Na poziv župana Komadine, nakon dvogodišnje stanke uzrokovane epidemiološkom situacijom, u Malinskoj je održan susret s gradonačelnicima i načelnicima iz Primorsko-goranske županije
Započeo je obilaskom reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice Treskavac, u blizini Općine Vrbik, koji se smatra primjerom dobre prakse u gospodarenju otpadom. Razgovaralo se o obvezama gradova i općina u prioritetnoj izgradnji kompostane, pretovarnih stanica i sortirnica.
“Mnogi nisu učinili skoro ništa, a neki jako malo. Obveza EU-a je doći do 50% primarne selekcije što bi ujedno smanjilo pritisak na Marinšćinu, posebno ljeti. Kompostane bi riješile dio bio otpada, a samim time bi se riješili i neugodni mirisi koje trpe lokalni stanovnici”, rekao je tom prilikom župan Komadina.
Susret je nastavljen u Hotelu Malin gdje je sudionike pozdravio načelnik Općine Malinska Dubašnica Robert Anton Kraljić.
Upoznao ih je s realiziranim, kao i projektima u pripremi, istaknuo je projekt “Zaštita, promocija i turistička valorizacija Jadranske pomorske baštine” ARCA ADRIATICA, a prezentiran je i plan razvoja Luke Malinska.
Prvog dana susreta dominirala je tema gospodarenja otpadom o čemu su govorili pročelnica UO za prostorno uređenje Koraljka Vahtar Jurković, predsjednik Uprave Ekoplus d.o.o. Luka Traven i županijski vijećnik Josip Katalinić. Ukazali su na važnost uloge JLS-a u odvajanju otpada te izgradnji kompostana, o obvezi donošenja županijskog Plana gospodarenja otpadom – do 2024., a Traven je istaknuo kako alternative Centru Marišćina nema te kako su PGŽ i Istarska županija jedine županije gdje se otpad obrađuje i vrednuje.
“Sve ostale JLS u RH otpad odlažu bez obrade što je okolišno najnepovoljnija varijanta”, zaključio je Traven dok je Josip Katalinić predstavio inicijativu pronalaska najoptimalnijeg rješenje problema gospodarenja biorazgradivim komunalnim otpadom u PGŽ.
Drugi dan susreta započeo je rezimiranjem rezultata turističke sezone koju je direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov ocijenila iznimno uspješnom i iznad svih očekivanja jer je ostvareno je čak 80% ukupnih noćenja iz rekordne 2019. godine. Istaknula je veliko povećanje potražnje za smještajem visoke kategorije, a upravo Krk, s najviše smještajnih kapaciteta ostvaruje 30 posto svih noćenja na Kvarneru. Peršić-Živadinov navela je da je na Krku izgrađeno 250 kuća za odmor, uglavnom visokih kategorija, što privlači goste bolje platežne moći, te diže kvalitetu destinacije.
Na susretu se razgovaralo i o problematici divljih svinja i nastalih šteta. Privremeni pročelnik UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan napomenuo je kako je Zakon o lovu specifičan te istaknuo kako su izdane naredbe što se tiče uklanjanja divljači na otocima.
Naglasio je da je problem divljači u gradovima i naseljenim mjestima potrebno donijeti poseban program protokola njihovog uklanjanja.
„Da bi se ovaj problem riješio moraju biti uključeni svi, od Ministarstva sa svojim odredbama, naredbama, propisima kako bi sve bilo operativnije, do Županije koja bi bila spona između lovaca te gradova i općina“, rekao je Brajan. Dodao je da je pojava divljači u gradovima i naseljima posljedica nedostatka hane u šumama te smanjenje poljoprivrednih površina zbog kojih se divljač spušta u grad i traži hranu.
Rezimirajući dvodnevnu raspravu župan Komadina kazao je kako je turizam bio logičan izbor teme budući se susret održava na našem najturističkijem otoku koji nosi i najveći dio turističkog prometa. Dodao je da osim prednosti turizma i zarade koju donosi, važno naglasiti i nedostatke, pogotovo kada govorimo o dosegnutom maksimumu kapaciteta infrastrukture u prometnom smislu.
Rekao je da se i tema otpada dijelom povezana i s turizmom budući se ljeti proizvode dvostruko veće količine koje se trenutačno ne mogu obraditi na kvalitetan način.
„Moramo unapređivati kvalitetu turističkog proizvoda i doživljaje u destinaciji, ali i povezati plavi i zeleni dio naše Županije za što imamo sjajne mogućnosti. Također, autohtonu poljoprivredu moramo nastaviti plasirati kroz naš sustav i Kašeticu te brendirati u turistički proizvod. Što se tiče divljih svinja, apeliram na gradove i općine i provode svoju zakonsku obavezu donošenja programa uklanjanja ili smanjenja broja divljači. Osim divljih svinja, postoje problemi i s čagljevima. Na naš zahtjev Ministarstvo poljoprivrede je donijelo odluku da se izlučivanje divljači može obavljati tijekom cijele godine. Kroz naš Lovački savez i Savez otoka Krka je angažirana posebna ekipa za izlov čagljeva i vjerujem da će se ta situacija uskoro staviti pod kontrolu. Radi se o velikim brojevima alohtone divljači, a samo prošle godine je izlučeno 2500 divljih svinja. Ljudi moraju biti svjesni da divlje svinje plivaju, da se radi o pošasti cijele Europe i da situacija nije jednostavna. Uskoro ćemo ponovno održati sastanak s Ministarstvom i Inspektoratom na kojem ćemo razgovarati o donošenju planova gospodarenja divljači u jedinicama lokalne samouprave kako bi lovačka društva u suradnji s policijom mogla uklanjati divlje svinje iz naseljenih mjesta u kojima je zabranjen lov. Podsjećam da je situacija prilično složena i da svatko od nas mora odraditi svoj dio posla”, poručio je župan.
Zaključio je kako su ovi susreti prilika da se načelnike i gradonačelnike upozori da postoje problemi koje umjesto njih nema tko riješiti, među njima je i problematika gospodarenje otpadom, gdje je obaveza gradova i općina izgradnja kompostana i reciklažnih dvorišta.
