PRVI DAN KONFERENCIJE

Počela je konferencija „Možemo li razgovarati? Novi koncepti društvene odgovornosti, solidarnosti i povjerenja“

U organizaciji Akademije za politički razvoj u Hotelu Bonavia održan je prvi dan konferencije „Možemo li razgovarati? Novi koncepti društvene odgovornosti, solidarnosti i povjerenja“, koja se u Rijeci održava od 21. do 23. listopada.

Konferencija je održana s ciljem sagledavanja mogućnosti da se u eri polarizacije i konflikta, kako na globalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini potakne dijalog. „Posebna uloga u raspravi o mogućnostima komunikacije, odgovornosti i povjerenja dana je temi zelene tranzicije koju vidimo kao jednu od ključnih obaveza ove generacije koju nije moguće riješiti bez novih koncepata društvenog dijaloga, povjerenja i odgovornosti“, poručuju organizatori.

Akademija za politički razvoj (APR) nevladina je organizacija koja promiče demokratske vrijednosti pluralizma, tolerancije i dijaloga u hrvatskom društvu. Kroz 18 godina djelovanja, kroz svoje programe obrazovali su preko 490 alumna, koji obuhvaćaju predstavnike različitih političkih stranaka, državne, lokalne i županijske dužnosnike i predstavnike javne uprave, novinare i urednike, predstavnike poslovnog sektora, akademije i civilnog društva.

Izvršna direktorica APR-a Ivana Novoselec istaknula je kako je tema konferencije odabrana iz razloga što se svijet nalazi u globalnoj krizi. „U javnom prostoru sve je manje konstruktivnog dijaloga, a nama je cilj ukazati upravo na potrebu zdravog dijaloga u situacijama kada se dvije strane možda i ne slažu, ali zajedničkom zdravom komunikacijom trebaju doći do rješenja problema za boljitak cijelog društva“, rekla je uvodno Novoselec.

Sudionike konferencije uvodno je pozdravila i rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija iskazavši zadovoljstvo suradnjom s APR-om. „Važno nam je imati takvog partnera iz sfere civilnog društva“, rekla je rektorica.

U programu konferencije sudjelovao je i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je održao izlaganje na temu „Klimatske promjene, društvene promjene i novi modeli upravljanja“.

„Klimatske promjene su tu i ne igraju u našu korist“, rekao je na samom početku svog izlaganja Filipović i objasnio kako je važno definirati ona područja koja se mogu poboljšati, očuvati i unaprijediti kako bi gradovi bili održivi i razvijali se u smjeru pozitivnih klimatskih promjena, odnosno utjecaja na okoliš.

„Za Rijeku je to, svakako, energetski razvoj. Aspekt energetskog razvoja jednog grada, pa tako i Rijeke, veoma je složen proces upravo iz razloga što nije u domeni samo gradske vlasti, već i županije, države i cjelokupne energetske strategije jedne zemlje. Grad Rijeka je, od 2009. godine potpisnik europske inicijative, Sporazuma gradonačelnika koji je 2008. godine pokrenula Europska komisija s ciljem uključivanja i pružanja podrške gradonačelnicima u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije i jedan je od prvih hrvatskih gradova koji je pristupio Sporazumu gradonačelnika. Gradsko vijeće je 2019. godine donijelo Odluku o pristupanju Grada Rijeke Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju i obvezalo se da će smanjiti emisije CO2 (i, prema mogućnosti, drugih stakleničkih plinova) na našem području za najmanje 40 % do 2030. učinkovitijom upotrebom energije i većom upotrebom obnovljivih izvora energije te povećati svoju otpornost prilagođavanjem posljedicama klimatskih promjena“, rekao je gradonačelnik.

Istaknuo je i kako se Grad Rijeka zalaže za ekološki održiv razvoj pa tako sve svoje projekte, posebice novogradnje, planira uzimajući u obzir i energetsku učinkovitost.

