MALO "ŽIVO", MALO ONLINE

BURNO NA ZAMETU! Riječko Gradsko vijeće o proračunu za 2021. godinu, Galebu, javnim potrebama u kulturi i sportu…

Foto: Mateo Levak/Riportal

31. sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke održava se tijekom tri dana. Danas je, djelomice uživo u dvorani Centra Zamet, a djelomice online, održana rasprava o predloženim točkama dnevnog reda. Iduća dva dana održat će se elektroničko izjašnjavanje: petak, 18. prosinca glasovat će se o amandmanima, a u subotu, 19. prosinca o prijedlozima akata.

Na početku sjednice, predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat izvijestio je vijećnike kako je prestao djelovati Klub HNS-a. Vijećnica Morana Jokić, kao nezavisna vijećnica, postala je članica Kluba Lista za Rijeku, dok su vijećnici Sandro Vizler i Andrej Poropat postali članovi PGS-a i djeluju unutar Kluba PGS-a.Bez rasprave su prošle točke o imenovanju gradonačelnika Vojka Obersnela za člana Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, imenovanju sudaca porotnika za mladež Općinskog suda u Rijeci i razrješenju članice Kazališnog vijeća HNK Ivana pl. Zajca Rijeka Zrinke Kolak Fabijan, nakon čega je gradonačelnik vijećnicima predstavio Prijedlog proračuna Grada Rijeke za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu.

Predložen proračun u 2021. godini u iznosu od 1.210.161.834 kuna

Gradonačelnik Obersnel obrazložio je prijedlog proračuna Grada Rijeke za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu. Prijedlog Proračuna Grada Rijeke za 2021. godinu iznosi 1.210.161.834 kuna, a ukupni rashodi i izdaci 1.180.200.000 kuna. Rashodi su povećani za 33,8 milijuna kuna odnosno za 2,9% u odnosu na prvi rebalans proračuna za 2020. godinu. Projekcija ukupnih prihoda i primitaka za 2022. godinu iznosi 1.058.813.207, a rashoda i izdataka 1.028.500.000 kuna, dok projekcija prihoda i primitaka za 2023. iznosi 922.231.207 kuna, a rashoda i izdataka 893.300.000kuna.“Veći ukupni prihodi od planiranih rashoda planirani su temeljem Plana mjera za pokriće manjka i smanjenje obveza Grada Rijeke. U 2021. godini je planirano pokriće manjka u iznosu od 33.085.000 kuna, u 2022. godini u iznosu od 31.300.000 kuna te u projekciji za 2023. godinu u iznosu od 29.900.000 kuna, čime bi se manjak u potpunosti nadoknadio jer je prethodnih godina taj manjak smanjen za preko 100 milijuna”, kazao je gradonačelnik.

Proračuni za naredne godine su smanjeni u odnosu na proračun za 2021., ponajprije zato što 2020. i 2021. godine Grad Rijeka ostvaruje značajne prihode iz EU fondova.
„S obzirom na to da je završio financijski ciklus EU koji je vrijedio do 2020., a novi financijski okvir EU za narednih sedam godina je tek usvojen, tek će sada krenuti priprema natječaja po različitim fondovima tako da ćemo se za EU sredstva, u idealnim uvjetima moći kandidirati tek krajem 2021., a vjerojatnije 2022. godine. To znači da ćemo prihode iz EU fondova moći ostvarivati tek 2022. godine, i kasnije pa se nije moglo planirati prihode koji su u prethodnom razdoblju bili više nego izdašni“, kazao je gradonačelnik.Gradonačelnik Obersnel je naglasio kako se pandemija bolesti COVID-19 u velikoj mjeri odrazila na Proračun Grada Rijeke za 2020. godinu. Premda se prema dostupnim makroekonomskim projekcijama, u predstojećem razdoblju se očekuje postupan oporavak, proračun za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu planirani su s oprezom s obzirom na prisutnu neizvjesnost u pogledu daljeg razvoja situacije s pandemijom.

