OD STUDENOG 2019. DO TRAVNJA 2020.

PGŽ u društvu odlikaša: Institut za javne financije dodijelio županiji najveću ocjenu za transparentnost proračuna

Idi na originalni članak
Foto: Damir Kvajo

Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije

Oglas

Prema upravo objavljenom izvješću Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti županija, gradova i općina za razdoblje studeni 2019. – travanj 2020., Primorsko-goranska županija kao i velika većina jedinica lokalne samouprave na području PGŽ  u samom su vrhu po svim analiziranim parametrima.

Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i, između ostalog, utjecati i na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, na odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

I prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, PGŽ je u grupi najtransparentnijih uz  Požeško-slavonsku, Koprivničko-križevačku, Zagrebačku, Karlovačku i Šibensko-kninsku županiju, dok su najmanje transparatnen Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličko senjska i Dubrovačko-neretvanska županija, stoji u Izvještaju Instituta.

Navode nadalje da se po vrstama lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može ocijeniti vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova 4,5 i općina 4. No, velike su razlike u broju objavljenih dokumenata – posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 90% županija, ali samo 70% gradova i 50% općina.

I prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, PGŽ je u grupi najtransparentnijih uz Požeško-slavonsku, Koprivničko-križevačku, Zagrebačku, Karlovačku i Šibensko-kninsku županiju, dok su najmanje transparatnen Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličko senjska i Dubrovačko-neretvanska županija, stoji u Izvještaju Instituta.

Navode nadalje da se po vrstama lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može ocijeniti vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova 4,5 i općina 4. No, velike su razlike u broju objavljenih dokumenata – posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 90% županija, ali samo 70% gradova i 50% općina.

Čak je 87 gradova ‘odlikaša’ no i dalje se razlikuje postotak gradova i županija s objavljenih pet dokumenata (68 naprama 90%). Prosječno najtransparentniji gradovi su u Brodsko-posavskoj i Istarskoj (5) te Krapinsko-zagorskoj i Primorsko goranskoj (4,9), a najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj (3,6) i Koprivničko-križevačkoj županiji (3,7). U kategoriji odlikaša svi su gradovi s područja PGŽ, a jedino je četvorkom ocijenjen Grad Kraljevica. Slično je i kod općina gdje je također velika većina po pitanju transparentnosti ocjenjena odličnim.

U izvještaju se također navodi da gotovo sve županije imaju kvalitetne i pregledne mrežne stranice, a po lakoći snalaženja ističu se Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko kninska, Zadarska te Zagrebačka županija.

U Institutu za javne financije ističu da je proračunska transparentnost neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom.

Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana.

U Institutu za javne financije ističu da je proračunska transparentnost neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana.

Exit mobile version