Primorac objašnjava kako je jedan dokument poslan svim igračima i klubovima prve, druge i treće nogometne lige gdje im se kaže da obrate pozornost na sve sportaše koji imaju umor koji je neproporcionalan naporu
Sve je više iznenadnih smrti sportaša, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Nogometašu Samobora (15) pozlilo je prije šest dana usred utakmice, srušio se i umro. Samo lani u svijetu na utakmici je umrlo najmanje sedmero nogometaša. Neki izvori kažu kako je stotinjak nogometaša umrlo od iznenadnog srčanog zastoja.
“U zadnjih 30 godina oko 2400 sportaša umrlo je od iznenadne srčane smrti, a njih oko 800 ili oko 35 posto imalo je problem koji je direktno povezan sa srcem. Tu je i niz nasljednih oboljenja, kao što je hipertrofična kardiomiopatija i niz drugih stanja – takozvani natrijski i kalijski kanali koji stimuliraju određene stanice da pokažu svoju aktivnost. Naravno, ako imate genetske bolesti, koje onemogućuju ulazak molekula natrija i kalija, onda imate problem provođenja. I to je jedan od najčešćih razloga zašto mladi ljudi umiru. Zanimljiv je podatak da je najučestalija pojavnost iznenadne srčane smrti kod onih od 16 do 20 godina”, objasnio je za RTL Direkt genetičar i bivši predsjednik zdravstvene komisije HNS-a čije savjete traži i UEFA, Dragan Primorac.
Razvijen model prevencije iznenadne srčane smrti koristeći genetiku
On je nedavno s kolegama iz Amerike u specijalnoj bolnici Sv. Katarina, a kasnije je to bila suradnja i s HNS-om, razvili model koji se zove cjeloviti model prevencije iznenadne srčane smrti koristeći genetiku.
“Pokazali smo da analiza 294 gena i određenih mutacija, koje su povezane sa stanjima koja dovode do iznenadne srčane smrti, mogu pravovremeno ukazati koji bi mladi sportaši mogli doći do stanja koji će voditi u iznenadnu srčanu smrt.”
Primorac objašnjava kako je jedan dokument poslan svim igračima i klubovima prve, druge i treće nogometne lige, ali i ženske malonogometne lige gdje im se kaže da obrate pozornost na sve sportaše koji imaju umor koji je neproporcionalan naporu.
“Mladi igrači, kod kojih imate stanje da je nakon određenog pregleda kod njih uočena neka nepravilnost, pogotovo kardiovaskularna, ili ako su unutar svoje obitelji oni imali kardiovaskularne probleme, ti ljudi se usmjeruju na puno dublje analize koje su vezane za kardiološke preglede.”
‘Eriksen ne bi bio živ da nije bilo defibrilatora’
A s obzirom na veliki uspjeh zovu ga i iz UEFA-e i FIFA-e.
“Oni su službeno dobili dopise, pa i predsjednik FIFA-e, i o tome smo razgovarali. Zašto je to zanimljivo? Zato što snaga genetike je golema i zapravo se sada, nakon analize cijelog genoma, to je dvije milijarde parova i baza, dobivamo informacije koje nikad ranije nismo imali u povijesti medicine. To želimo iskoristiti u kliničkoj praksi”, rekao je Primorac i otkrio kako smatra da bi defibrilatori trebali biti na svim sportskim terenima jer je upravo defibrilator spasio život nogometašu Christianu Eriksenu i on ne bi bio živ da nije bilo defibrilatora.
Zanimljivo je da je 3,7 do 4,5 puta veći rizik da se iznenadni srčani zastoj dogodi sportašu nego nekome tko se ne bavi sportom.
“To je velika američko-francuska studija objavljena u vrhunskom časopisu koja je utvrdila te podatke. Puno je disproporcija. Ako imate mladog čovjeka koji je krenuo s velikim naporima, a nije bilo preventivnog pregleda, onda taj mišić koji je hipertrofiran (a za 50 posto iznenadne srčane smrti uzrok joj je hipertrofična kardiomiopatija), vi imate zadebljanu stjenku koja ne doživljava prokrvljenost koju bi mogla. Nakon toga ulazite u aritmije, pogotovo maligne i zato su ti preventivni pregledi iznimno značajni. Sport je iznimno važan za mlade, ali ako ulazite u poziciju ogromnih napora, što je sve češće, onda ti ljudi s 10, 12 ili 13 godina moraju se pregledati kako to propisuje medicinska struka i sva kardiološka društva”, zaključio je Primorac, prenosi Net.hr.