I sada se javio IDS
I sada se javio IDS, ostajući kod prekrajanja županijskih granica u skladu s modelom koji se sviđa HDZ-u, a kontra onoga za što se zalažu SDP i Primorsko-goranska županija. U IDS-u su to nazvali prijelaznim rješenjem modela s deset izbornih jedinica, jer nema vremena za širu raspravu a izbori se bliže, ali uz promjenu njihovih granica tako da poštuju administrativne i teritorijalne granice općina i gradova, ali ne i županija.
Najzanimljivije je kako IDS vidi tu “prijelaznu” osmu izbornu jedinica, koja uključuje Istarsku i dijelove Primorsko-goranske županije. Prema IDS-ovom prijedlogu uključivala bi tri nove općine koje prirodno gravitiraju prema njoj, općine Klana, Kastav i Viškovo, a koje su dosad bile u sklopu sedme izborne jedinice. S druge strane, novi prijedlog predviđa da otok Rab iz osme jedinice prijeđe u sedmu, jednako kao i općine južnije od Rijeke. Te općine južnije od Rijeke, koje pripadaju 8. izbornoj jedinici a trebaju doći u 7. su Kostrena, Kraljevica i Crikvenica.
Kratak pogled na povijest izbornih rezultata
Samo kratak pogled na povijest izbornih rezultata u spomenutim općinama (i gradovima) kazuje nam da IDS-ov prijedlog ima samo jednu funkciju – ojačati izbornu poziciju ove stranke i oslabiti SDP (ako ne idu u koaliciji), čak i HDZ, u 8. izbornoj jedinici.
IDS, naime, ima svoje biračko tijelo u Klani, Kastvu i Viškovu koje u 7. izbornoj jedinici ode u ništa, a u 8. bi mu svaki taj glas dobro došao. Isto tako, broj birača IDS-a u Kostreni, Kraljevici, Crikvenici i na Rabu je zanemarljiv, pa ih se, bez ikakve štete, može “gurnuti” u 7. izbornu jedinicu.
Nema sumnje, ovaj bi IDS-ov prijedlog mogao podići ionako nikad usahle tenzije ove stranke i SDP-a, a i ne bi bilo prvi put da IDS solira ne obazirući se na ostale sebi bliske stranke i njihova rješenja.
