Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj u HNK Ivana pl. Zajca u okviru obilježavanja Dana sv. Vida, zaštitnika Rijeke, dodijeljena su javna priznanja Grada Rijeke
Gostima su se obratili predsjednica Gradskog vijeća grada Rijeke Ana Trošelj, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović te riječki nadbiskup Mate Uzinić, a svečanost je uveličao, pridruživši se čestitkama za Dan grada Rijeke, i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Predsjednik RH Milanović je, čestitavši Dan grada Rijeke, Riječankama i Riječanima poručio:
„Želim da nastavite graditi ono što ste postigli u proteklih 30 godina, u 30 godina hrvatske samouprave po ovom modelu koji imamo, koji 30 godina ipak nekako funkcionira. Želim da budete transparentni u trošenju javnog novca , to je najvažnije kad je uprava u pitanju, jer ništa ljude toliko ne iritira i ne obeshrabruje kao korupcija i nepoštenje vladajućih“, kazao je predsjednik Milanović, koji se u svom govoru govorio o povijesti Hrvatske te statusu naše zemlje unutar Europske unije, koji ne trebalo idealizirati, već realno sagledavati, pokušavajući pritom ostvariti što veće koristi za svoje građane.
Osim predsjednika RH, svečanost su uveličali i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, saborski zastupnici, rektorica riječkoga Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija, gradonačelnici i načelnici gradova i općina iz Primorsko-goranske županije i Hrvatske, kao i gradonačelnici i predstavnici prijateljskih gradova Tuzle, Novoga Sada te Ningboa.
Predsjednica Gradskog vijeća Trošelj: Zadovoljni postignutim, ali potrebno je još jako puno posla i usuglašavanja
Predsjednica Gradskog vijeća Trošelj čestitala je svim Riječankama i Riječanima Dan grada i blagdan svetoga Vida, uz želju da iduće godine na svečanosti bude predstavljeno još mnogo novih projekata i novih prilika za razvoj naše Rijeke.
„Za razliku od svečanih sjednica, radne sjednice Gradskoga vijeća u protekloj godini nerijetko su bile popraćene žučnim raspravama, izrazito oprečnim stavovima i mišljenjima, ali uvijek s ciljem pronalaska najboljeg rješenja i dogovora“, kazala je predsjednica Gradskog vijeća Trošlj.
Osvrnula se i na najvažnije odluke koje je Gradsko vijeće usvojilo u prethodnih godinu dana a s ciljem napretka Rijeke, kao što su dokapitalizacija Energa i Kanala Ri s ciljem omogućavanja njihova daljnjeg poslovanja, ali i odluka o početku izgradnje autobusnog kolodvora.
„Zbog povećanja svih troškova života, izglasali smo novu, tome prilagođenu Odluku o socijalnoj skrbi, kako bi, našim najranjivijim sugrađanima, pružili dostojne uvjete života. Tu moram spomenuti i Odluku o pravu na novčanu pomoć samozaposlenim roditeljima koji obavljaju gospodarsku djelatnost obrta, kao i Program za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2023. do 2030. godine. Zalagali smo se za povećanje materijalnih prava vatrogasaca i zaposlenika dječjih vrtića, s ciljem stvaranja kvalitetnijih uvjeta za sve one, koji su našem društvu iznimno potrebni. Zalagali smo se, a zalagat ćemo se i u budućnosti, za daljnje povećanje jasličkih i vrtićkih kapaciteta. Danas, s ovoga mjesta, doista mogu reći da možemo biti zadovoljni postignutim, iako je pred nama još jako puno posla, dogovaranja i usuglašavanja“, kazala je Trošelj.
Gradonačelnik Filipović: Vjerujem da je pred Rijekom izvrsna budućnost
Čestitavši svim Riječankama i Riječanima dan našega grada, gradonačelnik Filipović prisjetio se najvažnijih događaja i projekata u proteklih godinu dana, podsjetivši kako se ove godine navršava 30 godina od kada je Rijeka, novim teritorijalnim ustrojem, postala samostalna jedinica lokalne samouprave. U ovih 30 godina u Rijeci se mnogo toga promijenilo, a neki od najvažnijih projekata koji su izmijenili lice našeg grada su Sveučilišni kampus na Trsatu, Art kvart Benčić, izgrađeni značajni sportski objekti, uređena prometna infrastruktura i dva kontejnerska terminala, izgrađeno gotovo 700 POS-ovih stanova, a Rijeka je, između brojnih drugih značajnih projekata, bila i ponosni nositelj titule Europske prijestolnice kulture.
Govoreći o protekloj godini, gradonačelnik je istaknuo kako je, želeći u vrijeme inflacije i energetske krize, prvi zadatak Grada Rijeke bio pomoći građanima.
