Naše zdravlje počinje s našim okolišem, a mi imamo moć održati taj okoliš čistim i uspješnim. I ako nam to ne padne na pamet baš svaki dan, na Dan planeta zemlje bi ipak morali promisliti o tome
Ljudsko zdravlje uvelike je povezano s okolišem, budući da uvjeti u kojima živimo imaju izravan utjecaj na naše stanje, istaknuo je dr. Carlos A. Faerron Guzmán, međunarodni znanstvenik i edukator u području globalnog zdravlja, u razgovoru s Dennisom Nolascoom za Earthday.org.
Prema njegovim riječima, problemi poput respiratornih bolesti, ekstremnih vrućina, otežanog pristupa kvalitetnoj hrani, zaraznih bolesti i emocionalnog stresa ne mogu se promatrati odvojeno od klimatskih promjena.
Dr. Guzmán naglašava da je riječ o međusobno povezanom sustavu u kojem oštećenja zraka, vode, tla i lokalnog okoliša neposredno utječu na ljude. Smatra da zdravlje počinje upravo u okolišu te da ljudi imaju mogućnost očuvati ga zdravim i održivim. Također ističe da je već na početku svoje karijere zaključio kako okoliš nije samo pozadina zdravlja, nego njegov temelj.
“Lako je pomisliti da se zdravljem upravlja u klinikama… Zdravlje zapravo počinje puno, puno ranije. U zemlji, u tlu, u vodi, u prehrambenim sustavima i u ekosustavu, drugim živim bićima koja nas okružuju… Dakle, kada vidite da hrana dolazi izravno iz tla kojim ste okruženi, kada vidite da vaše zdravlje ovisi upravo o vodi koja je u rijeci i da je čak i identitet ljudi toliko vezan za mjesto. Ideju da je degradacija okoliša odvojena od zdravlja zaista postaje vrlo teško braniti”, rekao je.
‘Planetarno zdravlje ne treba smatrati apstraktnim ekološkim problemom’
Stručnjak je pojasnio da je koncept “planetarnog zdravlja” zapravo vrlo jednostavan te da se može svesti na ideju kako ljudsko zdravlje ovisi o stabilnosti prirodnih sustava koji omogućuju našu dobrobit.
“Najjednostavniji način na koji komuniciramo s prirodnim sustavima je zrak koji udišemo, voda koju pijemo, tlo odakle dolazi naša hrana, klima koja nam pomaže da živimo stabilno, ekosustavi, pčele i drugi aspekti živih bića koja žive s nama. Ako su ti sustavi degradirani, tada je naše zdravlje duboko pogođeno. I bez obzira primijetite li to odmah ili ne, te stvari su međusobno povezane”, istaknuo je.
Dodao je kako se posljedice degradacije prirode već osjećaju u svakodnevnom životu, iako ih liječnici najčešće uočavaju tek na kraju tog procesa. “Dakle, u svakodnevnom životu susrećemo se s načinima na koje degradacija prirodnih sustava počinje utjecati na naše zdravlje. Mi kao liječnici to vidimo na kraju procesa. Vidimo više slučajeva astme, toplinskog stresa, tjeskobe, zaraznih bolesti i pothranjenosti jer se ljudi bore za pristup zdravoj hrani. I to nisu odvojeni problemi. Svi su međusobno povezani kroz ono što nazivamo globalnim promjenama okoliša”, dodao je.
Također naglašava da se planetarno zdravlje ne bi smjelo promatrati kao apstraktan ekološki koncept, već kao pitanje osnovnih životnih uvjeta. “Dakle, planetarno zdravlje ne treba smatrati apstraktnim ekološkim problemom. Zapravo se radi o tome možemo li napredovati udišući čist zrak ili pijući sigurnu vodu. I općenito, samo podržavajući one životne uvjete koji podržavaju naše zdravlje i zdravlje drugih vrsta koje žive s nama. Zato ga nazivamo planetarnim. Naš planet Zemlja očituje se u uvjetima naših tijela. A to je zato što nam znanost to sve više i više govori. Sve je međusobno povezano”, objasnio je.
Dr. Guzmán je istaknuo da se kod planetarnog zdravlja ne radi isključivo o klimatskim promjenama, već o sveobuhvatnim promjenama u prirodi, uključujući velike promjene u bioraznolikosti te kvaliteti tla, zraka i vode.
