U cilju uvođenja izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje u zainteresirane riječke osnovne škole od školske godine 2024./2025., gradonačelnik je imenovao stručnu radnu skupinu, koji će izraditi kurikul, nastavne i ostale materijale za učenike i učitelje provoditelje od 5. do 8. razreda.
Grad Rijeka planira uvođenje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti po uzoru na Građanski odgoj i obrazovanje.
„Ova je inicijativa potaknuta istim razlozima zbog kojih je Grad Rijeka samostalno pristupio uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u svoje škole, a to je izostanak sustavnog uvođenja učenja važnih za život u sve hrvatske škole. Zdravlje i mentalno zdravlje u Hrvatskoj obuhvaćeni su dvjema od sedam međupredmetnih tema – Osobni i socijalni razvoj (bavi se temom sprječavanja nasilja i vršnjačkog nasilja) te Zdravlje (uključujući mentalno zdravlje). No, način provedbe međupredmetnih tema ovisi o pojedinačnim školama i individualnim aspiracijama i motivaciji pojedinih učitelja i ne postoji nikakav oblik vrednovanja ili evaluacije naučenog, što dovodi u pitanje kvalitetu same provedbe“, kazala je pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj na 32. gradonačelnikovom kolegiju.
„Naravno da bi bilo dobro da ovakvi oblici obrazovanja budu potaknuti i od centralne države, tj. od onih koji kreiraju program u osnovnim školama. Uvođenje zdravstvenog odgoja dugi je proces, no mi ga, po uzoru na građanski odgoj, možemo kapilarno širiti Hrvatskom, tako da ga u kasnijoj fazi preuzmu i neki drugi gradovi i drugi osnivači osnovnih škola koji progresivnije promišljaju kurikule“, kazao je gradonačelnik Filipović, istaknuvši uvjerenje kako je imenovana stručna skupina na kvalitetan način pripremiti kurikul, nastavne i ostale materijale za učenike i učitelje.
Istraživanja ukazuju na neophodnost uvođenja zdravstvenog odgoja i obrazovanja u škole
Pokretanju programa Zdravstvenog odgoja i obrazovanja prethodila su mnogobrojna istraživanja. Primjerice, istraživanje iz 2020. godine koje je proveo Bezinović pokazali su kako se pandemija bolesti COVID-19 negativno odrazila na dobrobit u školama. Učenici su izjavili da osjećaju visoku razinu stresa i naveli su simptome iscrpljenosti, anksioznosti, tuge, usamljenosti i osjećaja nemoći povezane sa socijalnom izolacijom, zatvaranjem škola i poučavanjem putem interneta. Utvrdilo se da im je potrebna veća psihološka pomoć. Istraživanje koje je iste godine provela Jokić Begić sa suradnicima pokazuje Nadalje, istraživanja pokazuju da tek svako peto dijete s problemima mentalnog zdravlja prima odgovarajuću stručnu pomoć.
„Ako zanemarimo sva druga istraživanja, kojih je zaista puno, samo ova dva podatka su nam već dovoljni okidač da se ozbiljno uhvatimo u koštac s ovim rastućim problemom“, kazala je pročelnica Sušanj, podsjetivši kako je istraživanje NESET mreže ponudilo je preporuke za zemlje članice EU o potrebi uvođenja zdravstvenog obrazovanja u škole.
Tijekom 2022. godine održani su brojni konzultativni sastanci s relevantnim dionicima, u tijeku je završetak analize stanja u riječkim osnovnim školama te je završena analiza postojećih programa Zdravstvenog odgoja u svijetu, kao i analiza potreba i stanja u Hrvatskoj.
Četiri okvirna područja kurikula Zdravstvenog odgoja i obrazovanja
Na temelju navedene detaljne analize primjera iz različitih zemlja, analize hrvatskog i lokalnog konteksta okvirna područja koja će obuhvatiti kurikulum ZOO-a jesu: Zdravlje, zdrava prehrana i tjelesna aktivnost, Prevencija ovisnosti, Seksualno zdravlje, spolnost i rodna ravnopravnost te Mentalno zdravlje – emocionalna i socijalna dobrobit djece i mladih te prevencija nasilja.