„Pri planiranju prihoda vodili smo računa o izmjenama zakona, odnosno ono što Vlada zove peti krug poreznih reformi  s ciljem poreznog rasterećenje građana i poduzetnika, pa su izmjenama Zakona o porezu na dohodak snižene stope poreza na dohodak: s 24% na 20%, s 36% na 30% i s 12% na 10%. Smanjenje poreznih stopa će utjecati na smanjenje prihoda lokalnih jedinica, a učinak reformi je takav da najviše rasterećujemo one koji imaju velike plaće, a oni koji imaju male imat će neznatno veće. To svakako utječe na gradski proračun, jer je porez na dohodak jedan od najizdašnijih prihoda. Povećava se udio lokalnih jedinica u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak: udio gradova i općina se povećava s 60 na 74 posto, dok se udio za decentralizirane funkcije ne mijenja i ostaje ukupno 6 posto, što bi gotovo pa trebalo pokriti gubitak porezne reforme. Ostaje nepokriveno oko 20 milijuna kuna kao rezultat poreznog rasterećenje plaća mladih osoba do 30 godina starosti i povećanje osnovnog poreznog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna. Ovo rasterećenje plaća mladih ide na teret gradskih proračuna i po toj osnovi ćemo u 2021. godini ostvariti 20 milijuna kuna manje, a u narednim godinama možda i više, ovisno o borju zaposlenih. Loše je da takva porezna rasterećenje uvijek idu na teret lokalne samouprave i taj bi gubitak trebalo kompenzirati ili smanjiti neke obaveze“, kazao je gradonačelnik Obersnel.Proračunom se planiraju velike investicije i projekti iz različitih područja djelokruga rada Grada od kojih su neki pred završetkom, a neki u početnim fazama: Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt, Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, projekt Povežimo se baštinom, projekt Interpretacijski centar prirodne baštine, projekt Energana – start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju, Tehnološko-edukacijski i poduzetnički inkubator „Proizvodni park Torpedo“, Poslovna zona Bodulovo, izgradnja sortirnice na lokaciji Mihačeva draga i drugi.

Bez smanjenja subvencija privatnim vrtićima,  povećanje sredstava za javne potrebe u sportu

Sastavni dio proračuna o kojem će u subotu glasovati vijećnici postala su četiri gradonačelnikova amandmana. Tako je, u odnosu na prvotni prijedlog, za sufinanciranje smještaja djece u privatne vrtiće, umjesto 6,1 milijuna kuna predloženo 7,4 milijuna kuna.Drugi amandman gradonačelnik je uvrstio na prijedlog Hrvatske stranke umirovljenika, a odnosi se na prijedlog povećanja cenzusa za dobivanje božićno-novogodišnjeg poklon bona za umirovljenike, čime bi se ova stavka proračuna povećala za 500 tisuća kuna. Naime, kako bi se pomoglo umirovljenicima s najnižim mirovinama, predlaže se da se cenzus za dobivanje pomoći poveća s 1700 na 2500 kuna, što znači da bi poklon-bon u vrijednosti 300 kuna umjesto 750 umirovljenika, dobilo njih čak oko 2500.

Treći gradonačelnikov amandman je povećanje javnih potreba za sport za 1,3 milijuna kuna, koji će se raspodijeliti za dodatno sufinanciranje sportskih klubova i rekreacije, aktivnosti osoba s invaliditetom te sportske aktivnosti djece i mladih, kao i organiziranje tradicionalnih i prigodnih sportskih priredbi. Sredstva potrebna za povećanje na Programu javnih potreba u sportu predlažu se namiriti iz sredstava početno planiranih na programu „TD Rijeka sport“, uzimajući u obzir činjenicu očekivanog nastavka zatvorenosti većeg dijela sportskih objekata u vlasništvu Grada Rijeke zbog nastavka pandemije koronavirusa.

Zbog činjenice da je gradonačelnik Rijeke predložio ovaj amandman, Lista za Rijeku povukla je svoj amandman, kojim je predložila povećanje od milijun kuna za javne potrebe u sportu.

