Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) u suradnji s Primorsko-goranskom županijom organizirala je u Akvariju Sveučilišta u Rijeci -Kampus Trsat javnu tribinu na temu ravnopravnosti spolova i ravnoteže između privatnog i poslovnog života.
U panel raspravi su sudjelovale i zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan, zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić, te predstavnice akademske zajednice i gospodarskog sektora.
Uz Europski dan jednakih plaća
Imajući na umu važnost jačanja pozicije žena u društvu, kao i ranjivih društvenih skupina, javnom tribinom „Ma što vi u stvari hoćete? na simboličan obilježen je Europski dan jednakih plaća (EU Equal Pay Day), koji se ove godine obilježava u srijedu, 15. studenoga 2023. godine, na razini cijele Europske unije.
U Akvariju na kampusu su se okupile većinom žene i to s odličnim razlogom. Održana je javna tribina s jednim pitanjem i to posve jasnim. Jesmo li ravnopravne. Odgovor na to kada je statistika u pitanju nije nimalo pohvalan, ipak stvari se postupno, ali i presporo, mIjenjaju u pravom smjeru.
”Nije sve u brojkama, postoje i puno dublje analize koje nam pokazuju koliko je zahtjevnije za ženu balansirati privatno i poslovno, postizati karijerne ciljeve, napredovati, na kraju krajeva i postizati jednake dohotke, koliko je to teže za ženu imajući u vidu i neplaćeni rad koji obavlja kod kuće, poručila je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, donosi Kanal Ri.
Europske statistike
Europske statistike pokazuju da je prosječno žena plaćena 100 eura manje nego muškarac za isti posao.
”Evidentno je da u Hrvatskoj su između 11 i 15% potplaćene žene na istim poslovima. Evidentno je da žene koje rade na određeno vrijeme su zakinutije od žena koje rade na neodređeno vrijeme. Evidento je da žene u EU kada idu u mirovinu znatno manju mirovinu imaju nego muškarci”, rekao je ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić.
I to je samo vrh sante leda, problemi su puno veći, strukturniji i o njima se mora razgovarati.
”Možda mi još uvijek imamo onaj patrijarhalni odgoj ne pitaj ništa, pomiri se s tim kako je. Mislim da je potrebno samo razgovarati, no kada žene razgovaraju s druge strane su muškarci”, mišljenje je zamjenice župana Primorsko-goranske županije Marine Medarić.
Ima i jako dobrih primjera
No ima i jako dobrih primjera – barem ako je suditi po iskustvima nekih od panelistica.
”U svijetu u kojem ja radim nema nikakvih nesuglasica ni nejednakosti što se tiće i plaća što je i tema današnjeg panela u ravnopravnosti žena i muškaraca”, navela je Daniela Gračan sa Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
I upravo je javna tribina bila odlična prilika za razgovor o smanjivanju razlika i ispravljanju anomalije, donosi Kanal Ri.
Tribina je koncipirana u dva dijela: uvodne pozdrave organizatora i desetominutnog izlaganja o utjecaju EU projekata na ravnopravnost spolova te panel rasprave istaknutih članica u zajednici.
Dana 15. studenoga obilježava se Europski dan jednakih plaća. U Europskoj uniji žene i dalje zarađuju manje od muškaraca za jednake poslove. Prosječna razlika u plaćama između spolova u EU-u iznosi 13 %. To znači da u za 1 EUR koji u prosjeku zaradi muškarac – žena zarađuje 0,87 EUR. Napredak je stabilan, ali i dalje prespor, a razlika se smanjila za tek 2,8 % u 10 godina.
Rodni jaz u plaćama simptom je više strukturnih neravnoteža
Ravnopravnost spolova ne temelji se na negiranju, već na prihvaćanju i jednakom vrednovanju različitosti između muškaraca i žena. Rodni jaz u plaćama simptom je više strukturnih neravnoteža između muškaraca i žena u ekonomskoj zastupljenosti, pristupu obrazovanju i odgovornostima za brigu o kućanstvu.
Unatoč modernizaciji, gospodarskom rastu i sve većem udjelu zaposlenih žena u 20. stoljeću, razlike u primanjima između žena i muškaraca jedva da su se smanjile kroz dugo vremensko razdoblje. Navedene činjenice iznijela je u svom istraživanju i ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju Claudia Goldin, a problemom nejednakih plaća bave se godinama stručnjaci i znanstvenici.
Podaci Državnog zavoda za statistiku o plaćama zaposlenih u pravnim osobama po spolu pokazuju da postoje razlike i u Republici Hrvatskoj.
Jedino društvo jednakosti može biti pravedno i uspješno društvo i stoga je važno kontinuirano zahtijevanje ravnopravnosti žena i muškaraca u društvenom odlučivanju na svim razinama društva, uklanjanje stereotipa o tradicionalnoj ulozi žene koja treba služiti muškarcu u obavljanju njegovih zadataka i skrbiti o obitelji, nulta tolerancija prema nasilju nad ženama (fizičkom, seksualnom, psihičkom, ekonomskom), jednaka ekonomska neovisnost žena i muškaraca, jednaka plaća za rad jednake vrijednosti, vrednovanje neplaćenog kućanskog rada, te rješavanje siromaštva samohranih majki, samaca i starijih žena kao i mogućnost odlučivanja o vlastitom tijelu.
Razlike u plaćama žena i muškaraca i dalje su aktualna tema, a pitanje je kada će plaće biti izjednačene. Ravnopravnost spolova temeljna je ustavna vrednota, prema kojoj bi žene i muškarci trebali biti jednako zastupljeni u svim područjima javnog i privatnog života te imati jednak status i jednaku korist od ostvarenih rezultata rada. Nažalost, načelo jednake plaće za jednak rad te rad jednake vrijednosti često se ne poštuje.
