U četvrtak, 12. rujna s početkom u 19 sati u Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja bit će otvorena izložba „D’Annunzijeva mučenica”, prvi programski sadržaj projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.
Izložba se priređuje u povodu stote obljetnicu okupacije Rijeke koju je predvodio Gabrielle D’Annunzio, a dio je projekta “Granice – između reda i kaosa“ kojeg Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja provodi u sklopu programskog pravca „Doba moći“ projekta Europske prijestolnice kulture.
“D’Annunzijeva mučenica“ (L’olocausta di D’Annunzio) djelo je autorica Tee Perinčić i Ana-Marije Milčić, dok su autori dizajna izložbe Sanjin Kunić i Nikolina Radić Štivić.
Na konferenciji za medije izložbu su najavili ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Nikolina Radić Štivić, autorica izložbe Tea Perinčić, direktorica Rijeke 2020 d.o.o. Emina Višnić, pročelnica UO za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Sonja Šišić i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
Najava izložbe D’Annunzijeva mučenica
„Ovo je prva značajna izložba u muzeju u sklopu EPK, otvara se točno sto godina nakon što je u grad umarširao Gabrielle D’Annunzio sa svojim paravojnim trupama proglasivši je svojevoljno dijelom Kraljevine Italije“ rekla je ravnateljica muzeja Nikolina Radić Štivić, istaknuvši edukativnu funkciju muzeja koji ovo razdoblje prikazuje kroz viđenje žena koje su živjele ili boravile u Rijeci za vrijeme D’Annunziovog ‘boravka’.
Autorica Tea Perinčić navela je kako je izložba koncipirana kroz dva pravca u perspektivama žena; u viđenju Rijeke kao ženske figure u djelima talijanskih futurista poput Marinettija, Carre i Buzzija te hrvatskih i talijanskih tiskanih medija, kao i kroz oči konkretnih žena iz tog doba, poput rođenih Riječanki Nicoline Fabris i Zore Blažić, koja je pisala dnevnik o svom životu i životu ljudi koji nisu bili uz D’Annunzia, D’Annunzijeve ljubavnice Luise Baccare te Riječanki koje su zagovarale talijanski nacionalizam. Perinčić je istaknula kako su ove žene odabrane kao fokus izložbe među gotovo tristo žena o kojima je pronašla zapise, kazavši kako je Rijeka personificirana i u samom naslovu izložbe kao mučenica koja je pretrpila 16 mjeseci okupacije.
Okarakteriziravši otvorenje izložbe kao bitan čin u obilježavanju stote godišnjice okupacije, direktorica Rijeke 2020, Emina Višnić navela je kako je riječ o prvom postavljenom programskom sadržaju projekta EPK koji će biti dostupan tijekom cijele 2020. godine. Prema njenim riječima, izložba će se u sljedećoj godini nastaviti još dvjema velikim izložbama koje će tematizirati granice Rijeke te granice općenito, što predstavlja aktualnu temu čijom se obradom želi postaviti pitanje „Što Rijeka ima danas reći Europi?“.
„Bitno je hrabro i nedvosmisleno zauzimanje stručne i društvene pozicije prema našoj povijesti, pogotovo u kontekstu jačanja neofašizma“, rekla je Višnić, naglasivši rast važnosti uloge javnih institucija koje moraju poslati jasnu poruku i baviti se nekadašnjim i današnjim otporom fašizmu.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel pohvalio je profesionalnost, prepoznavanje trenutka i društveno odgovorni angažman svih uključenih u izradu izložbe koja govori o okupaciji vojnom silom i teroru nad stanovništvom koje nije prihvaćalo nametnute ideje.
„D’Annunzio je bio preteča protofašističke ideje koja se nešto kasnije razvila s Mussolinijevim maršom u Rim i rezultirala krvavom cijenom koju je Europa platila“, izdvojio je Obersnel te dodao kako se suočavamo s različitim prikazima rada i života Gabriellea D’Annunzia, od kojih neki njegovu riječku epizodu žele prikazati na romantičarski način. „U Trstu se postavljaju slavljeničke izložbe, najavljuje i postavljanje kipa D’Annunziju, što se nadovezuje na izjave nekih talijanskih političara koji se ne mire s granicama nastalim poslije Drugog svjetskog rata, a na izložbu posebno pozivam talijanske udruge s kojima sam u kontaktu i koje se opiru veličanju D’Annunzia“, rekao je gradonačelnik istaknuvši ponos na antifašističku poruku djela za kojeg je siguran da će pobuditi interes građana.
