Rijeka će za 80-ak dana postati europsko sjedište kulture.
Zašto se o tom gradu više govori kroz prizmu nogometa te što nam to Rijeka sprema kao buduća prijestolnica kulture, u emisiji Nedjeljom u 2, među ostalim, govorila je direktorica društva Rijeka 2020 Emina Višnić.
Na početku o situaciji u Rijeci 80-ak dana prije nego li taj grad, s irskim Galwayjem, postane europska prijestolnica kulture.
– Rijeka iz dana u dan sve više živi svoj “EPK”. Sve više i više se događa i oko organizacije i onoga što mi radimo te brojni naši partneri. 1. veljače je datum kada sve službeno i počinje s programom otvorenja u riječkoj luci. Kreće niz događanja, ističe Višnić a prenose HRT Vijesti.
Postavlja se pitanje hoće li organizatori uspjeti približiti EPK “običnim” Riječanima, nevezanima za kulturu.
– Za Rijeku 2020. kultura nije samo opera, kazalište i izložbe, već prostor eksperimenta gdje se spajaju umjetnost i nove tehnologije. Bavimo se i temama poput umjetne inteligencije, ekološke održivosti zemlje i Grada. Nama je ključno iskomunicirati da program EPK nudi ponešto za sve.
Zatim je u emisiji puštena anketa u kojoj su pitali Zagrepčane znaju li što je to “Rijeka – europska prijestolnica kulture”.
Višnić je prokomentirala anketu.
– I dobro je koliko ljudi zna da je Rijeka europska prijestolnica kulture s obzirom na zasićenost informacijama i događanjima te s obzirom na to da se radi o projektu koji počinje za tri mjeseca. Nije jednostavno komunicirati kao primjerice sport, Svjetsko nogometno prvenstvo. Riječ je o programu koji nije jednoznačan i nije ga lako ispričati, radi se o kompleksnom projektu. Ako bi jednom rečenicom trebala opisati što je EPK, onda bih rekla da se radi “o jako puno najrazličitijih mogućih programa, atmosfere u gradu te jako bitan poticaj za razvoj grada u budućnosti”.
Višnić kaže da Rijeku treba posjetiti tijekom EPK jer je riječ o gradu koji je jedinstven u Hrvatskoj i šire.
– To je grad nevjerojatne povijesti. Svima su se granice mijenjale, ali nikomu kao nama. Današnji stogodišnjak je živio u sedam država. Tragovi te povijesti vide se u načinu života, arhitekturi, u različitosti. To će se vidjeti u našem programu, osobito od proljeća do jeseni.
Spominje se broj od 4 milijuna posjetitelja tijekom sljedeće godine.
– Mi smo taj broj spominjali na razini županije, mislim da to nije nimalo ambiciozno. Kapaciteta ima, sjetimo se Opatije, Crikvenice, otoka. Grade se i kapaciteti u Rijeci, a do ljeta bi se trebala otvoriti tri nova hotela te rast u privatnom smještaju. O Rijeci se piše i u New York Timesu, Guardianu i drugim svjetskim medijima.
Što se tiče 1. veljače 2020. kada Rijeka i službeno postaje europska prijestolnica kulture, Višnić kaže da očekuju do 60 tisuća posjetitelja jer je i vrijeme karnevala, a da je veliki program koji uključuje glazbu, tišinu te razne efekte, zamišljen u riječkoj luci.
Ukupni proračun projekta, s infrastrukturom, iznosi oko 71 milijun eura, a od toga oko 36-37 posto izdvajaju grad Rijeka te se osigurava iz novca europskih fondova.
Novac daju i ministarstva kulture, regionalnog razvoja te turizma u iznosu od oko 85 milijuna kuna za idućih pet godina. U tvrtki “Rijeka 2020” zaposleno je šezdesetak osoba.
– Svi su zaposleni na određeno, nema klasičnog uhljebljivanja, a hoće li nastaviti raditi nakon projekta, to je drugo pitanje.
Kako Višnić reagira na navode nekih koji kažu “kultura=uhljebi”?
– Osobno, a i većina ne bismo htjeli živjeti u društvu u kojem jedino što cijenimo jest novac koji proizvedemo. Ne bi imali ni javnu televiziju, ni javno zdravstvo, školstvo ili pak kulturu. Čak ni američko društvo nije tako radikalno, ne poznajem takva društva. Što se tiče uhljeba, to je postao dio neuspjelog političkog populizma koji zapravo želi reći da je javni sektor nesposoban i ne zna raditi, za razliku od privatnog koji je drukčiji. U privatnom i javnom sektoru imamo ovakve ili onakve primjere.
Kritiku je uputio Zvonimir Peranić, predsjednik Odbora za kulturu Grada Rijeke.
– Za građane je najvažnije pitanje što se financira njihovim novcem. Dakle, to je jedan od najvećih projekata. Program je znatno promijenjen. Prvotno se govorilo o tisuću programa, a sada se govori o 650 programa. Novac koji će se koristiti je ostao isti, a programa je manje.
– Gospodin Peranić govori krivo. Kao prvo – iznos je smanjen za otprilike 4 milijuna eura. U cijelom spektru onoga što program jest, nema govora da će se nešto smanjivati.
Svojedobno je Maribor bio isto prijestolnica kulture, ali nakon svega ostali su mu dugovi.
– Maribor je imao velikih problema u samom timu. I kod nas su isto ljudi otišli, recimo 5,6 posto. To su vam godine rada od jutra do navečer, ne mogu svi to. U Mariboru ni jedan veći infrastrukturni projekt nije bio dovršen, za razliku od Rijeke. Mi smo se dugoročnim ulaganjima bavili od prvoga dana, prvenstveno ulaganjem u ljude.
Višnić dodaje da nema pritisaka politike te da je jedan od osnovnih preduvjeta za dobivanje domaćinsta bio neovisnost u odlučivanju.
– Nema tu nekakvih pritisaka tipa “dajte mog rođaka, on dobro svira”.
Dodaje i da projekt ima “nadpolitičnu dimenziju” te da ne osjećaju ništa negativno zbog toga što je na vlasti u Rijeci SDP, a na čelu države HDZ.
Jedna od zanimljivosti u programu Rijeka – EPK jest i koncert navijačkih pjesama.
– To će pjevati solisti i zborovi, još ne mogu potvrditi imena. Bit će to različite navijačke pjesme, europske, mi smo europski projekt.