"RIJEKA VEĆ DOŽIVJELA JAK POTRES"

“Cijeloj Hrvatskoj se može dogoditi Petrinja, osim Istre”, poručuju s Građevinskog fakulteta u Rijeci

Pixsell - uniri

Eksperti s Građevinskog fakulteta u Rijeci ovih dana proučavaju tlo u Banovini

“Osim Istre, čitava se Hrvatska nalazi na pojedinim rasjedima. Mada, kad su jaki udari, i susjedna područja itekako mogu pretrpjeti oštećenja, tako da od opasnosti i oštećenja uzrokovanih potresima nije izuzet ni jedan dio Hrvatske. Srećom, dugo na riječkom području nije bilo potresa i neka tako ostane, ali nemojmo zaboraviti da se upravo središte Rijeke nalazi na rasjedu koji može doživjeti udar jednak onom što je pogodio Petrinju. Zadnji takav je u Rijeci bio 1750. godine i to vrlo razoran”, istaknuo je prof. dr. Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta u Rijeci, predvodnik ekspertne skupine stručnjaka koji su započeli možda i najvažniji posao za budućnost ovog danas i u građevinskom smislu devastiranog kraja: studije što će uz analizu šteta koje je potres prouzročio u tlu i na njemu krenuti u stvaranje podloga temeljem kojih će se, nadamo se u najskorije vrijeme, krenuti u obnovu graditeljskog fonda gradova i sela tog dijela Hrvatske, piše Novi list.

Arbanas, redoviti profesor i šef Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta u Rijeci, s ujedno i aktualni potpredsjednik ICL-a, europske strukovne skupine za klizišta, predvodi tim, a uz njega su na području Banovne i Korduna još i doc. dr. sc. Vedran Jagodnik, dr. sc. Petra Đomlija, dr. sc. Josip Peranić i Sara Pajalić – članovi Katedre za geotehniku. Oni su već nekoliko dana na Banovini, a uz pomoć studenata Građevinskog fakulteta Rijeka popisuju štetu uzrokovanu geotehničkim problemima, konkretno problemom likvefakcije – u prijevodu – situacije kad se uslijed potresa čvrsto tlo počne ponašati poput tekućine.

– Plan je bio ostati znatno kraće, no kako odmiče naše istraživanje, posla je toliko da ćemo ostanak znatno produljiti. Kako smo istaknuli, primarni je cilj odrediti poremećaje u strukturi tla. Kako one vanjske, vidljive, tako i one koji nastaju u nešto dubljim slojevima. Ono što je poznato i od prije, tlo je na Banovini izrazito nestabilno, nije rijetka pojava klizišta, zbog brojnih vodotoka izloženo je i poplavama, tako da obnovi graditeljskog fonda mora prethoditi analiza kvalitete tla, ovdje iznimno zahtjevna, istaknuo nam je prof. Arbanas.

Ono što je također vidljivo, velik broj kuća stradao je zbog neodržavanja, starosti, loše kvalitete gradnje, nije dakle samo faktor “loše” strukture tla prouzročio katastrofalne štete.

– Jednako vam govori i slučaj središta Zagreba – stara i neodržavana gradnja trpi velike štete u jakim potresima. Slično je širom Hrvatske, tako da se upravo ovdje, na Banovini, mora postaviti temelje obnove koja u nekom budućem potresu neće stvoriti ovoliku tragediju. Uostalom i na samom području Petrinje imate niz stambenih jedinica koje su bez većih oštećenja pretrpjele jedan od najsnažnijih potresa koji je ikad zadesio Hrvatsku, pojašnjava dr. Arbanas za Novi list.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views