„Od 2013. godine, sredstvima iz gradskog proračuna te uz pomoć europskih sredstava, energetski je obnovljeno 29 objekata javne namjene i to 28 vrtića, škola i školskih sportskih dvorana, te dosadašnja zgrada Muzeja grada Rijeke. Također, u tijeku je provedba europskog projekta Obnova toplinskog sustava grada Rijeke za koji je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u visini 85% opravdanog troška. Planirani projekt podrazumijeva obnovu sustava toplinarstva na takav način da bi se u daljnjim fazama, u sustav mogla integrirati što veća količina obnovljivih izvora energije koji u ovome trenutku nisu na raspolaganju. Što se tiče prometa, mogu istaknuti kako je KD Autotrolej uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, države i EU fondova do danas, nabavio veliki broj energetski učinkovitih vozila, gotovo 90 vozila koji zadovoljavaju najviše Europske norme, a priprema se i za sljedeću tranšu europskih sredstava gdje će vjerojatno, u fokusu biti električna vozila”, rekao je Filipović.

Govoreći o mobilnosti, gradonačelnik je spomenuo i sustav e-bicikala Ricikleta koji je uveden 2020. godine kao i pilot projekt uvođenja e-romobila tvrtke Bolt, čime je napravljen iskorak u eko-mobilnosti uvođenjem novih tehnologija, te kako Grad Rijeka danas surađuje sa tri tvrtke koje se bave iznajmljivanjem romobila.

„Pametan grad oslanja se na postojeće snage Grada, koji u svakom razvojnom aspektu teži upotrebi novih i pametnih tehnologija. Rijeka, koja je više puta proglašena najpametnijim gradom u Hrvatskoj, nastavit će s korištenjem suvremenih tehnologija u svim područjima kako bi poboljšala kvalitetu života svojih građana.
No, pametan grad ne znači isključivo uvođenje novih tehnologija, već uključuje i iskorištavanje postojećih te njihovo unapređenje boljom učinkovitošću i pametnijim raspolaganjem postojećim resursima. Vizija Rijeke, osim što želimo da bude pametan, zelen i čist grad prilagođen potrebama svih građana, jest i stvaranje regionalnog hub-a za jugoistočnu Europu za razvoj i implementaciju pametnih rješenja u upravljanju gradom i gradskom infrastrukturom koji će se ostvariti aktivnostima i mjerama u svim našim strateškim ciljevima, podrazumijevajući specifičan pristup, oslonjen na tehnologiju i inovativna rješenja“, zaključio je gradonačelnik Filipović u svom izlaganju.

Izlaganje na temu „Zelena tranzicija i novi modeli suradnje u međunarodnim odnosima, društvu i gospodarstvu“ održala je šefica Odjela za politiku i gospodarstvo u Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu Amy Lillis, a tijekom dana održavaju se i dvije panel rasprave. U onoj na temu „Što (nam) zapravo znači zelena tranzicija?“ sudjeluju ravnatelj Energetskog instituta Hrvatskoj Požar, Dražen Jakšić; ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzoco Drvar i predsjednica uprave Apsolona Nataša Ćurić Martinčević.

Draga rasprava održat će se na temu „Zelena tranzicija, osobna odgovornost i angažman građana u političkoj sferi“, a u raspravi sudjeluju zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenc; predsjednica UO Savjeta za zelenu gradnju Vlasta Zanki; Tvrtko Barun ispred Hrvatske provincije Družbe Isusove; gradonačelnik Kastva Matej Mostarac i vjeran Piršić ispred Ekokvarnera.

Akademija za politički razvoj svake godine organizira konferenciju za svoje alumne koji obuhvaćaju istaknute liderice i lidere mlade i srednje generacije iz politike, poslovnog sektora, medija, akademije i civilnog društva i važna je prilika za formalnu i neformalnu komunikaciju i ostvarivanje dijaloga i razmjene koja nadilazi svakodnevne političke sukobe i motivirana je zajedničkim interesom za javno dobro.

Partneri i podržavatelji konferencije su: Vijeće Europe, Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora, Sveučilište u Rijeci, Zaklada Erste, Grad Rijeka, Grad Kastav, Apsolon d.o.o., Badel 1862 d.d., Val grupa, Merla, Tvornica tekstila Trgovišće d.o.o., Euro Grant Konzalting d.o.o. i Općina Matulji.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views