Sigurno ste već čuli da je srpanj bio najtopliji mjesec ikad u povijesti mjerenja, a sada znanstvenike brine i to što je more toplo kao juhica. Ocean kuha, pišu brojni mediji nakon što je kod Floride u moru izmjereno nevjerojatnih 43 stupnja. Koralji koji su prije tjedan dana bili živi i zdravi sada umiru, a znanstvenici to uspoređuju s umiranjem prašume
Toplo more jako nepovoljno utječe na morske pse koji mijenjaju ponašanje, prehranu, razmnožavanje, a o tome je u RTL Direktu govorio čovjek koji je život posvetio morskim psima. On je nagrađivani istraživač National Geographica, morski biolog, autor, ronioc, a neki kažu i šaptač morskim psima, Andrej Gajić, donosi RTL Danas.hr
Kako to toplo more utječe na morske pse?
Utjecaj zatopljavanja mora na morske pse ovisi o mnogim čimbenicima, prije svega to su vrsta morskog psa, stanište i njegove prehrambene navike i reproduktivne karakteristike.
Temperatura je prije svega važna za uspješnu reprodukciju mnogih vrsta, a također dosta vrsta migrira kako bi se hranilo, razmnožavalo i samim tim izbjeglo nepovoljno uvjete. Zatopljavanje mora može imati utjecaj na migracije, na migracije plijena i njegovu dostupnost. Dalje može utjecati na prehrambene navike morskih pasa i na brojne fiziološke procese što je dosta kompleksan problem.
Hoće li to toplo more u Jadran privući neke nove vrste morskih psa?
Ove migracije ljude najviše zanimaju. Hoće li to toplo more u Jadran onda privući neke vrste morskih psa koje trenutno nemamo?
Predviđanja na koji će se način klimatske promjene odraziti na prisutnost određenih vrsta u Jadranu i bilo kojem drugom dijelu svijeta je krajnje složeno pitanje.
Klimatske promjene su multidimenzionalan problem koji uključuje brojne faktore koji utječu na ekosustave, a samim tim i na prisutnost vrsta. Treba reći da migracija može biti potaknuta brojnim čimbenicima poput dostupnosti hrane u drugim područjima, ekološkim varijablama, sezonskim promjenama.
Toplije temperature mogu privući potencijalno nove vrste morskih pasa koje su inače prilagođene toplijim vodama, no treba istaknuti da postoje vrste koje puno drugačije odgovaraju promjenama temperature i puno su više na njih plastične sa svojim fiziološkim karakteristikama pa ne mora značiti da će to nužno dovesti do nekih promjena.
Znači ne možemo reći sa sigurnosti reći da će nam doći neke predatorske vrste koje još nismo imali?
Ne možemo, iako se ne možemo od toga ni ograditi. Čak bi se znanstveno to moglo i lijepo elaborirati da je moguće.
Jedna je znanstvenica prije nekoliko dana u članku napisala ‘ako ovo ljeto pročitam još jedan senzacionalistički naslov o morskim psima, počet ću vrištati’. To je taj “ralje efekt”, Steven Spielberg kao da je morskim psima zauvijek uništio reputaciju?
Masovni mediji često koriste neželjene situacije, posebno napade, da prikažu morske pse. To se inače puno čita, ali morski pas je životinja koja se gotovo uvijek ponaša u skladu s instinktima i svojom ekologijom.
Mediji su nažalost krivi za jednu sliku o morskim psima koju imamo. Moramo biti svjesni da od oko 550 opisanih vrsta, svega možda 20 i nešto može biti objektivno opasno po čovjeka. Napadi su nažalost nešto što se događa i što će se događati u budućnosti sve više kako ima ekspanzija turizma.
Za svaki slučaj…
Za svaki slučaj ako plivajući ipak sretnemo morskog psa, treba li slušati onaj savjet koji svi ponavljaju – udari ga u nos, ubodi u oko ili su to gluposti?
Naravno da ne, iako to možemo često pročitati. Treba istaknuti da su susresti s morskim psima, posebno s vrstama koje nisu opasne, vrlo česti. Mjesečno vidimo oko 2000 vrsta ovdje u Valoni.
Ako se susretnemo s nekom potencijalnom opasnom vrstom, u većini slučajeva će proći bez incidenata. Morski pas će se truditi da izbjegne čovjeka ako je moguće, a ako dođe do takvog susreta najbitnije je ostati pribran i miran.
Drugi savjet je da se čovjek ne ponaša poput plijena u vodi. Da ne lupa jako po površini vode, da se trudi kretati što sporije i da drži životinju konstantno u vidokrugu. Bitno je da se čovjek polako i postepeno povuče od te situacije. Fizička obrana bi došla možda tek u najgoroj situaciji kad čovjek vidi da nema izlaza pa bi se obranio na bilo koji način.
U zadnje vrijeme svjedočimo neobičnim događajima, kornjače grizu, dupini napadaju kupače u Japanu, orke na Gibraltaru brodove. Jesu li tome krivi ljudi i masovni turizam?
Iako se ne može sa sigurnošću povezati, vrlo vjerojatno da je. Ekspanzijom turizma imamo sve više uznemiravanje životinja. Kada ih ljudi sretnu, pogotovo kad su tako neke karizmatične vrste poput kupača i dupina, pokušavaju ih dodirnuti, hraniti, ponašaju se krajnje neprilagođeno. Tako da to može utjecati na izmjenu ponašanja životinje.
Tu je i degradacija staništa koja dovodi do nedostatka plijena. Kada bi se neka ozbiljnija studija napravila, dokazala bi da smo mi u većini slučajeva krivi za većinu stvari koje se događaju na planeti, a negativne su za nas, donosi RTL-ov Danas.hr.