Važno je istaknuti kako će se finalna kurikulumska područja odrediti, osim na temelju analize stanja i potreba, u dogovoru i planiranju s angažiranim stručnjacima i stručnjakinjama u svakom pojedinom području te je stoga moguće očekivati i neke promjene u određenim okvirnim područjima (proširenje ili produbljenje tema).
Stoga je za potrebe uvođenja Zdravstvenog odgoja i obrazovanja formiran stručni tim koji će izraditi kurikul, nastavne i ostale materijale za učenike i učitelje provoditelje od 5. do 8. razreda. Svi će se materijali razvijati i temeljiti na ispitanim potrebama, znanstvenoj i stručnoj evaluaciji stanja i utvrđenih ishoda učenja, svjetskim i europskim primjerima dobre prakse i, naravno, neovisno vrednovati i evaluirati.
Za izradu programa i popratnih materijala predlaže se imenovanje stručne radne skupine u sljedećem sastavu kojim se pokrivaju sva relevantna područja.
- Nataša Dragaš-Zubalj, dr. med., univ. spec. sanit. publ., spec. školske medicine zaposlena u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ kao voditeljica Odjela za školsku i adolescentnu medicinu – kao članica stručne radne skupine,
- dr. sc. Aleks Finderle, dr. med., voditelj Odjela fetalne i maternalne medicine Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC Rijeka – kao član stručne radne skupine,
- Ana Goleš, mag. psihologije, zaposlena kao klinička psihologinja u Dječjoj bolnici Kantrida – kao članica stručne radne skupine,
- Tea Juretić, mag. socijalne pedagogije, zaposlena kao stručna suradnica socijalna pedagoginja u Osnovnoj školi Centar – kao članica stručne radne skupine,
- Maša Komadina, dipl. psihologinja, psihoterapeutkinja u superviziji, zaposlena kao programska koordinatorica u udruzi UZOR – kao članica stručne radne skupine,
- dr. sc. Vesna Kovač, redovita profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci – kao članica stručne radne skupine,
- Maja Obućina, mag. pedagogije zaposlena kao koordinatorica za edukaciju i istraživanje u Udruzi za ljudska prava u građansku participaciju PaRiter – kao članica stručne radne skupine,
- prof. dr. sc. Sandra Pavičić Žeželj, dipl. sanit. ing., izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci i voditeljica Odsjeka za kontrolu hrane, predmeta opće uporabe, unapređenje prehrane i mikrobiologiju NZZJZ PGŽ – kao članica stručne radne skupine,
- Eli Pijaca Plavšić, mag. sociologije zaposlena u Forumu za slobodu odgoja kao voditeljica programa „Unaprjeđenje poučavanja“ – kao koordinatorica stručne radne skupine,
- Martina Šeša, mag. pedagogije i povijesti zaposlena kao stručna suradnica pedagoginja u Osnovnoj školi Kantrida – kao članica stručne radne skupine.
Vrijednost uvođenja ovoga programa počiva u cilju koji se implementacijom planira ostvariti, a to je omogućiti djeci i mladima pristup odgoju i obrazovanju za 21. stoljeće. Naime, učenje o zdravlju i dobrobiti osigurava razvijanje znanja, vještina, sposobnosti i atributa koji su potrebni za mentalno, emocionalno, društveno i fizičko blagostanje sada i u budućnosti. Učenje kroz zdravlje i blagostanje omogućava djeci i mladima da donose informirane odluke, olakšava da sami iskuse pozitivne aspekte zdravog života i aktivnosti, primijene naučeno te da uspostave zdravlje (fizičko i mentalno) kao obrazac života i svog životnog stila.
