U subotu 23. 11. u 17 sati na Željezničkom kolodvoru Rijeka održat će se poseban kulturni program – performans, odnosno site-specific susret s publikom, nazvan „Pri čardaku/çardak“.
Izvode ga arhitektica, feministkinja, sveučilišna predavačica i istraživačica Armina Pilav, zatim filmska radnica Karla Crnčević i intermedijski umjetnik Servet Cihangiroğlu a pridružit će im se aktivisti i aktivistkinje iz Ljubljane koji djeluju pod nazivom „Second Home in Exile“ te djelatnici Radia Rojc iz Pule. Tema su – migracije.
Armina Pilav, Karla Crnčević i Servet Cihangiroğlu u Rijeci borave na umjetničkoj rezidenciji u organizaciji Kulturnog izobraževalnog društva Kibla iz Maribora koje je, kao i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, partner na EU projektu Riskiraj promjenu. Rade na razvoju projekta radnog naslova “no-connection: bilješke o transformaciji nasilja” čija je namjera istražiti lokalne migracijske narative.
U Rijeci umjetnici trenutno dokumentiraju i interveniraju u tragove migracija iz različitih vremenskih perioda, identificiraju individualne i kolektivne putove migracija kao i proces stvaranja privremenih prostora za život ljudi u pokretu. Stoga se i njihov performans, koji je i prvo javno predstavljanje rezultata do kojih su dosad došli, zove „Pri čardaku“ – čardak je tu uzet kao simbol nestalnog načina življenja i nastanjivanja promjenjivih prostora kroz putovanja ali označava i promatračnicu kakve su se uglavnom nalazile na rubu granica; blizu rijeka, na ukrštavanju putova, na rubu gradova i strateških točaka.
„U konfliktnim geografijama privremeni čardak transformira se u nebrojene kontrolne točke između Izraela i Palestine, u dronove koji lete iznad granica Meksika i Sjedinjenih Američkih Država kako bi kontrolirali i zaustavljali migracije, u noćne termalne kamere na nekoliko granica balkanske rute kako bi zaustavile migracije u Europsku uniju… Formiranje našeg čardaka, koji služi tome da ugostimo druge kao i njihovo znanje o nestalnom življenju, pokušaj je stvaranja društva svjesnog tranzitnih geografija koje se suprotstavlja fašističkoj ideji pripadanja državi-naciji i kontinuiranoj proizvodnji nasilja i rata, svim dostupnim sredstvima izmičući oružju, vojnoj industriji, opresivnim zakonima o migracijama, kapitalizmu i patrijarhalnom iskorištavanju okoliša i ljudi“, navode umjetnici.
Svoj čardak privremeno grade na riječkom željezničkom kolodvoru, migracijskom punktu koji je, navode, i važno mjesto sjećanja na borce i borkinje NOB-e iz Drugog svjetskog rata.
Putujući rezidencijalni program mariborske Kible odvijat će se od kraja studenog 2019. do ožujka 2020.
Sastoji se od tri rezidencijalna boravka – Rijeka je prva a slijede Novi Sad i malteški Żejtun – na kojima javnim pozivom odabrani umjetnici i umjetnice provode site-specific istraživanja u suradnji s partnerskim institucijama, istraživačima, interdisciplinarnim umjetnicima, arhitektima, kustosima i drugim stručnjacima te s laičkom publikom čije poznavanje konteksta lokacije može pomoći u stvaranju znanja, učenja i razumijevanja specifičnih tema u odnosu na konceptualne okvire projekta Riskiraj promjenu. Projekt zauzima transdisciplinaran i suradnički pristup te se služi raznim umjetničkim i akademskim metodama koje su upotpunjene aktivističkim strategijama.
Armina Pilav je arhitektica, feministkinja, sveučilišna predavačica i istraživačica na Odsjeku za krajobraznu arhitekturu Sveučilišta u Sheffieldu. Primila je istraživačku stipendiju Marie Curie za svoj projekt Un-war Space (2016. – 2018.) koji je nastao na Fakultetu arhitekture i izgrađenog okoliša Tehničkog sveučilišta u Delftu.
Arminina istraživanja, praksa i interesi usmjereni su na politike reprezentacije i reprodukcije fizičkog, posredovanog prostora i tjelesnih iskustava u ekstremnim uvjetima ratnih razaranja i drugih katastrofalnih okolnosti. Armina radi u različitim medijima i služi se psihoprostornim i radikalnim opservacijama da bi istražila transformacije prirode, arhitekture i društva za vrijeme i nakon ratova.
Njezin rad istražuje i istodobno stvara različite procese i prostore, kao što su arhivske prakse, tranzicijski krajolici i posttraumatski sustavi prostora. Objavljuje članke u časopisima i znanstvenim publikacijama i redovito izlaže svoje radove. Njezino novo istraživanje o razaranju Sarajeva i Mostara te transformaciji nasilja izložen je na Venecijanskom bijenalu arhitekture (2018). Armina je članica Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena.
Karla Crnčević rođena je 1989. u Dubrovniku. Od 2012. intenzivno radi u filmskoj produkciji, domaćoj i stranoj, uglavnom kao pomoćnica redatelja, pomoćnica producenta i nadzornica scenarija. Jedno vrijeme je radila na različitim kazališnim produkcijama (Kerempuh, Gavela, Montažstroj, DLJI).
Surađuje s Filmskim mutacijama: festivalom nevidljivog filma (Film-Protufilm) u Zagrebu te s Trećim programom Hrvatskog radija. Njezina poezija te filmske i kazališne kritike objavljene su u više časopisa i internetskih portala. Trenutno razvija dugometražni dokumentarni film Linije bijega, kroz koji je započela suradnju s istraživačicom Arminom Pilav te nizom drugih radnika u umjetnosti.
Njen kratki film Na brdu u radnoj verziji prikazan je na otvorenju festivala Vox Feminae u Zagrebu. Jedna je od osnivačica hibridnog festivala Unseen u Cavtatu, koji se održava od 2017. a bavi se revitalizacijom i stvaranjem novih kino prostora u dubrovačko neretvanskoj županiji.
Servet Cihangiroğlu rođen je 1985. u Şırnaku, Istočna Anatolija, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je kiparstvo na Institutu za likovne umjetnosti Sveučilišta Hacettepe u Ankari.
Njegov rad bavi se dokumentiranjem suvremenih ratnih stanja u Turskoj, s fokusom na vlastito iskustvo života u kompleksnim i sukobima zahvaćenim okruženjima. U svojoj praksi služi se višestrukim interakcijama vlastitog tijela i tijela drugih, kao i različitim materijalima, a objedinjava performativne odnose, fotografiju, video te urbane prostore.
Sudjelovao je na brojnim grupnim izložbama i festivalima, a njegovi radovi dio su privatnih kolekcija. Također, Servet sudjeluje u umjetničkim rezidencijalnim i pedagoškim projektima koji spajaju umjetnost i kulturu.
Partneri programa Putujuće rezidencije i organizacije domaćini:
MMSU – Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, Hrvatska
MSUV::МСУВ Museum suvremene umjetnosti Vojvodine, Novi Sad, Srbija
FOPSIM, Zaklada za promicanje društvene inkluzije, Żejtun, Maltav