„Zato smo bitno podignuli cenzuse našeg socijalnoga programa kako bismo osigurali da, uz Vladine mjere, zaštitimo najugroženije građane. Međutim, uz socijalnu osjetljivost, nastavili smo realizaciju važnih projekata u gospodarstvu i infrastrukturi Rijeke. Rijeka je danas, bez dvojbe, najveće hrvatsko gradilište“, kazao je gradonačelnik Filipović, podsjetivši na niz realiziranih i započetih projekata – od pokretanja projekta Autobusnog kolodvora na Žabici i obilježavanja početka projekta ACI marine Rijeka u Porto Barošu, preko uređenja Poduzetničke zone Bodulovo do investicija u sportske objekte, komunalnu infrastrukturu, prvenstveno toplinarstvo te vodoopskrbu i odvodnju uz značajan udio EU sredstava.
„U ovom trenutku, naša najveća ulaganja i napori usmjereni su na vrtiće i škole. Samo u protekle dvije godine otvoreno je 12 novih vrtićkih skupina, a posebnu pozornost posvećujemo jasličkim kapacitetima, svjesni da je to trenutačno najveći problem. I zato posebno želim naglasiti da se zaista traži svaki raspoloživi prostor kako bismo osigurali potrebne kapacitete za najmlađe Riječane. Podsjetit ću da smo u ovih godinu dana otvorili vrtić na Baredicama, uredili nove prostore područnoga odjela Centra za odgoj i obrazovanje i potpisali ugovor s Talijanskom unijom i Zajednicom o izgradnji vrtića na Krnjevu. Sličnu suradnju namjeravamo realizirati i s riječkim sveučilištem na Kampusu. Također, kontinuirano ulažemo u novu opremu i didaktičke materijale za riječke vrtiće i škole, a OŠ Centar temeljito je obnovljena. Naravno, kao odgovoran socijalni partner, razumijemo da škole i vrtiće, kao i vatrogasne domove ne čine zidovi već ljudi. Trudimo se osigurati sredstva za bolje plaće odgajatelja, vatrogasaca, pomoćnika u nastavi i drugih zaposlenika koji rade za naše sugrađane“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Pogledajte video Kanala Ri:
„Posebno se želim obratiti našim večerašnjim laureatima nagrada Grada Rijeke. Hvala vam što ste svojim znanjem i stvaranjem, svojim idejama, vodstvom, humanošću i upornošću Rijeku učinili gradom drugačijim od drugih: ŠČ gradom, gradom koji teče, gradom svetoga Vida. Na nama svima je da guramo Rijeku još dalje i još bolje. A ja zaista vjerujem da je pred Rijekom izvrsna budućnost kojom možemo zadržati mlade ljude i privući one koji će prepoznati naš riječki način života i mogućnosti koje stvaramo“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Nadbiskup Uzinić: Kroz projekt podrške migrantima zajednički smo pokazali da se može drugačije
Na početku svog govora riječki nadbiskup Uzinić osvrnuo se na jedan riječki grafit, kazavši kako ne može prihvatiti tezu kako kršćanstvo poučava ljude da mrze jedni druge.
„To bi bio poraz ne samo za kršćanstvo, to bi bio poraz i za čovječanstvo općenito. Nažalost, čovječanstvo često pokazuje jednu drugačiju logiku i zato smo opet u jednom ratu za koji ne znamo kako će završiti i tko će sve u njega biti uključen, jer nismo naučili da mržnja i rat nisu rješenje. Želio bih zahvaliti Gradu Rijeci, što je kroz jedan projekt koji nam je zajednički, a u kojeg su se uključili brojni volonteri, pokazao da je moguće drugačije. Umjesto da se pridružimo mržnji, koja je zahvaćala mnoge i kojoj se mnogi nisu uspjeli othrvati, smatrajući da su nam drugi i drugačiji neprijatelji, mi smo se zajednički pobrinuli oko onih koji su prolazili kroz naš grad, pobrinuli smo se zajednički za migrante i pokazali da je moguće drugačije.
Imamo i mnogo drugih zajedničkih projekata, i sa županijom i s državom, kroz koje pokazujemo da je moguće drugačije, da sustav koji kaže da se ne mrzi nego ljubi može i treba funkcionirati. Jedan od dokaza je i sv. Vid, koji je žrtva mržnje na koju je odgovorio ljubavlju, barem onako kako nas uči Isus Krist.
Čestitam svim dobitnicima dobitnicama nagrada, oni su također dokazali da ova logika ljubavi funkcionira i da mržnja nije rješenje i da svatko od nas, može dati novu vrijednost“, kazao je Uzinić.
Nagrada za životno djelo Ljubomiru Španjolu-Pandeli
Svi govornici uputili su čestitke Riječankama i Riječanima, dobitnicima javnih priznanja Grada Rijeke, koji svojim radom i znanjem, svojim sposobnostima, vrijednostima i izvrsnošću, svakoga dana, Rijeku čine još boljim i drugačijim gradom.
