‘Plavi ponedjeljak’ mnogi smatraju najdepresivnijim danom u godini. Ne pada na isti datum svake godine, ali mora biti ponedjeljak u siječnju, i obično je to onaj treći u mjesecu
Izraz „Plavi ponedjeljak“ („Blue Monday“) odnosi se na treći ponedjeljak u siječnju, koji se često opisuje kao „najdepresivniji dan u godini“. Ove godine taj dan pada na 19. siječnja.
Što je Blue Monday?
Plavi ponedjeljak nema uporište u znanosti, već je riječ o ideji koju je 2005. godine osmislio psiholog Cliff Arnall u sklopu marketinške kampanje jedne turističke agencije.
Kako bi svake godine odredio datum Plavog ponedjeljka u siječnju, Arnall je kreirao složenu formulu koja uključuje više čimbenika, među njima vremenske prilike, razinu osobnog duga, visinu mjesečnih primanja, razdoblje koje je prošlo od Božića, neispunjene novogodišnje odluke, stupanj motivacije te potrebu za poduzimanjem aktivnosti, navodi Medical News Today.
Plavi ponedjeljak nema uvijek isti datum, no uvijek pada u siječnju i to na ponedjeljak, najčešće na treći u tom mjesecu. Ideja iza tog pojma polazi od pretpostavke da će upravo tada mnogi osjetiti najizraženiju tjeskobu u godini, potaknutu lošim vremenskim prilikama, osjećajem krivnje zbog neostvarenih novogodišnjih odluka, financijskim brigama te naglim prijelazom iz blagdanskog raspoloženja u svakodnevnu rutinu.
Najdepresivniji dan u godini
Brojna istraživanja nisu potvrdila tvrdnju da je treći ponedjeljak u siječnju uistinu dan s najizraženijom depresijom u godini.
“Istraživanje na razini populacije ne podržava ideju o jednom ‘najdepresivnijem’ danu. Velike studije sugeriraju da mentalno blagostanje fluktuira tijekom tjedna, često padajući sredinom tjedna, a ne ponedjeljkom”, rekao je za Medical News Today dr. Dimitrios Paschos, konzultant psihijatar u Re:Cognition Health.
Unatoč izostanku znanstvenih dokaza, pojam Plavog ponedjeljka brzo se proširio društvenim mrežama i medijima. Izvorno je osmišljen kao način poticanja ljudi da planiraju putovanja i poprave raspoloženje. Međutim, stručnjaci upozoravaju da stalno ponavljanje tog koncepta može djelovati na podsvijest te dovesti do toga da se ljudi osjećaju loše bez jasnog razloga, jednostavno zato što su neprestano izloženi toj poruci. Kod osoba koje već imaju mentalne poteškoće, takvo uvjerenje može dodatno pogoršati postojeće simptome.
Kako se boriti protiv ‘Plavog ponedjeljka’?
Završetak blagdanskog razdoblja, stanje na bankovnim računima, pojačani poslovni zahtjevi, manjak dnevnog svjetla te hladnoća i kratko trajanje dana mogu kod mnogih negativno utjecati na raspoloženje. Nije isključeno da se netko upravo u ponedjeljak, 19. siječnja, osjeti posebno loše i bez nade. Stručnjaci savjetuju da se obrate pažnja na čimbenike koji utječu na mentalno zdravlje, da se na njima aktivno radi te da se, u slučaju jačih tegoba, potraži stručna pomoć.
Jedan od mogućih uzroka takvog stanja je sezonski afektivni poremećaj (SAP), oblik depresije povezan sa sezonskim promjenama. Simptomi se najčešće javljaju tijekom jeseni i zime. Točan uzrok ovog poremećaja nije u potpunosti razjašnjen, a čimbenici koji mu doprinose razlikuju se od osobe do osobe, navodi Healthline.
Neki od sljedećih savjeta mogu vam pomoći da se lakše nosite sa SAP-om te vam mogu olakšati “Plavi ponedjeljak”.