„Naša inicijativa je temeljena na činjenici da je financiranje sa strane Grada posljednjih godina zaista velikim dijelom usmjereno na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture, ali pri tom se ne smiju ugasiti klubovi, koji su korisnici te iste infrastrukture“, istaknuo je predsjednik Kluba liste za Rijeku Danko Švorinić, izrazivši zadovoljstvo da je prihvaćen i prijedlog da se sredstva za sufinanciranje privatnih vrtića vrate na iznos iz prethodne godine.HDZ je predložio amandman vezan za izgradnju ceste na području Tonžino. Gradonačelnik je pojasnio kako ne može prihvatiti amandman HDZ-a kako je predložen jer je tehnički neizvediv, ali je zato predložio svoj amandman kojim su sredstva nađena na drugim pozicijama. Amandmanom gradonačelnika osigurana su dodatna sredstva u iznosu od 600 tisuća kuna, koja se nadograđuju na sredstva od 1,33 milijuna kuna, koja su za ovaj projekt do sad izdvojena ili će biti izdvojena u sljedećoj godini kroz komunalne prioritete Vijeća Mjesnog odbora Srdoči.Nezavisni gradski vijećnik Josip Kukuljan podnio je amandman kojim se, umjesto izgradnje općih polja na riječkim grobljima, predlaže uređenje krematorija. Očitujući se o amandmanu Josipa Kukuljana, gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako ga ne može prihvatiti onako kako je predložen. Istaknuo je kako su u međuvremenu pokrenute aktivnosti za njegovu realizaciju, jer tamo postoji zgrada koja je namijenjena za krematorij. Sredstva će biti definirana u KD Kozala i kroz iduću godinu će se završiti sve projektne aktivnosti za izgradnju krematorija i osigurati sredstva za njegovu izgradnju u 2022. godini.

Rasprava o proračunu za 2021. godinu

Vijećnik Josip Ostrogović je u ime Kluba HDZ-a kazao kako je ovo još jedan u nizu neuravnoteženih i neostvarivih proračuna koji nije razvojan i akumulira gubitke i kojim se ne poštuje načelo dobrog upravljanja , pa je rezultat toga proračunska rupa od 300 milijuna kuna. Dobrim smatra da je gradonačelnik napokon počeo prihvaćati amandmane oporbe i pokazao vjeru da u oporbi ima ljudi koji mogu nešto predložiti.Vijećnica Petra Karanikić istaknula je kako će Klub vijećnika SDP-LABURISTI-SDSS podržati proračun, budući da je planiran realno te se nastavljaju svi važni projekti.

U ime Kluba Akcije mladih vijećnik Tihomir Čordašev istaknuo je kako neće podržati prijedlog proračuna za 2020. godinu, smatrajući da se radi o nerealnom dokumentu, koji neće omogućiti razvoj Rijeke.

Istaknuvši kako su svjesni činjenice o utjecaju pandemije koronavirusa na planiranje proračuna, vijećnica Tea Mičić Badurina istaknula je kako će klub PGS-a predložiti zaključak da se za iduću pedagošku godinu osiguraju sredstva da Grad Rijeka sufinancira smještaja djeteta u obrtima registriranim za djelatnost dadilja. Prijedlog je da se sufinanciranje od 500 kuna mjesečno omogući roditeljima, pogotovo jasličke djece, koji zbog prekapacitiranosti postojećih gradskih i privatnih vrtića, ne uspiju upisati dijete u vrtić.U raspravu su se uključili i nezavisna vijećnica Ivona Milinović i Hrvoje Burić (Nezavisna lista Bura), ukazujući na dijelove proračuna koje ne smatraju dovoljno transparentnim i razvojnim.

Uz prijedlog proračuna vezani i programi javnih potreba te programi vezani uz uređenje komunalnog sustava

Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća našli su se i dokumenti vezani uz proračun za 2021. godinu. Radi se o programima javnih potreba u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi te planu raspodjele sredstava spomeničke rente. Vijećnici su raspravljali i o programima građenja i održavanja komunalne infrastrukture te planu raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora.

Uz proračun za sljedeću godinu vezan je plan raspodjele sredstava za financiranje političkih stranaka i članova izabranih s liste grupe birača zastupljenih u Gradskom vijeću, kao i način financiranja vijeća nacionalnih manjina i predstavnice češke nacionalne manjine za Grad Rijeku.

Rasprava se najviše vodila oko programa javnih potreba u kulturi i sportu.