Klimatske promjene nisu problem budućnosti
“Vidimo promjene u baš svakom prirodnom sustavu koji poznajemo. Klimatske promjene su definitivno jedan od onih najprisutnijih simptoma našeg šireg sindroma. No, smatram da je jedna od najvećih zabluda to što se na klimatske promjene gleda kao na problem budućnosti. One su zapravo vrlo vidljive u svakodnevnom zdravlju svake osobe diljem svijeta”, kazao je.
“To vidite u svemu, od pogoršanja respiratornih bolesti — i to ne samo na način da netko ima astmu, već ima njezin teži oblik; ne samo da netko ima kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, već ima znatno teži slučaj te bolesti. U određenom smislu, svijet postaje sve topliji, sve zagađeniji, i ljudima je teže zadovoljiti svoje dnevne potrebe poput čistog zraka i vode te kvalitetne hrane”, dodao je.
“Mislim da to vidimo čak i danas; zbog aktualnih geopolitičkih prilika i sukoba, to se odražava na našim sustavima prehrane. Vidimo više cijene i otežan pristup hrani. A kako promjene u temperaturi i obrascima oborina postaju uistinu nepredvidive, to utječe na takozvane vektorske bolesti koje prenose komarci, pa bilježimo porast slučajeva bolesti poput denge. Brojke nam govore da će se ovi izazovi samo pogoršavati ako ne počnemo mijenjati način na koji ih promatramo” rekao je stručnjak.
“Dakle, klimatske promjene se već očituju u plućima ljudi, njihovoj prehrani, razini stresa i svakom pojedinom izboru koji donose u svakodnevnom životu. To nije nešto što pripada budućnosti.
To je nešto što se događa upravo sada”, upozorio je.
Ekološka kriza potiče globalnu zdravstvenu krizu
Dr. Guzmán je suautor članka za Annual Reviews “Planetarno zdravlje: Fokusiranje na presjek ljudskog zdravlja i Zemljinog sustava”. Središnja poruka tog rada je da ekološka kriza Zemlje potiče globalnu zdravstvenu krizu.
“Te se dvije stvari ne mogu razdvajati niti razumijevati kroz različite političke sfere ili odvojena rješenja. Moraju se promatrati kao cjelina i rješavati zajedno. Dio onoga o čemu govorimo u tom radu je prekoračenje onoga što nazivamo planetarnim granicama — to su ograničenja koja najbolja znanstvena postignuća smatraju sigurnim životnim prostorom za većinu čovječanstva”, rekao je.
“To je ono što nazivamo konceptom planetarnih granica. Sve iznad planetarne granice smatra se nesigurnim za ljude. Zapitajte se: koliko klimatskih promjena je potrebno prije nego što postane nesigurno? Koliko zagađenja? Koliko gubitka bioraznolikosti? Najnovija procjena granica govori nam da je šest od devet granica već prekoračeno do opasnih razina, što znači da već djelujemo izvan sigurnog prostora i da je ljudsko društvo pod visokim rizikom”, otkrio je.
“To vidimo posvuda. Manifestira se na različite načine diljem svijeta kao odraz krize našeg planeta. Jedna od stvari koju u radu posebno naglašavamo jest da podaci neprestano pokazuju kako se zdravlje često naruši i prije nego što zapravo dođe do samog prekoračenja granice. Zdravlje je prvenstveno ugroženo u ranjivim zajednicama. Dakle, postoje zajednice koje već vrlo rano počinju plaćati cijenu ove planetarne krize, a nalazimo ih posvuda u svijetu. To nas potiče na razmišljanje da ne bismo trebali čekati dok sve ne postane crveno i alarmi ne zazvone. Što je otprilike ono što okvir planetarne granice prikazuje”, pojasnio je.
Iako raste svijest o povezanosti okoliša i zdravlja, sustavne promjene kaskaju. Dr. Guzmán ističe da su zdravstveni sustavi i dalje usmjereni na liječenje bolesti, a ne na stvaranje zdravog okoliša. Potrebno je integrirati planetarno zdravlje u obrazovanje liječnika kako bi okolišne rizike tretirali kao kliničku stvarnost, prenosi Net.hr.
