U Hrvatskoj se od 2006. provodi besplatna mamografija radi ranog otkrivanja raka dojke. Rezultati su ohrabrujući, a smrtnost žena pala je i za 30 posto
Nakon što je objava Hrvatske stranke građanskog otpora potaknula snažnu reakciju Ivane Kalogjere, osnivačice udruge „Nismo same“, koja se bavi podrškom ženama oboljelima od raka dojke, a u kojoj se dovodi u pitanje praksa besplatnih poziva na mamografiju te se izražava sumnja u svrhu preventivnih pregleda, odlučili smo provjeriti učinke takvih programa.
U Hrvatskoj se još od 2006. godine ženama upućuju pozivi na besplatne mamografske preglede, s ciljem ranog otkrivanja raka dojke kako bi se bolest dijagnosticirala u što ranijoj fazi.
Mamografijom otkriveno 10.000 novih karcinoma
Dr. sc. Andrea Šupe Parun, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ističe da se u okviru tog programa sve žene u dobi između 49 i 70 godina redovito pozivaju na mamografski pregled svake dvije godine.
Naglašava da je svrha programa pravodobno otkrivanje bolesti, uspješnije liječenje te smanjenje smrtnosti od raka dojke.
“U u tijeku je 9. ciklus provedbe nacionalnog programa u Hrvatskoj. Pozivima se odaziva 70 posto žena što našu zemlju svrstava među one s visokim odazivom u mamografskom probiru. Od početka provedbe programa napravljeno je oko 2,300.000 mamografskih pregleda. Otkriveno je više od 10.000 novih karcinoma dojki, i to više od 60 posto u ranom stadiju”, govori nam dr. sc. Andrea Šupe Parun.
Smrtnost se smanjila za 25 do 30 posto
Zahvaljujući ranom probiru, suvremenoj dijagnostici i primjeni inovativnih terapija, smrtnost od raka dojke smanjena je za 25 do 30 posto, a Hrvatska danas bilježi nižu stopu smrtnosti nego većina zemalja Europske unije. Naša sugovornica naglašava da se karcinomi dojke danas otkrivaju u znatno manjoj veličini nego prije uvođenja programa probira, što uvelike povećava izglede za preživljenje. “Karcinomi dojke koje danas otkrivamo su bitno manji u odnosu na karcinome otkrivene prije uvođenja programa probira na rak dojke te donose bitno veće šanse za preživljenje od ove bolesti”, ukazuje naša sugovornica.
Dodaje i da je mamografija temeljna metoda za rano otkrivanje raka dojke te da je prihvaćena kao probirni pregled kod žena starijih od 40 godina koje nemaju simptome bolesti. Ističe kako je upravo mamografija jedina metoda pregleda dojki za koju je dokazano da smanjuje smrtnost od raka dojke.
“Za žene generativne dobi mamografija se preporučuje u prvoj fazi menstrualnog ciklusa, odnosno od petog do 12. dana kada je gustoća žljezdanog tkiva manja. Osjetljivost mamografije veća je u involutivno promijenjenim dojkama (dojke s većim udjelom masnog tkiva) što je slučaj kod žena srednje i starije dobi. Stoga se mamografija u pravilu ne preporučuje kod žena mlađih od 40 godina kada je udio žljezdanog tkiva veći te je time niža osjetljivost ove pretrage”, ističe naša sugovornica. Ujedno napominje da i kod žena starijih od 40 godina može postojati veći udio žljezdanog tkiva u dojkama, što također smanjuje osjetljivost mamografije.
Dodatni ultazvuk i magnet
Navodi kako se upravo zbog toga svim ženama kod kojih je u dojkama prisutan veći udio žljezdanog tkiva, u nalazu mamografije u sklopu nacionalnog programa, preporučuje i dodatni ultrazvučni pregled, kako bi se povećala osjetljivost i preciznost dijagnostike.
Također ističe da je od 2024. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke dodatno unaprijeđen za žene s gustoćom fibrožljezdanog tkiva. Njima se savjetuje da jednom u razdoblju od dvije do četiri godine obave i magnetsku rezonanciju dojki.
“Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora”, piše Katarina Dimitrijević Hrnjkaš za Danas.hr.
