Lista za Rijeku službeno je pokrenula inicijativu za povratkom riječke povijesne trobojnice u službenu uporabu.
Tim povodom planiraju niz aktivnosti kojima će građanima predstaviti inicijativu, a prije uvrštenja u dnevni red sjednice Gradskog vijeća biti će predstavljena i svim klubovima vijećnika te gradonačelniku.
– Riječka povijesne trobojnica u neslužbenoj uporabi je od 1848., a u službenoj od 1870. godine. Iako je prije 18 godina odbijena, neslužbeno se koristi među građanima, nogometnom klubu, navijačima, u vizualnim rješenjima Turističke zajednice, a riječke tri boje nalaze se i u službenom logu riječke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Iako još nije službena, riječka trobojnica polako ali sigurno postaje simbol specifične ‘riječke priče’ – grada u kojem želimo izgraditi društvo različitosti, tolerancije i suživota. Smatramo da su upravo napadi na riječki identitet i vrijednosti kojima smo ovih dana izloženi s državne razine stvorili pravi tajming da Gradsko vijeće donese odgovarajuću odluku i na taj način zaštiti važan dio povijesti i gradskog identiteta, rekao je uvodno predsjednik stranke Danko Švorinić.
Tajnik Liste za Rijeku Predrag Miletić istaknuo je da je riječko Gradsko vijeće 1998. godine već usvojilo odluku o povratku trobojne zastave ali je ta odluka nekoliko mjeseci kasnije stavljena van snage odlukom Ministarstva uprave.
– Na taj način Grad Rijeka je postao jedini hrvatski grad kojem su centralne hrvatske vlasti zabranile uporabu vlastite povijesne zastave. Godine 2005. godine Gradsko vijeće na prijedlog udruge Slobodna Država Rijeka donosi zaključak o potrebi nastavka usklađivanja gradskih simbola s povijesnim. U međuvremenu je Lista za Rijeku pribavila i novo mišljenje Ministarstva uprave koje potvrđuje odluke o izgledu gradskih zastava, a prema kojem nema zakonske prepreke za donošenjem odluke o trobojnoj zastavi ukoliko za to postoji povijesna utemeljenost, izvijestio je Miletić.
Na tiskovnoj konferenciji je sudjelovala i nova članica stranke te buduća članica Odbora za kulturu Gradskog vijeća Laura Marchig koja je zaključila da se Rijeka ne smije bojati svoje prošlosti. – Treba pozitivnim primjerima djelovati na nove generacije koje ‘vole grad koji teče’, ali o njegovom osnovnom karakteru i slojevitosti znaju vrlo malo.