1. Uzmite kratki psihološki odmor
Mayra Mendez, doktorica znanosti, licencirana psihoterapeutkinja i voditeljica programa za intelektualne i razvojne teškoće te usluge mentalnog zdravlja u Centru za razvoj djeteta i obitelji Providence Saint John u Santa Monici, za Healthline je istaknula kako je sasvim u redu da se ljudi povremeno osjećaju preopterećeno ili čak razdraženo svakodnevnim životom.
„Kada se osjećate loše, razmislite o tome da obavite zadatak koji vas odvlači od preopterećenja i vodi prema sretnijem mjestu, čak i ako je to samo na nekoliko minuta“, poručila je.
Dodala je kako to može značiti bavljenje kreativnim aktivnostima, čitanje knjige koju dugo planirate pročitati, odlazak u kino, pripremu omiljenog jela ili slastice, isprobavanje novog recepta ili slušanje motivirajuće poruke. „Raditi nešto što vam je zanimljivo i možda čak pomalo posebno pruža osjećaj kontrole i pokazuje brigu o samome sebi“, pojasnila je.
2. Povežite se s prirodom
Mendez ističe kako priroda ima snažan, gotovo terapeutski učinak, a posebnu ulogu u tome imaju životinje.
„Odvojite malo vremena da dodirnete, igrate se ili ‘razgovarate’ sa svojim kućnim ljubimcem ako ga imate. Ako ga nemate, postoje bezbrojni načini druženja sa životinjama u prirodi“, savjetuje.
Kao primjer navodi mirnu šetnju kvartom tijekom koje se može obratiti pažnja na zvukove i prizore iz okoline – „ptice koje cvrkuću, promatrate guštera koji je projurio, pse koji šetaju sa svojim vlasnicima, mačku koja stoji uz neku kuću ili vjeverice koje razigrano jure po drveću“.
Takva kratka i jednostavna aktivnost, objašnjava, može pridonijeti „opuštanju uma i promjeni negativnih misli“.
3. Odmorite se od rutine
Odmorite se “od konvencionalnih, predvidljivih i očekivanih rutina”.
“Krenite na putovanje; obiđite onaj muzej koji ste željeli posjetiti posljednjih godinu dana”, predložila je.
“To vam omogućuje da izađete iz melodrame koja se odvija u vašem umu i pruža priliku za interakciju koja bi inače mogla biti zanemarena ili izbjegnuta.”
4. Napravite malu promjenu
Mendez savjetuje da se krene s „prihvaćanjem jednostavnih i lako provedivih promjena u svakodnevici“.
„Primjerice, preuredite namještaj u stanu, promijenite namjenu nečemu što vam više ne služi ili ‘raščistite’ svoj život – od fizičkog prostora do vlastitih misli“, istaknula je.
Dodaje kako takav pristup potiče kreativnost i povećava vjerojatnost da i male promjene donesu snažniji osjećaj smisla i vrijednosti u svakodnevnom životu. „To može biti osobito korisno osobama koje se osjećaju zarobljeno u rutini te im pomoći da otvore prostor za nove poglede i drukčije stavove“, zaključila je.
5. Nosite svoju omiljenu odjevnu kombinaciju
Iako se može činiti banalnim, nošenje „posebnog“ komada odjeće može biti upravo ono što vam treba da se maknete od sumornih misli. „Nemojte čuvati tu posebnu košulju ili haljinu za neki budući događaj koji se možda nikada neće dogoditi“, poručila je Mendez. „Odjenite je odmah. Možda će vam upravo to podići raspoloženje i vratiti osjećaj samopouzdanja.“
6. Dobro se naspavajte
Kvalitetan san ima presudnu ulogu u očuvanju psihičkog i tjelesnog zdravlja. Uspostavljanje redovitih navika, poput odlaska na počinak i buđenja u isto vrijeme, može znatno unaprijediti san. Također se preporučuje izbjegavati obilne obroke i korištenje ekrana prije spavanja te nastojati smanjiti razinu stresa, jer to olakšava opuštanje i omogućuje dubok, obnavljajući san potreban za regeneraciju tijela i uma.
