Umjetnik Zdenko Bašić detaljno mitove i legende je detaljno prikazao u Muzeju zaboravljenih priča na Ilici. Iako se službeno otvara za mjesec dana, vrata je za one koji ne žele čekati otvorio ranije
Lubanje, zakopane kosti, jezive lutke i bića koja ne pripadaju ovom svijetu. Sve to pomalo djeluje kao set nekog novog Spielbergovog horora. Ali to je zapravo “Muzej zaboravljenih priča” kroz koji nas vodi umjetnik Zdenko Bašić. Prvo smo zavirili u sobu “Starohrvatske mitologije”.
“Naši klinci i u konačnici mi svi smo odrasli da znamo tko je Zeus, Hera, znamo grčku mitologiju, a recimo rijetko tko zna našu hrvatsku mitologiju, odnosno ono što su naši predci vjerovali. I tu zapravo se prisjećamo Peruna, Veleša, Mokoša i tih osnovnih 5 božanstava koji su vladali”, govori nam ilustrator i pisac Zdenko Bašić.
Kako je nastao Muzej zaboravljenih priča?
Priče o njima zvuče poznato i danas. “Kad se dijete rodi, evo još dan danas ljudi vole stavljati novac djetetu pod glavu ili kovanicu, a to zapravo dolazi iz starog vjerovanja u kojem zapravo postoje tri vile koje upravljaju sudbinom i onda se njih daruje da bi dijete imalo bolju sudbinu”, priča nam Bašić. Upravo je vilama posvećena i soba “Tajni vilinskog svijeta”. “Ovdje imamo različite vilenjake koji spavaju i čuvaju sjeme. Vilenjaci su obično bili ti koji su čuvali sjeme i sve što je bilo prolazno za vječnost. Ispod svakog vilinskog drva je zapravo prolaz u podzemni svijet koji je vječan i koji je velik”, dodaje Bašić.
Uz vile i vilenjake, kaže, najčešće se vežu ljepše i vedrije teme. Ali jedna od zaboravljenih priča je baš ta da su se i vile znale zamjeriti. “U samoborskom području vjerovalo da se vilama uvijek mora ostavit otvoreni vrt ili smočnicu da one mogu uzeti ono što im treba da dobiju blagoslov. U slučaju kad bi netko zaključao vrt ili smočnicu, do jutra bi mu sve istrunulo”, kaže Bašić.
U Muzeju zaboravljenih priča otkrivaju se hrvatski mitovi za koje još niste čuli
Nisu se ljudi nekoć bojali samo vila. Vjerovalo se u mnoga mitološka i mračna bića koja su vrebala po podrumima i tavanima. Zdenko ih je sve prikazao u trećoj sobi – “Sobi sjena”. “Recimo Glođani, ako ostaneš po noći vani i ako te ulove vani, oglođu te do kostiju. Ili imamo Baukače, one se hrane strahom pa postaju sve veći i veći. Ali zanimljiva priča o Baukačima je da je zeleni šmrkalj dobio po njima ime, jer se zavlači u crne rupe i sluzav”, nastavlja Zdenko.
O jezivim i ukletim bićima na našim prostorima pričalo se i tisućama godina prije Krista. Navodno čak i prije Rimljana. Vjerovalo se da na području Zagreba žive Mraki, mitska stvorenja koja su smatrana dušom djece koja su umrla prije rođenja. Zbog toga su po kućama tražili mlijeko, ali u njih nisu ulazili sami, nego bi se noću uvukli u veš koji se sušio vani. Zato dan danas pazimo da veš skupimo prije sumraka.
Prije sumraka smo pobjegli iz “Sobe sjene” i ušli u “Coperničku sobu”. Mjesto koje izgleda kao nekakav prahistorijski laboratorij. “Svi smo čuli za poznatog grabancijaša Petricu Kerempuha. On je zapravo naš starohrvatski čarobnjak. I to čarobnjak koji je sličan Harryju Potteru jer je to vrsta čarobnjaka koji može razgovarati sa zmijama i sa zmajevima”, govori nam ilustrator Zdenko Bašić.
U Hrvatskoj imamo more priča o vodenim ljudima. Zato je Zdenko posljednju, spavaću sobu nazvao – “Vodeni svijet”. Kaže, svaki grad na rijeci ima priču o raznim vodenim zvijerima, a najpoznatija je ona o dravskoj nemani. “Neki kažu da je nekakva vrsta ribe ili velike zmije, nitko ju nikada nije vidio. I vjeruje se isto tako kada recimo dravska neman u jednom trenutku okusi krv, pogotovo krv neke djevice, onda ona dobiva krila i postaje zmaj koji može letjeti”, kaže Bašić.
Smatralo se tako da se na dnu bunara nalaze zmajeva jaja. Pa je običaj bio izlijevati mlijeko u bunare jer bi tako zmaja uspavali na duže vrijeme. I to ne bilo gdje. U Zagrebu. “Ulaz u špilju mu je bila na mjestu gdje je današnja katedrala, a kažu da mu je rep izlazio sve do Markuševca van. I svaki put kad je potres, stari Zagrepčani se i danas sjete, kažu da se zmaj probudio”, objašnjava Bašić.
Ovim muzejom probudile su se i zaboravljene priče koje ćete nakon ovih prizora teško zaboraviti, prenosi Danas.hr.