Spomenuvši doprinos Primorsko-goranske županije u programu EPK, pročelnica za kulturu PGŽ-a Sonja Šišić navela je kako je kroz svoje ustanove u kulturi – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka te Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov – želi naučiti Riječane i posjetitelje Rijeke o povijesti grada. Šišić je navela i programske pravce EPK „27 susjedstava“ te „Lungomare Art“, preko kojih županijske institucije u ostale gradove, općine i mjesta diljem naše regije nastoje dovesti kulturne sadržaje i osnažiti društveno-kulturni život.
O izložbi D’Annunzijeva mučenica
Riječka interpretacija Gabriela D’Annunzija na izložbi polazi s humanističke pozicije suvremenog antifašizma na kojemu je izgrađena moderna Europa. Projekt Europske prijestolnice kulture na razini kulture spaja europske građane, promovira vrijednosti suvremene, ujedinjene Europe, snažne u svojem zajedništvu, vrijednosti suprotstavljene povijesnom i suvremenom fašizmu.
D’Annunzijev dolazak i boravak u Rijeci dogodio se na poziv riječkih iredentista koji su zagovarali pravo proglasiti Rijeku talijanskom. Ubrzo se pokazalo koliko je to bilo destruktivno za tadašnju kulturnu i gospodarsku stabilnost Rijeke. Dotad izrazito multietnički grad odjednom odriče prava svima koji se ne izjašnjavaju Talijanima i suprotstavljaju ideji o samo talijanskoj Rijeci. U 16 mjeseci režima D’Annunzio je do krajnjih granica izmučio i iscrpio grad. Izložba, donosi i specifičan pogled na D’Annunzijev boravak u Rijeci iz perspektive žena koje su u to vrijeme živjele u Rijeci, onih koje su u Rijeku došle iz Italije sa ili za D’Annunzijem i onih koje su mu bile ljubavnice.
U priči o granicama, Gabriele D’ Annunzio je antijunak koji se uklapa u sve negativne primjere pretjerivanja i prelaženja granica. Od osobnog ukusa koji je uvijek bio pretjeran, ali kojeg je znao nametnuti drugima i stvoriti od njega način života koji i danas privlači pozornost, do etičkih i moralnih normi kojima se nije htio pokoravati, osobito kad su u pitanju bili njegovi odnosi sa ženama. U odabiru seksualnih partnerica nisu ga priječile granice poput razlike u životnoj dobi, društvenom statusu i onih moralnih koje su određivale da se ne zadire u već stvorenu zajednicu muškarca i žene.
D’Annunzio je i doslovno prešao granicu 12. rujna 1919. i stigao u Rijeku da joj umjesto reda donese kaos. I stoga je Rijeka, koja je do tada uživala relativni mir, postala mjesto gotovo potpune anarhije. D’Annunzijeva Rijeka (L’Olocausta di d’Annunzio) postala je mučenica njegovih ideja, ali i nemogućnosti da upravlja složenim odnosima unutar zajednice koja je stoljećima tkana od različitih etničkih elemenata, povezanih zajedničkim interesom gospodarskog blagostanja. Taj je izazov prešao granice D’Annunzijevih sposobnosti.
Površan čovjek koji je hitao za idejama protiv reda i najmanjeg osjećaja obveze, ostavio je grad u rasulu, na milost i nemilost fašističkog totalitarizma koji je postavio posve nove i nemoguće granice suživota u gradu na Rječini. D’Annunzio je zakuhao kotao netrpeljivosti, neprihvaćanja različitosti, neprihvaćanja drugačijeg koji je ključao gotovo cijelo 20. stoljeće u ovom gradu.
Izložba je postavljena u Bijelom salonu koji je bio oštećen u vrijeme borbi između regularne talijanske vojske i D’Annunzijevih postrojbi, odnosno u vrijeme tzv. Krvavog Božića 1920. Mjesto oštećenja u Bijelom salonu također se prikazuje u postavu izložbe.
„D’Annunzijeva Mučenica“ dio je tematskog izložbenog ciklusa o granicama koji će se nastaviti također velikom i važnom izložbom pod nazivom Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona, a ciklus će se zaključiti središnjom i najvećom izložbom Granice između reda i kaosa.
Taj je ciklus sastavni dio programskog pravca Doba moći u programu Europske prijestolnice kulture. Unutar te programske cjeline, Rijeka Europi predstavlja svoju uzbudljivu povijest prepunu moćnih sila koje su je svojatale i njome upravljale. No, to je ujedno i europska povijest osvajača i osvajanih, a u kontekstu kulturnog programa radi se o pravcu koji predstavlja i kreativnu i destruktivnu moć koja utječe na razvoj kulture i umjetnosti.
Izložba će u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka biti postavljena do 31. siječnja 2021. godine.