7. Ne zaboravite na redovitu fizičku aktivnost
Tjelesna aktivnost izvrstan je način za podizanje raspoloženja i unaprjeđenje općeg zdravlja. Redovito kretanje – bilo kroz brze šetnje, trčanje ili vježbanje u teretani – potiče lučenje endorfina, poznatih kao hormoni sreće. Osim toga, redovita tjelovježba pomaže u smanjenju stresa i anksioznosti, poboljšava kvalitetu sna te povećava razinu energije tijekom dana.
8. Stvorite iščekivanje
„Kako bismo poboljšali svoje raspoloženje, možemo razmisliti o stvaranju iščekivanja“, rekla je za Healthline dr. Eileen Anderson, direktorica Odjela za obrazovanje, bioetiku i medicinske humanističke znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Case Western Reserve u Ohiju. „Iako nešto veliko i pozitivno, poput proljetnog odmora, može donijeti zadovoljstvo, postoje i neposredniji i jeftiniji načini da potaknemo uzbuđenje koje pozitivno utječe na našu dobrobit.“
Anderson ističe da učenje novih stvari može dugoročno koristiti mozgu, uključujući smanjenje rizika od demencije. „Zašto se ne biste veselili nekoj novoj avanturi ili iskustvu učenja? Pohađanje tečajeva novih aktivnosti, bilo da je riječ o kuhanju ili meditaciji, stvara osjećaj iščekivanja uz malu dozu uzbuđenja.“
Za osobe sa socijalnom anksioznošću preporučila je „istraživanje online opcija koje nude novo iskustvo, a pritom osiguravaju psihološku sigurnost doma“.
„Strukturirano novo iskustvo kojem se možete veseliti može pomoći u prevladavanju postblagdanske depresije, a možda će vas potaknuti i da otkrijete novi hobi koji volite“, dodala je.
9. Pronađite prilike za smijeh
Kao što stara izreka kaže, smijeh je često najbolji lijek.
Gledanje humorističnih videa može biti jednostavan, a učinkovit način za podizanje raspoloženja, ističe Jay Serle, doktor znanosti i klinički psiholog u The Ohana Luxury Rehab, HI.
“Istraživanja pokazuju da smijeh može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti. Gledanje smiješnih videa ili TV emisija može pomoći bez obzira imate li postblagdansku depresiju ili ste jednostavno imali loš dan na poslu”, rekao je.
Slično tome, Sophia Spencer, specijalistica socijalne psihologije i psihoterapeutkinja mentalnog zdravlja u Socially Fearlessu, predlaže da se aktivno stvaraju prilike za smijeh u društvu.
“U jednoj od prvih studija koje su istraživale neuroznanost zajedničkog smijeha, istraživači su otkrili da smijeh u društvu dovodi do oslobađanja endorfina u određenim regijama mozga. Endorfini ublažavaju bol, smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje”, rekla je.
Spencer objašnjava da smijeh u društvu ne samo da pomaže raspoloženju, već i jača i održava odnose, “što ublažava stres i loše raspoloženje. Dakle, proaktivno stvaranje prilika za smijeh može vam pomoći u poboljšanju raspoloženja u siječnju i odbijanju siječanjske depresije”.
10. Napravite digitalni detoks
Kada ljudi provode previše vremena na društvenim mrežama, to može negativno utjecati na njihovo samopouzdanje. Ispostavlja se da već samo jedan dan bez mobitela, proveden u prirodi, može povećati osjećaj sreće i samopouzdanja. Osim toga, stručnjaci ističu da ograničavanje korištenja društvenih medija može poboljšati produktivnost i kvalitetu sna.
11. Poboljšajte prehranu
Hrana koju konzumiramo izravno utječe na naše raspoloženje i razinu energije. Uravnotežena prehrana, bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima, može poboljšati mentalnu jasnoću i emocionalno stanje. Istraživanja pokazuju da dijete poput mediteranske mogu smanjiti rizik od depresije za četvrtinu. Također, ograničavanje unosa kofeina, šećera i alkohola pomaže u održavanju stabilne energije tijekom dana, prenosi Net.hr.