Unatoč tome što je amandmanom Program javnih potreba u sportu povećan na 11,9 milijuna kuna u 2021. godini, vijećnici oporbe isticali su kako su ta sredstva i dalje nedovoljna. Gradonačelnik Obersnel i predsjednica Riječkog sportskog saveza Dorotea Pešić-Bukovac istaknuli su kako su izdvajanja za sport puno veća od sredstava za program javnih potreba u sportu i na godišnjoj razini iznose oko 50 milijuna kuna, u što ulaze i omogućavanje svim klubovima, korisnicima programa javnih potreba u kulturi, besplatno korištenje sportskih objekata.Program javnih potreba u kulturi u 2021. godini je vrijedan 3,1 milijuna kuna. Predsjednik Odbora za kulturu Gradskog vijeća Zvonimir Peranić (Lista za Rijeku)istaknuo je kako se iz zapisnika o radu kulturnih vijeća ne može dovoljno kvalitetno iščitati zašto je neki program prihvaćen ili odbijen, dok je vijećnik Andrej Poropat (PGS) istaknuo četiri programa iz audiovizualne djelatnosti, gdje su članovi povjerenstva iz Zagreba dodijelili sredstva provoditeljima projekta koji su također iz Zagreba. Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar pojasnio je kako se financiranjem ovih programa Riječani dobivaju filmove o Rijeci, koji se u potpunosti ili djelomično snimaju u Rijeci, a u kojima sudjeluju riječki umjetnici.

Kao predsjednik Gradskog vijeća Poropat je predložio da, ukoliko na glasovanju ne prođe ovaj prijedlog, može sazvati izvanrednu sjednicu u siječnju, kako korisnici programa javnih potreba u kulturi ne bi ostali bez sredstava.Gradonačelnik Obersnel naglasio je kako, ukoliko se vijećnici ne slažu s programom javnih potreba, razriješe stara i izaberu nova stručna povjerenstva, koja će na temelju pristiglih prijedloga izabrati nove programe za sufinanciranje, što po njegovoj procjeni ne bi bilo izvedivo u ovom sazivu Gradskog vijeća.

Nakon stanke za dogovor, vijećnik Peranić je istaknuo kako klub Liste za Rijeku ne slaže s tumačenjem gradonačelnika.

„Kad bi bili uobičajeni, ne-COVID uvjeti, predložili bi prekid rasprave i odlučivanje na drugoj sjednici s nadopunom materijala na način da se vide svi razlozi za prihvaćanje ili odbijanje pojedinog programa, jer nismo protiv svih programa. S obzirom na to da su tehnički uvjeti takvi kakvi jesu ne znam je li to izvedivo, a preostaje mogućnost da se točka povuče i nadopuni te o njoj raspravlja na sljedećoj sjednici“, predložio je vijećnik Peranić.

Gradonačelnik Obersnel je istaknuo da se, ako postoji konačan stav vijećnika da korisnici javnih potreba u kulturi moraju biti isključivo udruge i tvrtke iz Rijeke, izglasa i zaključak u tom smjeru.

„Podsjećam da je već dugi niz godina organizator jednog od najvećih sajmova knjiga u Hrvatskoj, koji se održava u rijeci pod nazivom Vrisak zagrebačka tvrtka VBZ“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Oslobađanje obveze plaćanja komunalne naknade poduzetnika kojima je zabranjen rad

Na dnevnom redu su i izmjene Odluke o komunalnoj naknadi, kojima bi se od plaćanja naknade oslobodili poduzetnici koji su odlukom Stožera civilne zaštite RH obuhvaćeni mjerom obustave rada. Izmjenama odluke predlaže se da se obveze plaćanja komunalne naknade vlasnika ili korisnika poslovnog prostora ili građevinskog zemljišta koje služi obavljanju poslovne djelatnosti oslobodi  za razdoblje od prvog dana slijedećeg mjeseca računajući od mjeseca u kojem je stupila na snagu odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o obustavi rada do isteka mjeseca u kojem je prestala važiti pojedina mjera obustave rada.To znači da bi se provedbom ove odluke od plaćanja komunalne naknade za prosinac oslobodile djelatnosti kojima je odlukom nacionalnog stožera civilne zaštite od 28. studenog do 21. prosinca obustavljen rad.

Iznimno, obveze plaćanja komunalne naknade ne bi se oslobodio vlasnik ili korisnik poslovnog prostora ili građevinskog zemljišta koji služe obavljanju poslovne djelatnosti, koji je odlukom Stožera civilne zaštite RH obuhvaćen mjerom obustave rada, ukoliko ostvaruje pravo na nadoknadu plaćenih fiksnih troškova komunalne naknade temeljem Upute Porezne uprave o provedbi mjera nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom.

