POTPREDSJEDNIK STRANKE CENTAR

Gradski vijećnik Marin Račić o projektu Kantrida: “Ovih pet stvari brinu Riječanke i Riječane”

Nakon jučerašnje prezentacije kompleksa stadiona Kantrida, Marin Račić je, kako ističe, dobio niz upita o tome što kao arhitekt i gradski vijećnik misli o projektu. „Mislim da nemamo odgovore na ključna pitanja o projektu, a kada te odgovore dobijemo, moći ćemo jasnije reći da ili ne“, rekao je Račić postavljajući pet ključnih pitanja o projektu Kantrida koji brinu Riječanke i Riječane.

„Desetljećima se govori o potrebi izgradnje stadiona na Kantridi i vjerujem da svi želimo da se on što prije izgradi. Do sada smo nebrojeno mnogo puta razgovarali o potencijalnim rješenjima, a sada imamo vizuale i idejno rješenje projekta Kantrida koji, osim stadiona, uključuje i tri nebodera na samo obali, što do sada nismo imali u Rijeci“, poručio je potpredsjednik stranke Centar, gradski vijećnik Marin Račić, postavljajući pet pitanja o projektu Kantrida koji brinu Riječanke i Riječane.

Nakon jučerašnje prezentacije kompleksa stadiona Kantrida Račić je, kako ističe, dobio niz upita o tome što kao arhitekt i gradski vijećnik misli o projektu.

„Mislim da nemamo odgovore na ključna pitanja o projektu, a kada te odgovore dobijemo, moći ćemo jasnije reći da ili ne“, rekao je Račić, navodeći sljedećih pet ključnih pitanja:

1) Jesu li ispitane sve mogućnosti u kojima bi bio zadovoljen i javni i privatni interes s obzirom na tri nebodera koja su potpuno neuklopljena u urbano tkivo? Jasna je ekonomska opravdanost izgradnje triju nebodera, no koji su javni benefiti? Je li nužno izgraditi tri nebodera na plaži koji će zatvoriti pogled na more da bi imali stadion? Po toj logici, svaki projekt koji podrazumijeva tri nebodera na plaži je isplativ. Hoće li u tim neboderima biti stanova za dugoročni najam za naše sugrađane ili će ih kupovati bogati kao investiciju?

2) Ima li predviđenog javnog sadržaja, poput izgradnje vrtića? 300-400 novih stanova na malom prostoru zahtijevaju i javne sadržaje poput vrtića i parka

3) Što je s prometom? Svi mi koji smo išli na utakmice na Kantridu znamo koliko je velika gužva bila pri dolasku do stadiona. Toj gužvi dodajmo stanare u novim neboderima i povećan kapacitet stadiona. Kaos. 

4) Što je s parkingom? Kapacitet najavljene garaže je premali za stanare nebodera i stadion.

5) Kako bi se prodavali stanovi koji su izgrađeni u sklopu projekta koji je pod koncesijom? Nema dovoljno podataka, ali zvuči pravno neizvedivo.

„Postavit ću još jedno dodatno pitanje iako znam da na njega nikada nećemo dobiti odgovor. Znate li odakle je citat ‘Urbanističko-arhitektonski natječaji preduvjet su za promišljanje uređenja značajnih i osjetljivih područja i javnih prostora’? Iz prijedloga proračuna Grada Rijeke za 2024. godinu. Da li je zona stadiona Kantrida ‘značajni i osjetljivi prostor’?“, upozorio je Račić.

Pita se i zašto gradska vlast odbija uopće razmisliti o izradi pripremnih studija i onda o provedbi arhitektonsko-urbanističkog natječaja, navodeći da je to prvo odbijao bivši gradonačelnik, unatoč vrlo jasnom mišljenju struke. Naime, Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata su poslali dva dopisa, a gradonačelnik Obersnel se oglušio i usmjerio ih na HNK Rijeku “jer se radi o privatnoj investiciji”, iako je parcela u vlasništvu grada Rijeke i dana u koncesiju na 50 godina. Uz to, nedavno je i HAZU izjavio da su „Natječaji razvijani kao najbolji i najpoticajniji oblik zaštite javnog interesa pri dobivanju vrsnih rješenja za ključne lokacije i bitne građevine i prostore.“

„Natječaji se provode za najznačajnije zahvate u prostoru poput trgova, javnih zgrada, sportskih objekata, obalnih intervencija itd. Institut natječaja u Hrvatskoj ima tradiciju od gotovo 150 godina. Rezultati raznih uspješno provedenih natječaja proizveli su vrhunska, nagrađivana ostvarenja hrvatske arhitekture kao npr. Most branitelja u Rijeci ili stadion Poljud u Splitu.

Na sjednici Odbora za urbanizam postavio sam pitanje zašto se nije proveo arhitektonsko-urbanistički natječaj i dobio sam odgovor da su o tome razmišljali, ali budući da nije obaveza, odlučeno je da se ide s direktnim projektom“, rekao je Račić.

Naglašavajući kako želi da se gradi stadion, Račić je poručio da je Rujevica ok, ali je Kantrida-Kantrida. „Svi želimo ponovo ići na utakmice u kamenolom uz more, šetati se i po kiši do stadiona i onda s ekipom nazdraviti u kafiću pored stadiona, prognozirati tko hoće ili neće zabiti gol, hoće li nas sudac pokrasti ili neće. Ući na tribinu i osjetiti da smo svi mi Riječanke i Riječani koji vole naš grad i naš klub. Užasava me kada sve ovo što je dobro bude pokvareno nebrigom vlasti, koja može unerediti prostor ne za desetljeća nego za stoljeća.

Nemojmo zaboraviti da je stadion Kantrida prepoznat u svjetskim razmjerima kao jedinstveni prostor gdje se spajaju more, stijene bivšeg kamenoloma, tkivo grada i fenomenalne vizure kako s kopna, tako i s mora. Svako malo se pojavi na nekoj rang listi najzanimljivijih, najinteresantnijih ili najdojmljivijih stadiona na svijetu. Ove godine stadion je proslavio 110. rođendan i ne treba posebno napominjati posebno mjesto koje zauzima u srcu svakog građanina Rijeke, kao i uspomenama posjetitelja“, zaključio je gradski vijećnik.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari