Energo – drvo koje vene

Priča o platanama (Platanus orientalis)

U posljednjoj emisiji „Tužibaba“ Radio Rijeke jedna gospođa postavila je tezu teorije zavjere o motivima obrezivanja drvoreda u Krešimirovoj ulici u Rijeci. Dobro ste pročitali, nije šala.

Zašto su u istom drvoredu neke platane raskošne i bujne a neke podšišane i skromne? Ista vrsta, isto okruženje, isti uvjeti života, ista briga gradske hortikulture, a opet toliko različiti. Razlozi sežu od teorija zavjere (Tužibaba) do teorije velikih brojeva odnosno slučaja. Istina je obično u sredini i zadire u transcendentalno poimanje platane kao načina spoznaje bića i otvara dilemu treba li obrezivati platane i pružiti im mogućnost nastavka života ili ih ostaviti u punoj krošnji i čekati da umru u ljepoti.

platane

Platana I.

Zračna luka Rijeka otvorena je za promet 2. svibnja 1970. godine. Dakle promatrana platana stara je 45 godina. Preživjela je mnoge bure i nevere, tragične i lijepe trenutke, mijenjala države i direktore, namjene i promjene, što je ostavilo puno ”friži” i slomljenih grana. Namjerili su se na nju i bacali oko mnogi kvazi privatizatori, tajkuni, oligarhi čak, ali im takva okrljaštena nije nudila brzi povrat tuđeg novca.

A onda je, po onoj staroj ”pustite dijete materi jer ona najbolje zna što mu treba”, brigu o njoj preuzela lokalna i regionalna uprava i povjerila na upravljanje i nadzor stručnim kadrovima. A struka ko struka – determinira snagu i slabosti, prepozna prijetnje i prilike, konzultira se, savjetuje, koristi rezultatima najbolje prakse, procjenjuje rizike, uspostavi tim i donosi odluku – treba obrezati.

I dođoše vatrogasci obrezaše platanu, dođoše čistači i počistiše i urediše nered. I onda dođe proljeće i izrastu nove mladice, olistaše platanu i ona očara svoje posjetioce novim sjajem.

Poanta – može se – kad se hoće.

platane

Platana II.

Energo d.o.o. formiran je 1989. godine kao pravni slijednik Voplina iz 1947. godine, a povijest mu seže u polovinu 19. stoljeća – dakle riječ je o dugovječnoj platani širokog debla, dubokih korijena i bogate krošnje.

Veliko stablo, velika krošnja znak su sigurne i debele hladovine. E, a u dobroj hladovini lijepo se može razmišljati o prolaznosti država, vlasti, direktora, uprava, gradonačelnika, nadzornih i drugih odbora.

Važno je ništa ne dirati, napose ne u bogatu krošnju. Pa ona štiti i od kiše, i od bure, i od sunca, stoga čemu obrezivanje? Ako je deblo i malo trulo, pa što? Ima lijeka i za to, namaknuti će se neki novci za sanaciju. Samo da je krošnja bogata, da nas što više stane pod nju.

A oni što govore da bi ipak trebalo malo obrezati kako bi se sačuvala za buduće generacije neka gledaju svoja posla, neka sebi potraže drugi hlad, a mi ćemo po svom – dok traje – traje.

I menadžment donosi odluku – ne treba nama nikakvo obrezivanje

Poanta – ima se – može se.

Epilog

Jednoga dana lokalna će novina objaviti vijest ”srušila se stoljetna platana” i ljudi će se u čudu pitati: kako? zašto? pa bila je lijepa, zar se nije mogla sačuvati?, zar niko nije vodio brigu o njenom zdravlju?, zgrada-energozar nitko nije vidio što se događa?

Iz ovoga naravno slijedi pouka.

Menadžment je zaslužan za uspjeh poduzeća kojeg vodi, ali i za propast poduzeća je odgovoran jedino neuspješan menadžer. Ako ne možeš upravljati poduzećem po pravilima menadžerske struke, izađi iz hladovine i makni se dovoljno daleko jer veliko stablo podugo pada.

Iz naše mreže
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari