Udruga gradova objavila je u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU interaktivni pregled hrvatskih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije koji su ugovoreni u razdoblju od 2010. do 2018. godine.
U bazi se nalazi 4.912 ugovorenih projekata koje provodi 3.020 subjekata iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora.
Među jedinicama lokalne i regionalne samouprave Grad Rijeka prvi je po broju ugovorenih projekata, sa njih 39, slijedi Osječko-baranjska županija s 24, Brodsko-posavska s 22, pa Grad Zagreb sa 18 ugovorenih projekata. Krapinsko-zagorska županija ugovorila je u navedenom razdoblju 15 EU projekata, Grad Osijek, Grad Zadar i Međimurska županija po 13, Grad Šibenik 12, a Grad Vinkovci i Sisačko – moslavačka županija po 11.
Kada se u obzir uzmu ukupno ugovorena sredstva po nositelju projekta, među jedinicama lokalne i regionalne samouprave, grad Rijeka ponovo je prvi s ukupnim ugovorenim iznosom od 18,8 milijuna eura, slijedi Grad Zadar s ugovorenim iznosom od 17,1 milijuna eura, Virovitičko-podravska županija sa iznosom od 16,9 milijuna eura. Grad Osijek i Grad Samobor ugovorili su projekte u vrijednosti preko 14 milijuna eura, a Grad Zagreb 13,8 milijuna eura.
Ako se baza pretražuje na način da se uključe svi subjekti javnog, privatnog i neprofitnog sektora, po broju ugovorenih EU projekata Grad Rijeka je na drugom mjestu, a ispred Rijeke nalazi se Hrvatski zavod za zapošljavanje s 54 ugovorena projekta.
U pretraživanju baze po gradovima kao teritorijalnim jedinicama koje predstavljaju sjedište različitih subjekata javnog, privatnog i neprofitnog sektora, na prvom mjestu je Zagreb na čijem području je od strane različitih subjekata ugovoreno ukupno 1070 projekata, slijedi Rijeka sa 214, Osijek sa 159 pa Split sa 154 EU projekta na svom području.
Baza Udruge gradova pretraživa je na različite načine, a informacije su prikupili iz javno dostupnih izvora i objedinili ih s ciljem stvaranja javno dostupnog servisa koji omogućava analitičko praćenje broja ugovorenih projekata i njihovu vrijednost te informacije o nositeljima projekta.
Visoko prvo mjesto Grada Rijeke po broju i po iznosu ugovorenih projekata odraz je aktivnosti gradske uprave Grada Rijeke koja je u pripreme i prijave europskih projekata ušla vrlo rano prepoznajući fondove EU kao važan izvor financiranja različitih programa i projekata.
Kako navode u Udruzi gradova, ideja je „da se ova baza podataka koristi u obrazovne svrhe i da se temeljem tih podataka povedu argumentirane rasprave o upravljanju i korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova“.
A ako će se ova baza dopunjavati, u njoj bi se, što se Grada Rijeke tiče, tek trebali naći projekti Urbane aglomeracije Rijeka, za koju su europska sredstva odobrena, ali projekti još nisu formalno ugovoreni pa ih trenutno u ovoj bazi nema. Također, kada govorimo o značajnim iznosima, u bazu bi se dopunjavanjem mogao uvrstiti i riječki projekt Vodovoda i kanalizacije „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ za koji su nedavno odobrena europska sredstva u iznosu od 1,25 milijardi kuna, a projekt je ukupno vrijedan 1,76 milijardi kuna. Očekuje se i formalno ugovaranje što bi bio preuvjet za uvrštenje u bazu.
U svakom slučaju, projekt Udruge gradova za svaku je pohvalu jer predstavlja kvalitetan prikaz hrvatskih EU projekata, lako pretraživu bazu po različitim kategorijama i mjesto za relevantne informacije o ovoj temi.
