VRIJEDNI SAVJETI

Temelje, materijali, oblik građevine… Stručnjak objasnio kako graditi kuću otpornu na potrese

Photo: Ilustracija/ Nikola Cutuk/PIXSELL

Koliku snagu potresa može izdržati zgrada ili kuća, a da se ne sruši, jedno je od pitanja koja ovih dana muče građane

Potresi koji su razrušili pola objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji te su se jako osjetili u Zagrebu gdje su još od potresa na proljeće zgrade oštećene, nameću određena pitanja. Neka od njih odnose se na to koliku snagu potresa može izdržati zgrada ili kuća, a da se ne sruši. Isto tako, tu je i pitanje kako provjeriti u kakvom je stanju stambena jedinica u kojoj netko živi.

Na ova pitanja koja ovih dana muče građane pokušao je za Dnevnik Nove TV odgovoriti Tomislav Kišiček, profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta. Na pitanje koliko je najnoviji potres mogao naštetiti već dosta razorenim kućama u Banovini, profesor Kišiček odgovara:

”Ovisno o prijašnjim oštećenjima i o načinu djelovanja potresa, sigurno je naštetio, kod nekih u većoj, kod nekih u manjoj mjeri, a to će se na terenu vidjeti. Ne možemo sad na pamet govoriti, ali sigurno da je”.

Hoće li se opet pregledati kuće sa zelenom ili narančastom naljepnicom?

Do sada je pregledano puno kuća, ali tu je pitanje hoće li se opet trebati pregledati one koje imaju zelenu ili narančastu naljepnicu.

“Ako su značajnije oštećene, sigurno će ih trebati provjeriti, da se vidi sadašnja situacija. Ako su nastala oštećenja, sigurno će se trebati promijeniti njihov status. Ili će ljudi zvati, ali vjerujem da će inženjeri koji su bili na terenu, možda se i sami vratiti ili kontaktirati. Znam da su neki ljudi već zvali one kojima su bili u pregledima da pitaju kakva je situacija”, rekao je Kišiček za Dnevnik Nove TV.

Gradnja otpornijih kuća

Budući da će tlo još podrhtavati mnogi se pitaju ima li smisla ići u obnovu ili treba čekati da se tlo smiri. Profesor kaže da nažalost ne možemo znati kada će se tlo kompletno smiriti, no da se možemo nadati da će za tih otprilike pola godine do jednu godinu, dok se ne pripremi i dokumentacija, situacija smiriti. “Baš da ne obnavljamo, a da nam se dogodi opet neki katastrofalni potres. Ali nažalost to jednostavno ne možemo znati”, objasnio je.

Profesor Kišiček objasnio je i kako sagraditi kuću, da ju ne sruši neki jači potres od promjerice 6,5 po Richteru, koji se predviđa na ovim prostorima.

”Kad govorimo o zidanom obiteljskim kućama, bitno je početi od kvalitetnih temelja. Ona mora biti temeljena na temeljnoj ploči ili trakastim temeljima. Temelji moraju minimalno 80 centimetara do granice smrzavanja terena. Moraju biti armirano-betonski, povezani s nadtemeljnom konstrukcijom kuće.

Dobro bi bilo da je kuća približno simetričnog oblika. Zidani zidovi moraju biti omeđeni sa armirano-betonskim vertikalnim i horizontalnim serklažima. To su elementi okolo zidova. Zidovi moraju sa tim biti omeđeni sa tim elementima i na spojevima i oko većih otvora i, naravno, na kutovima, građevine. Na horizontalne serklaže dolazi stropna ploča na koju se dalje nastavlja ili kat ili završavamo ako je neka manja obiteljska kuća. Tada se rade zabatni zidovi, trokutastog oblika”, kazao je stručnjak.

Zašto su se dimnjaci u Zagrebu srušili?

”Tada dolazi krovište koje je isto tako vezano za nosivu konstrukciju. Krovište je obično drveno i s njim ne bi trebalo biti problema ako je kvalitetno napravljeno”, kazao je profesor te objasnio što znači da je krovište kvalitetno napravljeno, s obzirom na puno crijepova i dimnjaka koji su se srušili.

To je stvar potresa. Treba se slijediti projektna dokumentacija i moraju se slijediti pravila struke koja su danas dobro razrađena. Izvođači moraju biti certificirani. Nema danas više uradi sam principa. Dimnjaci su po Zagrebu padali jer je većina već bila oštećena izvana zbog atmosferilija. Krovišta su se pomicala, udarala u njih i lomila ih zbog toga jer su oni jako vitki. Njihova visina iznad stropa tavana je bila jako visoka.

Starije zgrade su nesigurnije jer su se gradile u doba kad nisu postojali protuseizmički propisi. Nakon ’63. godine su spoznaje o potresima rasle. Inženjeri su projektirali zgrade da mogu izdržati. Nove zgrade bi trebale izdržati potres od recimo 6,5 po Richteru, ugrubo govoreći. Naravno, to ne znači da će zgrada ostati netaknuta u potresu, ali se sigurno neće srušiti. Oštećenja će biti takva da će se moći obnoviti i da ne bi trebao nitko stradati”, zaključio je profesor Tomislav Kišiček za Dnevnik Nove TV.

Net.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views