‘Tri proizvoda – gel za čišćenje, tonik i krema apsolutno su dovoljni’, govori Ilenić
Sve mlađe djevojčice počinju pokazivati pojačan interes za njegu kože, a sve je više onih koje s tim navikama kreću već u dobi od dvije ili tri godine.
Takva prerana usmjerenost na kozmetiku zabrinjava brojne roditelje u Hrvatskoj, pa smo o toj temi razgovarali s Mirelom Ilenić, farmaceutskom tehničarkom i stručnjakinjom za kozmetiku.
‘Strašno uznemirujuće’
Naglašava kako je posebno zabrinjavajuće to što djeca od samo tri godine koriste anti-age proizvode. “Ja se vrlo često pitam gdje je nestala etika i gdje je nestalo poštivanje djetinjstva”, kaže gošća RTL Direkta.
Na pitanje trebaju li djevojčice osnovnoškolske dobi koristiti serume, maske, anti-age kreme i složene “skin care” rutine, Ilenić daje jasan odgovor: “Ne, apsolutno ne. Moramo prvo znati da je koža najveći ljudski organ i moramo se tako i prema njemu ponašati. Djevojčice do prvih dana ulaska u pubertet, kad kreće lučenje znoja, kada kreću bubuljice, ne trebaju ništa osim nekakvog blagog sapuna i nekakve blage njege, poput hidratantne zaštitne kreme. Ali bilo kakvi tonici, kiseline, rutina od šest koraka – apsolutno djevojčici do prvog ulaska u pubertet, do 11 godina, nije potrebno.”
Upitana koji su proizvodi primjereni nakon 11. godine, objašnjava: “Onda znamo što se događa s kožom. Koža kreće lučiti sebum, odnosno kreću žlijezde lojnice, kreću žlijezde znojnice i onda trebamo malo obratiti pozornost na čišćenje i na regulaciju. Tri proizvoda – gel za čišćenje, tonik i krema apsolutno su dovoljni”, govori Ilenić.
Opisala što retinol radi dječjoj koži
Podsjetimo, The Guardian je izvijestio da se retinol promovira djeci u dobi od 13 do 17 godina, pa smo Ilenić zamolili da pojasni koji su kozmetički proizvodi potencijalno štetni za djecu. “Kozmetika u sebi sadrži jako puno sastojaka. Neki od tih sastojaka, što je i pokazala Europska unija, odnosno direktiva gdje se povlače određeni sastojci, gdje se smanjuje njihova koncentracija, potencijalno su endokrini disruptori. Ako uzmemo u obzir da dijete u pubertetu kreće u spolno sazrijevanje, da žlijezde s endokrinim izlučivanjem počinju raditi svoj posao, mi tada možemo direktno s kozmetikom, koja je puna endokrinih disruptora, utjecati na hormonalni rast i razvoj djeteta. Dakle, endokrini disruptori su nešto što može trajno i nepovratno poremetiti rad žlijezda s unutarnjim izlučivanjem”, upozorava naša sugovornica.
Potom smo je upitali kakav učinak retinol ima na dječju kožu. “Kožna barijera djeteta je tanja. Tu nemamo debljinu stratum corneuma kao što imamo kod odraslih osoba. Automatski, tanja koža – resorpcija brža. Može doći do alergijskih reakcija, doslovce se koža može i spržiti. Tu su ozbiljni problemi kad pričamo o retinolu. Znamo gdje je retinol – do prije nekoliko godina koristio se kao lijek. On i spada u lijek i dermatolozi ga propisuju kod poremećaja strašnih akni i kod ozbiljnih problema, ne kod redovne njege”, pojašnjava Ilenić i dodaje da nema potrebe da retinol koristi netko mlađi od 25 godina.
Savjeti roditeljima
Ilenić naglašava kako je važno da roditelji obraćaju pažnju na sastav kozmetičkih proizvoda: “Ja znam da je to nemoguće. Danas postoje kojekakve aplikacije gdje skenirati, ali ne mogu biti uvijek potpuno sigurni da će sken pokazati zeleno ili crveno za neki sastojak, ali naučiti što je paraben, što je fenoksietanol, da barem ta dva sastojka znamo klasificirati i reći – ‘parebni, to su neki štetni konzervansi koji mogu djeci donijeti štetu, fenoksietanol – u dječjoj kozmetici itekako je ograničen, a nalazi se'”.
Dotaknula se i ambalaže koja često može zavarati roditelje. “Baš neki dan sam ušla u trgovinu i na blagajni stoji maska. Super zapakirana, kao neki crtić. Kupila sam je, cijena je bila vrlo jeftina, možda jedan euro, još i miriše po bombončiću. Možda mama to ne bi kupila, ali ako je djevojčica pored nje, znam točno već kako to ide… Kaže joj: “Joj mama, gle, ja bih to, ja bih probala. Ja bih voljela nešto staviti na svoje lice’. Jer mame su nam nekako uvijek ogledni primjer, jer uvijek su tu prvi doticaj s kozmetikom i mama će to kupiti, ali mama mora pročitati sastav. Ona mora vidjeti ako je u takvoj masci hijaluronska kiselina… Ma kakva hijaluronska kiselina? Djevojčice, dječaci, mi kao ljudska bića se rađamo sa savršenom kožom i mi ne trebamo kozmetički proizvod da bi našu kožu popravili”, objašnjava Ilenić.
Na pitanje postoji li dobna granica za korištenje hijaluronske kiseline, odgovara: “Pa ako uzmemo u obzir da nam hijaluronska kiselina, kolagen i elastin padaju negdje od pune zrelosti, to je nekakva 21. godina, on pada sa svakom godinom za jedan posto. Znači da hijaluronsku možemo lagano uključiti s 21 godinom.”
Danas se otvara trgovina kozmetikom
U četvrtak se u Hrvatskoj otvara nova trgovina kozmetike koju mnogi s nestrpljenjem očekuju, pa smo Ilenić upitali što bi roditelji u takvim situacijama trebali kupovati djeci.
“Pa svakako neki balzam za usne koji će lagano biti obojen prirodnom bojom, koji će imati neku lijepu aromu u sebi. Je li to nekakvo lagano sjajilo – moramo razlikovati sjajila od obojenih sjajila i onih njegujućih sjajila. Djevojčice, ako pričamo o uzrastu od nekih osam, 10 godina, one će staviti sjajilo, ali poanta sjajila je da ga ne ližemo, da ga ne jedemo. Kako ćemo objasniti djetetu od osam godina, koje će još lizati sladoled da ne poliže sjajilo? Dakle sjajilo da, nekakvo obojeno, neki balzam koji je obojen je OK, ali pretjerana ‘skin care’ rutina od kiselina, tonika, seruma… Nema smisla da to djevojčice koriste jer definiranje kvalitete kasnije, odnosno zrele kože, se zapravo definira u pubertetu”, zaključuje Ilenić, prenosi Danas.hr.
