Radovi na restauraciji Rimskog luka u Rijeci izvedeni su u skladu s načelima konzervatorsko-restauratorske struke, koristeći tehnologije i materijale potrebne za očuvanje povijesnih svojstava spomenika, poručila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Njena reakcija uslijedila je nakon kritika javnosti koje su radove opisali kao neprimjerene i neprofesionalne.
Ministrica je naglasila da je cilj obnove bio učiniti Rimski luk stabilnim i otpornim na vremenske uvjete i potrese, a radove su provodili Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Područnim konzervatorskim uredom Rijeka. “Nažalost, u medijima se često nisu uzimali u obzir stručni komentari, pa su se širile netočne i nestručne informacije,” dodala je.
Stručni pristup i optimalno rješenje
Konzervatori ističu da Rimski luk (Arco romano) predstavlja ulaz u nekadašnje rimsko vojno zapovjedništvo (Principia). Luk je širok 4,3 metra, a njegove pete nalaze se na visini od četiri metra. Zbog oštećenja izazvanih vremenskim uvjetima i ljudskom aktivnošću, luk je bio ozbiljno nestabilan i u 2019. godini uvršten u redoviti program obnove Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Stručni tim konzervatora, restauratora specijaliziranih za kamen i inženjera građevine analizirao je stanje konstrukcije i odabrao optimalno rješenje. Površine kamena očišćene su od cementne žbuke, a na gornju ploču postavljeni su inox čelični profili učvršćeni na pete luka, na koje su vezana metalna sidra. Na konstrukciju je zatim postavljena žbukana kapa s dodatkom umjetnog kamena kako bi se zaštitili čelični elementi i estetski prikrila nova ojačanja.
Zadovoljstvo stručnjaka i reakcije javnosti
Konzervatori naglašavaju da nije korišten beton, već vapnena žbuka kompatibilna s kamenom građom. Prema njihovim riječima, radovi su izvedeni prema svim pravilima struke, a krajnji rezultat ocijenjen je iznimno zadovoljavajućim. Negativnih primjedbi od strane stručnjaka nema, dok su kritike u javnosti, kako ističu, temeljenje isključivo na netočnim informacijama iz medija, piše Index.
