S turističkim rezultatima u prvih sedam mjeseci sustigli smo rekordnu 2019. godinu a posebno nas veseli zabilježen porast od 16% noćenja u Gorskom kotaru rekao je župan Zlatko Komadina otvarajući današnju konferenciju za novinare na kojoj je zajedno s direktoricom TZ Kvarnera Irenom Peršić Živadinov predstavio aktualne turističke pokazatelje.
Tako je u prvih sedam mjeseci 2022. godine zabilježeno 1,7 milijuna dolazaka i 9,4 milijuna noćenja. U usporedbi s razdobljem od siječnja do srpnja 2021. godine, bilježi se 51% više dolazaka i 38% više noćenja, a u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine 1% manje dolazaka i 5% manje noćenja, zbog pada broja noćenja u nekomercijalnom smještaju. A kako je naglasio župan, posebno raduje izrazito dobra popunjenost visoko-kvalitetnog smještaja što je rezultiralo i povećanom potrošnjom.
Nastavlja se trend velike potražnje za smještajem s 5 zvjezdica. Od početka godine je ostvareno 28%, a u srpnju čak 37% više noćenja u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine, što je potvrda ispravnog profiliranja Kvarnera prema održivoj destinaciji kvalitetnog turizma i svih učinjenih ulaganja“, istaknula je direktorica Peršić Živadinov.
Kvarner je i dalje među prve tri regije na razini Hrvatske prema ostvarenom broju noćenja u kojem prednjače gosti iz Njemačke za koje očekujemo da će srušiti rekorde iz 2019. godine. Najveći dnevni broj gostiju zabilježen je krajem srpnja i to 200.000 gostiju. U srpnju 2022. godine ostvareno je 765.000 dolazaka i 5,3 milijuna noćenja što u usporedbi sa srpnjem 2021. godine predstavlja 14% više dolazaka i 13% više noćenja. Usporedba s podacima iz srpnja 2019. godine pokazuje 4% više dolazaka i 6% manje noćenja. Direktorica Peršić Živadinov je prilikom iznošenja podataka navela da je unatoč boljim rezultatima komercijalnog smještaja, zabilježeni pad noćenja od 28% u nekomercijalnom smještaju (vikendaši i prijatelji) što daje lošiji ukupni rezultat.
Govoreći o subregijama Primorsko-goranske županije, istaknula je da je većina subregija u komercijalnom smještaju ostvarila rezultat na razini srpnja 2019. godine, dok se u ukupnim brojkama (komercijalni i nekomercijalni smještaj) ističu riječko područje s 8% više noćenja i Gorski kotar sa 16% više u odnosu na srpanj 2019. godine.
„Važno je istaknuti značajno povećanje u broju noćenja u Gorskom kotaru u odnosu na 2019. godinu te zadržavanje udjela od 1% u ukupnim noćenjima na našem području. Gorski kotar je taj udio zadržao unatoč velikom rastu broja noćenja na priobalju i otocima, kao i rastu smještajnih kapaciteta na obali. To je rezultat ujedinjenja turističkih zajednica na području Gorskog kotara i dobre suradnje u posljednje dvije godine.
U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, uložili smo više od 2 milijuna kuna u njegovo oglašavanje što je urodilo plodom. Potrebno je pojačati podršku s područja samog Gorskog kotara i pridržavati se Strateškog plana razvoja turizma Gorskog kotara te vjerujem da će rezultati biti još bolji“, izjavila je direktorica Peršić Živadinov.
Tri subregije s najvećim brojem ostvarenih noćenja su Otok Krk, Cresko-lošinjski otoci i Crikveničko-vinodolska rivijera. Otok Krk bilježi gotovo 2 milijuna noćenja, što je 90% u usporedbi sa srpnjem 2019. godine i 8% više u odnosu na srpanj 2021. godine. Cresko-lošinjski otoci su zabilježili milijun noćenja, što je 96% u usporedbi sa srpnjem 2019. godine. Crikveničko-vinodolska rivijera bilježi tek nešto manje rezultate s gotovo milijun noćenja, što je 94% u usporedbi sa srpnjem 2019. godine.
Gosti iz Njemačke su najbrojniji na području naše županije i s 2,4 milijuna noćenja ponovno ruše rekorde sa 7% više dolazaka i 4% više noćenja u usporedbi s 2019. godinom. Na drugom mjestu su gosti iz Slovenije, a slijede ih domaći te gosti iz Austrije. Bilježi se značajan porast broja noćenja gostiju iz Češke, Slovačke i Poljske, što je rezultat naših aktivnosti na tim tržištima, istaknula je direktorica Peršić Živadinov.
U nastavku konferencije glavni vatrogasni zapovjednik PGŽ Mladen Šćulac osvrnuo se na protupožarnu sezonu, a župan Komadina izrazio je sućut povodom pogibije vatrogasca Javne vatrogasne postrojbe Dubrovnik Gorana Komlenca, istaknuvši kako ta tragedija dovoljno govori o opasnosti kojoj se vatrogasci izlažu braneći ljude i imovinu od požara.
„Naši vatrogasci su dobro pripremljeni. Okolnosti poput suše povećavaju rizik od požara, a najvažnije je pravovremeno intervenirati. Zbog toga je uspostavljen sustav osmatranja koji se sastoji od stacionarnog, u suradnji s Hrvatskim šumama i njihovim djelatnicima na čekama i osmatračnicama, ali i od zračnog izviđanja koji se provodi u suradnji s klubom Krila Kvarnera“, izjavio je župan Komadina.
Zapovjednik Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije Mladen Šćulac istaknuo je da su zbog izrazito sušne godine problemi s požarima diljem hrvatske obale. Pozvao je građane da uz svoje okućnice uklone gorivi materijal i sve ostalo što može ugroziti stambene objekte u slučaju požara kako bi se smanjila moguća šteta.
„Preporučujemo da građani koriste trimere prilikom raščišćavanja raslinja te da ga ne spaljuju. Također, podsjećam na oprez prilikom paljenja roštilja na otvorenom i nužnost osiguranja da je on ugašen po završetku korištenja, kako bismo spriječili mogućnost širenja požara“, izjavio je zapovjednik Šćulac.
Šćulac je naveo da su vatrogasne postrojbe s područja Primorsko-goranske županije do kraja srpnja imale 1637 intervencija te da je u prva četiri mjeseca, kada se čiste okućnice, zabilježen velik broj intervencija, pogotovo u ožujku.
„Požari koje smo imali na našem području su pogašeni u izrazito kratkom vremenu, što je ključno za sprječavanje većih požara. Sve vatrogasne postrojbe na području županije idu u dnevne ophodnje i reagiraju momentalno, a Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije je sudjelovala u gašenju požara u Zatonu s 22 vatrogasca i osam vozila“, kazao je Šćulac.
Zapovjednik Šćulac zahvalio je građanima koji brzo prijavljuju uočene požare te još jednom pozvao na odgovorno ponašanje kako bi se eventualni požari eliminirali čim prije.
