Gotovi obroci postali su iznimno popularan izbor za brzi ručak, posebno kada pokušavamo uštedjeti vrijeme i novac. Iako nude bezbroj kombinacija glavnog jela, grickalica i pića, stručnjaci upozoravaju da njihov utjecaj na zdravlje uvelike ovisi o tome što točno stavimo u košaricu.
Kako je istaknula nutricionistica Holly Caske za Express, najzdravija opcija obično je ona koja kombinira ugljikohidrate bogate vlaknima, dobar izvor proteina, povrće ili voće te zdrave masti.
Umjesto da se fokusirate isključivo na kalorije, važno je obratiti pozornost na to koliko je obrok zapravo zasitan i nutritivno uravnotežen.
Kada je riječ o glavnim jelima, postoje opcije koje bi svakako trebalo izbjegavati na policama trgovina. Sendviči s jajima, kobasicama i slaninom često su među najtežim opcijama jer kombiniraju prerađeno meso, sir, teške umake i rafinirani kruh.
Također, velike porcije tjestenine s kremastim umacima mogu biti vrlo bogate kalorijama, a istovremeno nude iznimno malo vlakana. Sličan problem predstavljaju i razna lisnata tijesta s hrenovkama ili mesom jer obično obiluju zasićenim mastima i solju.
Zamke kod grickalica i slatkiša
Mnogi uz glavno jelo rado biraju čips, no nutricionisti upozoravaju da on jelovniku dodaje znatnu količinu soli i kalorija bez osiguravanja potrebnih proteina ili vlakana.
Ako umjesto slanih grickalica preferirate slatko, važno je znati da čokoladne pločice mogu znatno povećati unos šećera u vašem ručku.
Muffini, kolačići i razni slatki biskviti mogu biti iznenađujuće bogati kalorijama, a često sadrže jednako puno šećera i masti kao i cijeli desert. Gumeni i tvrdi bomboni također spadaju u skupinu namirnica koje valja zaobići jer organizmu ne pružaju gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost.
Dugoročno gledano, prehrana s malo cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki znači da tijelo ostaje zakinuto za važne hranjive tvari. Vlakna iz tih namirnica ključna su za podršku raznolikom crijevnom mikrobiomu i poticanje zdrave probave.
Pića koja skrivaju kalorije
Odabir pića može potpuno promijeniti nutritivnu sliku ručka. Gazirana pića puna šećera, energetska pića i zaslađene limunade donose veliku količinu šećera, a ne pridonose osjećaju sitosti.
Isto vrijedi i za velike flaširane ledene kave, frapee te razne milkshakeove.
Redovito konzumiranje previše soli i šećera može pridonijeti zdravstvenim problemima, dok prehrana bogata zasićenim mastima može povećati razinu LDL kolesterola. Kontinuiran unos više kalorija nego što je tijelu potrebno može dovesti do debljanja te povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Što onda birati?
Glavno pravilo pri odabiru ovakvih obroka jest gledati što se jelu može dodati, umjesto fokusiranja samo na ono što treba izbjegavati.
Povremena vrećica čipsa ili čokoladica neće sama po sebi izazvati dugoročne posljedice za zdravlje. Najvažnije je stvoriti zdrave prehrambene navike i češće birati opcije bogate proteinima, vlaknima i povrćem, osobito ako se na gotove obroke oslanjate više puta tjedno.
