S dolaskom hladnijih dana radijatori ponovno postaju neizostavan dio svakodnevice, a s njima raste i briga o računima za grijanje. Iako na potrošnju energije najviše utječu izolacija doma, vremenski uvjeti i vrsta sustava grijanja, nekoliko čestih pogrešaka može dodatno otežati zagrijavanje prostorija. Dobra je vijest da se dio tih problema može riješiti bez većih ulaganja.
Stručnjaci britanske organizacije Energy Saving Trust upozoravaju da nepravilno korištenje radijatora i termostata može smanjiti učinkovitost grijanja. Prije nego što temperature ozbiljnije padnu, vrijedi provjeriti nekoliko detalja koji često prolaze nezapaženo.
Zaklanjanje radijatora namještajem i zavjesama
Jedna od najčešćih pogrešaka jest postavljanje velikih komada namještaja neposredno ispred radijatora. Kauči, komode i ormari mogu otežati širenje topline prostorijom, zbog čega je za postizanje ugodne temperature potrebno više vremena. Sličan problem stvaraju duge i teške zavjese koje prekrivaju radijator, osobito ako se iza njih zadržava zagrijani zrak.
Zato je preporučljivo ostaviti dovoljno slobodnog prostora ispred radijatora i paziti da zavjese ne ometaju njegovo zagrijavanje prostorije. Pritom ne treba potpuno odustati od zavjesa jer one mogu pomoći u smanjenju gubitka topline kroz prozore, pod uvjetom da ne prekrivaju radijator.
Zanemarivanje zraka u radijatorima
Ako primijetite da je radijator pri vrhu hladan, a pri dnu topao, moguće je da se u njemu nakupio zrak. Takav radijator ne zagrijava se ravnomjerno, pa sustav može raditi manje učinkovito.
Kod kućnih sustava centralnog grijanja problem se često rješava odzračivanjem radijatora, uz prethodno isključivanje grijanja i pridržavanje uputa proizvođača. Nakon postupka kod nekih sustava potrebno je provjeriti i tlak vode. Stanari zgrada sa zajedničkim grijanjem trebali bi se prije samostalnog zahvata posavjetovati s upraviteljem ili stručnom osobom.
Pretjerano podizanje temperature na termostatu
Mnogi vjeruju da će se prostorija brže zagrijati ako termostat odmah postave na vrlo visoku temperaturu. Međutim, kod uobičajenih sustava s prostornim termostatom viša zadana temperatura ne znači i brže zagrijavanje. Grijanje će jednostavno nastaviti raditi dok prostorija ne dosegne višu vrijednost.
Umjesto stalnog mijenjanja postavki, bolje je pronaći najnižu temperaturu koja ukućanima pruža ugodan boravak. Prema preporukama Energy Saving Trusta, za mnoge domove to je između 18 i 21 stupnja Celzija, iako potrebe ovise o dobi, zdravlju i drugim okolnostima.
Jednako zagrijavanje svih prostorija
Spavaća soba, dnevni boravak i prostorija koja se rijetko koristi ne moraju uvijek imati jednaku temperaturu. Ako su radijatori opremljeni termostatskim ventilima, moguće je zasebno prilagoditi grijanje pojedinih prostorija i tako izbjeći nepotrebno zagrijavanje prostora koji se manje koriste.
Ipak, potpuno isključivanje grijanja u hladnim i vlažnim prostorijama nije uvijek dobro rješenje. Preniska temperatura može povećati rizik od kondenzacije i pojave plijesni, pa je važno održavati odgovarajuću razinu topline i redovito provjetravati dom.
Preskakanje provjere sustava prije zime
Još jedna česta pogreška jest čekanje prvih ozbiljnih hladnoća prije provjere grijanja. Ako se tada pokaže da radijator ne radi pravilno ili da postoje poteškoće s kotlom, popravak može postati hitan i znatno neugodniji.
Prije početka intenzivnijeg grijanja dobro je provjeriti zagrijavaju li se svi radijatori ravnomjerno, rade li termostatski ventili i je li sustav spreman za svakodnevnu uporabu. Kod vlastitih kotlova važno je pridržavati se preporučenih servisnih intervala, a zahvate na plinskim instalacijama i uređajima prepustiti ovlaštenim stručnjacima.
Nijedan od ovih savjeta ne jamči određeni postotak uštede jer konačan račun ovisi o mnogo čimbenika. Ipak, pravilno održavanje i korištenje radijatora može pomoći da se toplina bolje rasporedi prostorijom, a energija troši racionalnije tijekom hladnijih mjeseci.
