U blagdansko ozračje riječki će HNK Ivana pl. Zajca uploviti premijerom omiljenog obiteljskog božićnog klasika, „Božićne priče“ Charlesa Dickensa, u utorak 28. studenoga 2023. u 19 sati
Režiju priče o škrtom i čangrizavom starom Ebenezeru Scroogeu, i tri božićna duha, potpisuje Renata Carola Gatica, redateljica posebno poznata po svom radu za najmlađu publiku, a adaptaciju Ivana Đula i Milica Sinkauz.
Dirljiva blagdanska lekcija o tome kako život vođen sebičnošću neminovno vodi k usamljenosti ostat će na programu u brojnim terminima do 19. prosinca.
Jedno od Dickensovih najpopularnijih i najinspirativnijih djela
„Božićna priča“, jedno od Dickensovih, najpopularnijih i najinspirativnijih djela, prvi je put objavljena u prosincu 1843. s ilustracijama Johna Leecha.
Dickens je bio siguran da će se knjiga dobro prodavati i nadao se time riješiti novčane probleme. Ali nije mogao ni naslutiti razmjere u kojima će priča odmah biti prihvaćena, te da će vremenom prerasti u omiljeni klasik.
Iako mu cilj nije bio napisati bezvremensko književno djelo, učinio je to u svega nekoliko tjedana krajem 1843. godine dočaravši duh vremena ranog viktorijanskog oživljavanja božićnih praznika. Bilo je to u vrijeme kada su Britanci preispitivali neke božićne tradicije iz prošlosti, uključujući pjesme i tada posve nove običaje kao što su čestitke i božićna drvca.
Ključne teme priče
Odnos prema potrebitima i najranjivijima u društvu te mogućnost iskupljenja sebičnog čovjeka preobrazbom u suosjećajnog koji pronalazi istinsku radost u vlastitoj dobroti, ključne su teme priče.
Kao i u njegovim ranijim djelima, iskrena društvena osjetljivost i briga te zaprepaštenost tadašnjim parlamentarnim izvješćem o zapošljavanju i izrabljivanju djece kao potplaćene radne snage u opasnim uvjetima poput rudnika, motivirali su Dickensa da napiše „Božićnu priču“. Budući da je tijekom odrastanja pretrpio i siromaštvo, osjećaj za društvenu nejednakost u njegovim djelima temeljio se i na osobnom gorkom iskustvu.
„Božićna priča“ kazališno je adaptirana nebrojeno puta. A doživjela je i brojne filmske verzije, od onih iz ere nijemog filma do onih s Muppetima i Michaelom Cainom u ulozi Scroogea, do novijeg animiranog filma u kojem je škrtom Scroogeu glas posudio Jim Carrey. Priču danas nerijetko u blagdanskim danima javno čitaju i članovi britanske kraljevske obitelji. Od 1853. i sam ju je Dickens javno čitao.
Jedna od najljepših božićnih priča
Jedna od najljepših božićnih priča koja slavi zajedništvo i dobrotu, obiteljsku ljubav i toplinu doma, osvajajući srca malih i velikih vječno je nasljeđe Charlesa Dickensa.
„Razmišljajući o tome koliko su se vremena promijenila i što je to što je zajedničko svim Božićima, jedna se ideja nametnula kao suštinska i nepromjenjiva – ideja zajedništva. Što bi onda bilo zajedništvo u kazalištu danas? I što bi se dogodilo kada priču napisanu za djecu na scenu ne bi donijeli samo odrasli glumci? Odluka o uključivanju djece u cijelu ovu priču, nije samo dramski princip koji je tu da razigra zadane situacije i učini ih dinamičnima. Djeca ovdje postaju dio glumačkog kolektiva pa se božićno zajedništvo događa na još jednom planu. Zajednički rad svima nam je donio priželjkivani božićni duh, i neka nam taj duh opsjeda kazališnu kuću prijazno i neka ga nitko ne poželi odložiti s predstavom“, odgovaraju na pitanja koja su im se nametala autorice adaptacije Ivana Đula i Milica Sinkauz.
One su ujedno i autorice stihova božićnih pjesama koje se pjevaju u predstavi, napisanih u stilu tradicionalnih christmas carols koje zborovi pjevaju na ulicama u vrijeme Božića, a uglazbili su ih Ivana Đula i Luka Vrbanić.
Postava predstave
Ulogu Scroogea glumi Denis Brižić (u alternaciji s Deanom Krivačićem), a u ostalim su ulogama Deni Sanković, Edi Ćelić, Mario Jovev, Nika Grbelja, Andreja Brozović Adžić-Kapitanović, Serena Ferraiuolo, Ana Marija Brđanović i Kristina Paunovski, dok će se iz off-a čuti glasovi Aleksandra Cvjetkovića, Olivere Baljak, Aleksandre Stojaković i Ivane Đula.
U predstavi kao kor sudjeluju polaznice i polaznici Dramskog studija „Pontes“: Aria Sofia Čule, Lucija Štefanić, Klara Cota, Oriana Peričić, Mila Dukić, Lara Grgurić, Elena Kolić, Noel Trošelj, Linda Palmić, Vito Juričić, Lucia Babić, Nika Struja, Mia Lukić, Petra Polić, David Crnjaković, Niko Bazzara, Viktorija Redžepi, Mirna Vratarić, Ilina Lukić, Petar Vrbanić Đula, Ellia Saracone, Lucia Sabljar i Pia Petričić Ferlin. U predstavi sudjeluje i Dječji zbor „Kap“.
Scenografkinja je Paola Lugarić Benzia, kostimografkinja Sandra Dekanić, oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić, a koreografkinja je Kristina Paunovski.
