Institut za oceanografiju i ribarstvo objavio je rezultate dodatne znanstvene analize vezane uz ulov mladog morskog psa kod Rogoznice 2023. godine. Nakon stručne rasprave i novih provjera, međunarodni tim znanstvenika zaključio je kako se doista radilo o velikoj bijeloj psini, jednoj od najpoznatijih i najugroženijih vrsta morskih pasa u Sredozemlju.
Rezultate pogledajte ovdje.
Riječ je o jedinki dugoj između 120 i 130 centimetara, čija je identifikacija ranije izazvala prijepore među stručnjacima. Naime, splitski profesor Alen Soldo doveo je u pitanje prvotne zaključke tvrdeći da bi ulovljeni primjerak mogao biti pas butor, odnosno atlantska psina, a ne velika bijela psina.
Svoje je mišljenje temeljio ponajprije na karakteristikama zuba vidljivima na fotografijama, kao i na procijenjenoj duljini životinje za koju je smatrao da ne odgovara dosad zabilježenim podacima o velikim bijelim psinama u Sredozemlju.
Analiza 29 stručnjaka
Na te je tvrdnje odgovorio međunarodni tim sastavljen od 29 znanstvenika iz više zemalja, među kojima su bili i hrvatski stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Nakon detaljne analize dostupnih fotografija i podataka, svoje su zaključke objavili u znanstvenom časopisu Journal of Marine Science and Engineering.
Prema njihovim navodima, niz karakteristika upućuje na to da je riječ upravo o mladoj velikoj bijeloj psini. Kao ključna obilježja izdvojeni su boja tijela, oblik prve leđne peraje, izgled prsnih peraja, građa repnog dijela te karakteristike zuba.
Znanstvenici upozoravaju da se identifikacija vrste ne može temeljiti samo na jednoj značajki, osobito kod mladih jedinki kod kojih se određena obilježja još razvijaju. Ističu kako su upravo zbog toga analizirali više različitih karakteristika prije donošenja konačnog zaključka.
Važan podatak za Jadran
U odgovoru se navodi i da neka obilježja ulovljenog primjerka ne odgovaraju psu butoru. Među njima su izgled leđne peraje, tamne oznake na vrhovima prsnih peraja te izostanak određenih karakteristika tipičnih za atlantsku psinu.
Iz Instituta naglašavaju da su stručne rasprave i kritički osvrti sastavni dio znanstvenog procesa te da doprinose kvalitetnijem razumijevanju pojedinih pojava. Istodobno ističu važnost fotografija i informacija koje dostavljaju građani i ribari, jer upravo takvi podaci mogu pomoći u praćenju rijetkih vrsta u Jadranu.
Slučaj iz Rogoznice posebno je zanimljiv jer su susreti s velikim bijelim psinama u Jadranskom moru vrlo rijetki. Svaka potvrđena pojava takve vrste predstavlja vrijedan podatak za znanstvenike koji proučavaju njezinu rasprostranjenost, brojnost i zaštitu u Sredozemlju, prenosi Net.hr.
