Kao i svake godine, 24. ožujka, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije obilježava Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze, na dan kada je njemački liječnik Robert Koch 1882. godine u Berlinu otkrio patogenu bakteriju štapićastog oblika koja uzrokuje tuberkulozu, bolest koja i danas, s obzirom na preko 4000 smrtnih slučajeva i 30 000 oboljelih dnevno u svijetu ima vrlo velik socijalni, ekonomski i zdravstveni značaj.
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze prigoda je da ljude u zajednici podsjetimo na činjenicu da je tuberkuloza još uvijek vrlo česta zarazna bolest koja se širi s čovjeka oboljelog od plućne tuberkuloze na osobe u bliskom kontaktu zbog udisanja uzročnika koji se izbacuje kapljicama nastalim tijekom govora, kihanja, kašljanja. Neliječeni bolesnik može zaraziti 10 do 15 osoba u bliskom kontaktu, a tuberkuloza bez adekvatne terapije može biti fatalna za oboljele i rezultirati smrću u čak do 60% slučajeva. Približno četvrtina svjetske populacije zaražena je Kochovim bacilom, ali svi ljudi ne obolijevaju neposredno nakon zaraze, već se u nekih zbog imunološke obrane domaćina, širenje uzročnika zaustavlja i dolazi do latentne infekcije tijekom koje čovjek nije zarazan za okolinu i nema kliničkih znakova bolesti.
Broju oboljelih od tuberkuloze u Hrvatskoj se već desetljećima postupno smanjuje, a 2017. godine u našoj zemlji je po prvi put zabilježena prosječna učestalost tuberkuloze ispod 10 oboljelih na 100 000 stanovnika. Županije u priobalju u usporedbi s kontinentalnim krajevima imaju nižu učestalost tuberkuloze od prosječnih vrijednosti za RH, pa tako incidencija tuberkuloze u Primorsko-goranskoj županiji posljednjih godina iznosi približno 8 oboljelih na 100 000 stanovnika.
Laboratorij za dijagnostiku tuberkuloze koji djeluje pri Mikrobiološkom odjelu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, kao jedna od najvažnijih karika u borbi protiv ove bolesti, desetljećima kontinuirano s ciljem dijagnostike aktivne tuberkuloze obavlja bakteriološke pretrage mikroskopiju, kultivaciju i ispitivanje osjetljivosti na antituberkulotike kao i molekularnu detekciju uzročnika.
Osim pravodobne dijagnostike i ispravnog liječenja aktivnih oblika bolesti za sprječavanje i eradikaciju tuberkuloze od izuzetnog je značaja detektirati i osobe s latentnom infekcijom, posebice kod medicinskih stanja koja oslabljuju imunološki sustav jer u takvim slučajevima može doći do aktivacije uzročnika, odnosno razvoja aktivne bolesti. Uzimajući u obzir sve veće potrebe za otkrivanjem latentne infekcije, a prvenstveno s ciljem prevencije razvoja aktivne tuberkuloze u rizičnih skupina, od 2007. godine u Laboratoriju za dijagnostiku tuberkuloze NZZJZ PGŽ se izvodi imunodijagnostički test otpuštanja interferona gama odnosno IGRA ili kvantiferonski test iz krvi pacijenata.
Unatoč enormnom pomaku u prevenciji i ranom otkrivanju ove bolesti, trenutno se u Svijetu otkriva svega 40% slučajeva tuberkuloze, a cilj je dostići 70% – tnu detekciju te naporima u tom smjeru, uvođenjem i primjenom najmodernijih dijagnostičkih postupaka NZZJZ PGŽ aktivno pridonosi globalno zacrtanom cilju – okončanju epidemije tuberkuloze do 2030. godine.