Dobitnik Nagrade Grada Rijeke za životno djelo u 2023. godini je Ljubomir Španjol-Pandelo za izniman doprinos u razvitku grada Rijeke na području stanogradnje, gospodarstva i sporta. Radi se o čovjeku koji je na moderan, sebi svojstven način ispreplitao gospodarstvo i sport, što je u tadašnjem političkom uređenju bila poprilična nepoznanica. Rođen 1933. godine na Rabu, 1949. godine počinje raditi u Luci Rijeka.
Zahvaljujući Ljubi Španjolu postavljen je model moderne stanogradnje putem kojeg se izgradilo na stotine stanova čime je problem stambenog zbrinjavanja u Luci bio skoro u cijelosti riješen. Istodobno nogometni klub Lučki radnik pretvara u sportsko društvo čiji sportaši postižu zapažene rezultate u mnogim sportovima, što prepoznaje i NK Rijeka. Tako je Španjol 1972. godine postao predsjednikom NK Rijeke, nakon čega je uslijedilo jedno od najblistavijih desetljeća u povijesti kluba s Kvarnera.
Tvrtku Adriamont osniva 1971. godine, holding Adriagradnja 1976. godine, a model njegove stanogradnje stvara čitava nova riječka naselja poput Srdoča, Drenove, Škurinja, Marčeljeve Drage. Ne smije se zaboraviti ni njegova vrlo važna uloga u podupiranju kulturnog stvaralaštva ovog kraja i projekt osnivanja Ustanove Ivan Matetić Ronjgov i uređenja rodne kuće lvana Matetića Ronjgova u kojoj je i smještena Ustanova, a koje je realizirano suradnjom Adriagradnje i HNK Rijeka te na taj jedinstven način spojila gospodarstvo, sport i kulturu u Gradu Rijeci. Dio tog poslovnog modela se ogleda i na samom stadionu Kantrida koji 1978. godine dobiva najmoderniju rasvjetu. Iste godine postaje i predsjednikom HNS-a, da bi na toj funkciji ostao do 1981. godine.
Ljubomir Španjol-Pandelo u svoje osobno ime i u ime svih dobitnika zahvalio se Gradu Rijeci na dodijeljenim nagradama.
„Više od pola stoljeća proživio sam u ovom našem gradu, obnavljajući ga, teško porušenog i razorenog nakon okončanja Drugog svjetskog rata. Isto sam tako imao čast sudjelovati u izgradnji nove i ljepše Rijeke: od Luke Rijeka, preko građevinarstva i planiranja novih gradskih četvrti – Podmurvica, Škurinja, Drenove, Marčeljeve Drage, područja Trsata oko Vrtlarskog puta – sve do stambenog zadrugarstva, sporta i kulture. Uvijek sam davao koliko sam god mogao i ponosan sam da je to danas prepoznato“, kazao je Španjol-Pandelo, naglasivši kako sve ljude koji daju svoj doprinos rastu i razvoju ovog grada, bez obzira na godine i način na koji to rade, povezuje ista stvar – ljubav prema Gradu i njegovim ljudima.
Godišnje nagrade i plakete Grb Grada Rijeke
Također, dodijeljene su i Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ te godišnje nagrade. Zlatnu plaketu „Grb Grada Rijeke“ dobili su Udruga Depaul Hrvatska za značajan dugogodišnji doprinos u području socijalne skrbi i promicanju ljudskih prava kao i temeljnih vrijednosti te Udruga Pro Torpedo za izuzetan doprinos istraživanju, valorizaciji, promicanju i očuvanju industrijske baštine Rijeke i Hrvatske.
Godišnju nagradu Grada Rijeke dobili su Ivica Nikolac za doprinos promicanju fotografske umjetnosti, međunarodnu promidžbu riječkih umjetnika te stručni rad s djecom i mladima u području fotografije u Rijeci i šire; Slobodan Čegar za vrhunska sportska ostvarenja na državnom prvenstvu i unapređenje sporta dizanja utega u Rijeci; Sandro Bastiančić za izuzetan dugogodišnji doprinos na domaćoj glazbenoj sceni te kao dobitnik nacionalne nagrade kantautor godine; Luči Vidanović za maštoviti te inovativni lutkarski i scenografski izričaj predstava Gradskog kazališta lutaka Rijeka; Zoran Žmirić za iznimne umjetničke književne kvalitete koje obogaćuju kulturni život Rijeke i pronose ime grada diljem Europe te dr. sc. Bojana Ćulum Ilić za značajan doprinos razvoju suradnje sveučilišta i lokalne zajednice.
U prigodnom glazbenom programu sudjelovali su učenici OŠ za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica, Gradsko kazališta lutaka Rijeka izvelo je isječke iz predstava “Sretna kućica” i “Mrljek i Prljek”, Sandro Bastiančić otpjevao je pjesmu “San Vito”, a svečanu sjednicu zaključila je klapa Luka, izvevši „Mamu ŠČ“ i „Najdražu Rijeku“.
