U Rijeci će se održati Međunarodna izložba “Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.” koju je pripremilo više od 40 povjesničara iz 18 zemalja!
Na riječkom Trgu 111. brigade Hrvatske vojske u tijeku su pripreme za otvorenje Međunarodne izložbe “Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.” Radnici pripremaju skele odnosno veliku konstrukciju u funkciji izložbe kakvu Rijeka još nije vidjela!
Veliko službeno otvorenje izložbe Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923, održat će se 20. listopada na Trgu 111. brigade Hrvatske vojske. Izložba na otvorenom dolazi u Rijeku u sklopu europske turneje koja traje od 2018. godine. Hrvatsko izdanje izložbe dio je službenog programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020.
Izložba, koju je uz sudjelovanje više od 40 povjesničara iz 18 zemalja pripremila Europska mreža sjećanje i solidarnost, pripovijeda jedinstvenu priču o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine, s posebnim naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe.
Prikazane su brojne promjene do kojih je došlo u razdoblju 1918. – 1923. u različitim sferama života i na različitim razinama: u politici, ekonomiji, gospodarstvu, kulturi i svakodnevnom životu. Izložba tako naglašava utjecaj tih promjena na budućnost kontinenta, uključujući i aktualne međunarodne odnose te suvremenu kulturu sjećanja u različitim zemljama uzimajući u obzir i hrvatsko gledište.
Dosad je izložba prikazana u devet gradova: Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Verdunu (Francuska), Berlinu i Weimaru (Njemačka), Pragu (Češka), Bratislavi (Slovačka), Wrocławu, Krakovu i Varšavi (Poljska).
Neki od najuglednijih istraživača povijesti dvadesetog stoljeća surađivali su u pripremi izložbe. Jedan od njih je prof. dr. Jay Winter sa Sveučilišta Yale (SAD), koji ističe jedinstven karakter izložbe: “Nitko dosad na ovakav način nije iznio priču o Novoj Europi koja je bila rođena na ruševinama rata 1914. – 1918. Predstavljamo izvještaj, koji obiluje vizualnim i dokumentarnim materijalima, o preokretima koji su oblikovali svijet u kojem živimo.”
Prof. dr. Jan Rydel, koordinator u Europskoj mreži sjećanje i solidarnost, dodaje: “Želimo pokazati kako se posljedice nekih pojava od prije 100 godina mogu osjetiti i dan- danas. Prikazujući različita tumačenja procesa koji su se odvili u našoj regiji nakon Velikog rata možemo predočiti i razne osjetljive teme iz perspektive pojedinih naroda te raznolikost pogleda na ratni sukob prisutnih u kolektivnom pamćenju.”.
Prof dr. Vjeran Pavlaković, stručni konzultant te autor dijela izložbe koji prikazuje prošlost Hrvatske i grada Rijeke, na sljedeći način objašnjava hrvatski kontekst:
“Kao posljedica aneksije grada koju je izvršio revolucionar i pjesnik Gabriele D’Annunzio te uslijed podjele provedene prema Rapalskom ugovoru, Rijeka je postala glavno političko pitanje na Jadranu koje je desetljećima utjecalo na talijansko-jugoslavenske odnose. Granica na Rječini nije označavala samo političku podjelu između Rijeke i Sušaka, nego i podijeljen simbolički krajolik. Nakon uspostave granice, Italija i Kraljevina SHS pokrenule su niz spomeničkih i arhitektonskih intervencija s ciljem utvrđivanja suprotstavljenih identiteta.”.
Izložba ima oblik bijelo-srebrnog kockastog paviljona koji se ističe po originalnoj konstrukciji. Sastoji se od više od 200 materijala iz arhivske građe – fotografija, preslika dokumenata i filmova.
Sadržaj je prikazan u obliku tekstova, pokretnih slika te interaktivnih izložaka smještenih kako unutar paviljona, tako i na njegovim vanjskim zidovima. Dio izložbe sačinjavaju i pozadinski zvukovi iz tog doba. Povijesni dokumenti i osobna sjećanja stvaraju priču o teškim počecima Nove Europe te nasljeđu koje i dan- danas utječe na njezine stanovnike, unatoč činejnici da je Veliki rat završio prije sto godina.
Više informacija o izložbi, stručnjacima koji su sudjelovali u izradi i međunarodnom putu izložbe možete pronaći ovdje: www.enrs.eu/afterthegreatwar.