Na dnevnom redu i rebalans proračuna za 2020. godinu

Uz prijedlog proračuna za 2021. godinu, predložene su i druge izmjene i dopune proračuna za 2020. godinu. Drugim rebalansom predlažu se prihodi i primici proračuna u iznosu 1.092.065.513 kuna, što predstavlja smanjenje za 33.601.596 kuna, odnosno za 3,0% u odnosu na tekući plan. Rashodi i izdaci predlažu se u iznosu od 1.112.900.000 kuna, što predstavlja smanjenje za 33.500.000 kuna, odnosno za 2,9% u odnosu na tekući plan. Razlika između prihoda i primitaka i rashoda i izdataka uravnotežuje se prenesenim sredstvima iz prethodnog razdoblja. Drugi rebalans proračuna predstavlja usklađenje plana s dosadanjim i očekivanim ostvarenima na prihodovnoj i rashodovnoj strani, odnosno radi se o tehničkom rebalansu.Uz drugi rebalans proračuna vezani su i prijedlozi izmjena programa javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi i kulturi, kao i izmjene plana raspodjele sredstava spomeničke rente. Također, pred gradskim su se vijećnicima našli i prijedlozi izmjena programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture, kao i izmjena plana raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora.

Kako bi se stvorili uvjeti za početak izgradnje POS-ovih stanova, koje na Martinkovcu planira graditi Agencija za poticanu stanogradnju Grada Rijeke, predlaže se drugačije uređenje međusobnih prava i obveza te prijenosa vlasništva između Grada Rijeke i Agencije. Grad Rijeka će tako umanjiti vrijednost zemljišta, odreći se potraživanja komunalnog doprinosa te bespovratno financirati troškove priključenja na komunalnu infrastrukturu. Na taj način APOS će osigurati dovoljno sredstava za početak gradnje novih stanova iz programa poticane stanogradnje. Točno, radi se o osiguravanju 39 milijuna kuna, potrebnih da se na javnom natječaju izabere izvođač radova.Stvaranje preduvjeta za početak gradnje POS-ovih stanova na Martinkovcu

Pripreme za davanje koncesija unutar Palače Šećerane i broda Galeb u zakup

Na dnevnom redu sjednice našao se i prijedlog odluke o odobravanju nacrta ugovora za tri koncesije na kulturnom dobru za gospodarsko korištenje dijela Palače Šećerane. Radi se o koncesijama za obavljanje usluga u turizmu (turistička agencija/info centar/marketinška agencija), za obavljanje djelatnosti prodaje knjiga i suvenira te ugostiteljske djelatnosti.

Ove su koncesije postale sastavni dio prijedloga izmjena Srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija na području grada Rijeke za razdoblje od 2020. do 2022. godine te prijedloga izmjena Plana davanja koncesija na području grada Rijeke za 2020. godinu.

Palača Šećerane, koja je nedavno otvorena za javnost, kroz EU projekt „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ vezana je uz brod Galeb, čije bi uređenje trebalo završiti u travnju 2021. godine. Na dnevnom redu današnje sjednice Gradskog vijeća našao se prijedlog uvjeta za davanje u zakup dijelova broda Galeb za pružanje usluga smještaja te ugostiteljsku djelatnost.

Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe na klimatske promjene za Grad Rijeku

Pred Gradskim vijećem je i prijedlog Akcijskog plana održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Rijeke (SECAP). SECAP Grada Rijeke donosi ukupno 24 mjera ublažavanja klimatskih promjena. Mjere ublažavanja provedene do 2030. godine rezultirat će sa smanjenjem emisije CO2 u 2030. godini od 47,32 % u odnosu na referentnu godinu 2008. čime se zadovoljava cilj od 40 % prema Sporazumu gradonačelnika.

Vijećnici će glasovati i o prijedlogu akcijskog plana Grada Rijeke za mlade za 2021. godinu., čiji bi fokus u sljedećoj godini trebao biti usmjeren na mlade osobe u NEET statusu (nezaposlene mlade osobe koje ne rade i nisu u sustavu redovnog obrazovanja ili obrazovanja odraslih). Naime, Grad Rijeka planira prijaviti projekt usmjeren na mlade osobe u NEET statusu za financiranje iz EU fondova putem ITU mehanizma s partnerima, Gradom Kastvom i Općinom Viškovo, te suradnicima u svim ostalim gradovima i općinama iz Urbane aglomeracije Rijeka.

Foto: Mateo Levak/Riportal

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views