Uz službenu plavu zastavu s riječkim grbom u sredini, Grad Rijeka će se odsada predstavljati i svojom svečanom zastavom, kao još jednim načinim kojim se izražava pripadnost gradu
Svečana zastava Grada je zastava koja je na prijedlog ondašnjeg Gradskog vijeća odobrena 1870. godine. Zastava je trobojnica vodoravnih pruga tamnog karmina, zlatnožute boje i ultramarina, u čijoj se sredini nalazi riječki povijesni grb. Svečana zastava Grada stalno će biti istaknuta na stendarcu na Trgu riječke rezolucije, kao i na drugim lokacijama u povodu raznih gradskih svečanosti.
Kako je u ime Liste za Rijeku kao predlagača dopune Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke kazao vijećnik Danko Švorinić, u grafičkom smislu zastava se naslanja na prijedlog Gradskog vijeća Grada Rijeke iz 2016. godine o izgledu službene zastave koji je tada jednoglasno usvojen. Odluka je dostavljena Ministarstvu uprave, koje je nakon dvije godine odbilo zahtjev Grada Rijeke za izmjenom izgleda gradske zastave pod obrazloženjem da se ne radi o jedinoj povijesnoj zastavi.
Od prijedloga iz 2016. godine svečana se zastava razlikuje u detaljima poput kraljevske krune s dvjema plavim vrpcama i natpisa ispod štita „Indeficienter“, koji nisu predloženi kao dijelovi službenog grba i zastave zbog pravila koje propisuje Pravilnik o postupku odobrenja grba i zastave.
„Kako je odbijenica Ministarstva uprave bila aljkavo sročena, Upravni sud je prošle godine predmet vratio Ministarstvu uprave na ponovno odlučivanje, a potom je Ministarstvo uprave donijelo rješenje prema kojem se od Grada Rijeke iznova tražilo da izmijeni odluku po nekoliko kriterija. I to novo rješenje, uvjeren sam, opet bi palo na Upravnom sudu“, kazao je Švorinić istaknuvši kako u novoj odluci Ministarstvo uprave tvrdi da je jedino državna zastava trobojnica te da prema pravilniku gradovi koriste u pravilu jednobojne zastave.
„U ime predlagatelja mogu reći da je potpuno neprimjereno da o legitimnim odlukama predstavnika grada naknadne odluke i intervencije o tome što bi bilo prikladno za riječki identitet, donosi komisija koju imenuje ministar, na temelju čijeg mišljenja ministarstvo onda ruši odluke Gradskog vijeća. Bez obzira na to u koliko centraliziranoj državni živjeli, mislim da o riječkom identitetu trebamo odlučivati u Rijeci, a ne u Zagrebu, i da gradski vijećnici jedini imaju mandat donijeti odluku kako će nam izgledati gradski simbol“, istaknuo je Švorinić podsjetivši kako je o uvođenju svečane zastave provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Vijećnik Švorinić je ocijenio kako Ministarstvo uprave odluku Gradskog vijeća odbilo iz političkih razloga te je Lista za Rijeku stoga predložila svojevrsno prijelazno rješenje – svečanu zastavu kakvu ima velik broj jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj i za koju nije potrebno mišljenje Ministarstva uprave jer se ne radi o zakonskoj kategoriji.
Riječka trobojnica na pročelju Gradske vijećnice
Vijećnik Predrag Miletić (Lista za Rijeku) istaknuo je kako je jedna od primjedbi Ministarstva uprava bila da tu zastavu koristi iredentistička organizacija u Italiji, no Grad Rijeka s predstavnicima te udruge surađuje već trideset godina. Također, čelnik te udruge Amleto Vittorio Ballarini, je za dugogodišnje napore u promicanju dijaloga i ugleda grada Rijeke 2016.g. od strane Gradskog vijeća dobio Zlatnu plaketa “Grb Grada Rijeke“.
Gradonačelnik Rijeke prihvatio je prijedlog uvođenja svečane zastave, složivši se da se ne radi o pitanju struke, već politike. Dodao je kako je ovo način da se trobojnica, koja je i ranije izvješavana te iz čijih su boja već izvedeni neki proizvodi i logotipi, unese u život grada.
U ime kluba vijećnika PGS-a vijećnica Ana Trošelj istaknula je kako PGS već dugo zalaže za povratak trobojnice kao službene riječke zastave.
„Bili bi puno sretniji kada bi pokušali priču o svečanoj zastavi, započetoj 2016. godine, izgurati do kraja i inzistirali na trobojnici, pa ako ne uspijemo, ići na ovo polurješenje“, kazala je Trošelj.
U ime kluba HDZ-a vijećnik Damir Popov upitao je zašto se inzistira na svečanoj zastavi i grbu na njoj kada Rijeka i ljudi koji žive u njoj imaju svoju legalnu i prihvatljivu zastavu i grb po načelu heraldike.
„Osobno držim da je gradonačelnik izložen političkom reketarenju određenog broja gradskih vijećnika, od kojih mu zavisi izglasavanje određenih odluka u Gradskom vijeću i to vijećnika koji prekomjerno favoriziraju identitet grada koji nije hrvatski, a koji se ovom gradu i autohtonom hrvatskom stanovništvu nameće neprihvatljivim metodama još od Austro-Ugarske nagodbe i tzv. riječke krpice iz 1868. i riječkog provizorija iz 1870. godine i traje sve do sloma Austro-ugarske nagodbe 1918. godine i nadalje do sloma fašizma i nacizma 1945. godine“, kazao je Popov, dok je o politizaciji prijedloga govorio i vijećnik Hrvoje Burić (NL Bura).
Vijećnica Ivona Milinović upitala je zašto je baš ova zastava, od svih riječkih zastava, baš ova, za koju je ocijenila da potiče povijesni revizionizam, izabrana da bude svečana, dok je vijećnik Josip Kukuljan (MOST) naglasio kako neće podržati odluku, smatrajući da ovako predložena zastava predstavlja samo krnji dio grada.
Vijećnik Akcije mladih Vedran Vivoda ocijenio je kako trobojnica predstavlja ponovno buđenje riječkog identiteta.
Gradonačelnik je tvrdnje da se radi o političkoj trgovini odlučno odbacio, podsjetivši da borba za riječku trobojnicu traje od uspostave Grada Rijeke kao jedinice lokalne samouprave 1993. godine te da je Gradsko vijeće tri puta prihvatilo trobojnicu kao riječku zastavu.
Za uvođenje svečane zastave glasovao je 21 vijećnik – vijećnici kluba vijećnika SDP-Laburisti-SDSS, kluba vijećnika PGS-a, kluba vijećnika HNS-a, kluba vijećnika HSU-IDS, kluba vijećnika Liste za Rijeku, nezavisni vijećnik Marinko Koljanin te vijećnik Vedran Vivoda (Akcija mladih). Protiv su bili vijećnici HDZ-a Josip Ostrogović, Damir Popov, Ivan Mencer i Dobrica Rončević, potom vijećnici Ivona Milinović, Josip Kukuljan (Most) te Hrvoje Burić (NL Bura), a suzdržani su bili vijećnici Tihomir Čordašev (Akcija mladih) i Filipa Capan (HDZ).
