Do infekcije ovom bakterijom najčešće dolazi preko zagađenih mliječnih proizvoda, sirovog povrća ili mesa
Državni inspektorat izdao je upozorenje građanima zbog povlačenja tlačenice u kojoj je utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Radi se o proizvodu težine između 500 i 600 grama, proizvođača Presečki mesnice iz Krapine. Povlačenje se odnosi na tlačenicu s rokom “najbolje upotrijebiti do” 16. siječnja 2026. te LOT oznakom P-25/812.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu navodi da ovaj proizvod ne udovoljava zahtjevima iz Uredbe Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Kako prenosi Danica.hr, ovo je već četvrti put ove godine da je u prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj otkrivena spomenuta bakterija. Početkom studenoga pronađena je u delikates kuhanoj šunki iz poznatog trgovačkog lanca, dok je prošle godine otkrivena u kobasicama, sendvičima, salami i čokoladnim keksima.
Koliko je opasna Listeria monocytogenes?
Bakterija Listeria monocytogenes može se pronaći u sirovim namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla, a može se pojaviti i u termički obrađenoj hrani ako dođe do naknadne kontaminacije prljavim posuđem ili priborom.
Listerioza, bolest koju uzrokuje L. monocytogenes, obično se manifestira blagim simptomima sličnima gripi i često prođe nezapaženo. Ipak, kako ističu iz Zavoda za javno zdravstvo, ova infekcija može biti izrazito opasna za malu djecu, trudnice – kod kojih može dovesti do pobačaja, smrti fetusa ili neonatalne sepse – te za starije osobe i one s oslabljenim imunitetom, pri čemu je stopa smrtnosti relativno visoka. Kod osjetljivih skupina bolest u početku podsjeća na gripu (povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima), a mogu se javiti i mučnina te proljev. Moguće su i teže komplikacije, poput zahvaćanja središnjeg živčanog sustava (meningitis, encefalitis), upale srčanog mišića, upale zglobova ili prodora bakterije u krvotok. Kod trudnica infekcija može rezultirati pobačajem, mrtvorođenjem, prijevremenim porodom ili teškim oboljenjem novorođenčeta.
Do zaraze najčešće dolazi konzumacijom hrane kontaminirane ovom bakterijom, a rjeđe izravnim kontaktom sa životinjama, tlom ili vodom. Infekcija se najčešće povezuje s onečišćenim mliječnim proizvodima, sirovim povrćem ili mesom, a može se prenijeti i neposrednim dodirom te tijekom klanja zaraženih životinja. Budući da je infektivna doza L. monocytogenes još uvijek nepoznata, mikrobiološki kriteriji za ovu bakteriju iznimno su strogi – ne smije biti prisutna u hrani ni u najmanjoj količini, prenosi Net.hr.
