Rijeka je započela s predstavljanjem bogatog kulturnog programa koji priprema za godinu nošenja titule Europske prijestolnice kulture 2020.
Program će se medijima i javnosti predstavljati sukcesivno, tijekom rujna i listopada, po tematskim programskim cjelinama kojih ima sedam i koje donose niz pojedinačnih programa i projekata.
Danas su predstavljena događanja koja će se u Rijeci i na području Primorsko goranske županije tijekom 2020. godine događati u okviru programske cjeline 27 susjedstava, a ona nosi posebno naglašenu regionalnu i europsku dimenziju.
Mobilizacija kulturom stanovnika i mještana diljem Primorsko goranske županije
Sam naziv programskog pravca – 27 susjedstava – simbolički se referira na 27 zemalja Europske unije koje čine europsko susjedstvo Hrvatske. U riječki program Europske prijestolnice kulture uključili su se tanovnici i mještani 27 gradova, općina i sela na području Primorsko goranske županije, a projekt prijestolnice kulture povezao ih je s isto toliko lokalnih sredina i organizacija na području Europske unije.
Riječ je o mobilizaciji kulturom kakva još nije viđena. No, valja odmah napomenuti da u osnovi projekta prijestolnice kulture leži upravo povezivanje europskih građana predstavljanjem i upoznavanjem kulturnih različitosti zemalja koje čine ukupno bogatstvo Europe.
Povezivanja i mreže suradnji zalog budućih europskih druženja
Kako je na današnjem predstavljanju izvedbenog programa više puta naglašeno, osim samih Festivala susjedstava koji će se održavati na širem području Gorskog korata i, uz Rijeku, u brojnim primorskim gradovima i općinama, vrijednost ovog dijela programa Europske prijestolnice kulture leži u povezivanju stanovnika Europe pri čemu nastaju mreže suradnji kao zalog budućih aktivnosti u području kulture koje će se nastaviti i nakon 2020.
Festivali susjedstava u gorju i na moru – od spektakularnih zvončara do nano tehnologije
Festivali susjedstava donose niz kulturnih i umjetničkih programa, u kojima male sredine na izuzetno zanimljiv i atraktivan način progovaraju o svojoj svakodnevici, ali i o problemima koji su sastavni dio urbanih i ruralnih područja Gorskog kotare, otoka, obale, gradova i sela.
U Festivale susjedstava publiku će u veljači 2020. uvesti najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj – zvončari. Grobnički dondolaši i različite zvončarske skupine iz čitave Europe okupljaju se u Zvončarskoj simfoniji u susjedstvu Čavle, maloj općini pored Rijeke, dok Zvončarska smotra u susjedstvu Matulji, također u blizini Rijeke, predstavlja magični obred pusnih običaja i pokretanje vrijedne inicijative pokretanja škole u kojoj će se učiti znanja temeljena na tradicijskim običajima. Na riječkom sveučilišnom Kampusu cijele godine održavat će se program Kampus za sve, koji obuhvaća 19 cjelogodišnjih projekata u izvedbi profesora te studenata Sveučilišta u Rijeci, kao što su primjerice Pametne STEM radionice ili Inspiracije iz nano svijeta i sl. a riječki Kampus se u ožujku 2020. na međunarodnoj konferenciji povezuje s Trstom koji u 2020. nosi prestižnu titulu Europske prijestolnice znanosti.
U travnju o tajnama Lujzijane i svjedočanstvima pomoraca, na arheološkim biciklističkim stazama do mrkopaljskog muzeja zime
Delnice će u travnju pričati zanimljivu priču je o cesti koja je izgubila svrhu. Predstavom Luizijana Magic Tour umjetnički kolektiv Trafik donijet će svjetsku premijeru inspiriranu filmovima ceste.
Jedno od najbogatijih mjesta s riječkog područja, Kostrena, pričat će jedinstvenu priču kroz audio zapise i zanimljivu izložbu o sjećanjima kostrenskih pomoraca i njihovih obitelji, osvrćući se i na tranzicijske momente, imovinska pitanja i stvaranje Kuće pomoraca. Vođeni idejom muzeja na otvorenom, u susjedstvu Otok Rab sistematiziraju arheološku baštinu otoka koju povezuju pješačkim i biciklističkim stazama, a veliko otvorenje i predstavljanje rapskog arheološkog muzeja na otvorenom obilježava se utrkom Rab Archaeological (T)races 2020. U Gorskom kotaru, u Mrkoplju, predstavlja se Muzej zime i to pričanjem priča, prikupljanjem mitova i legendi, a nastavljajući se na tradiciju Škole mira, u Mrkoplju će se održati i međunarodna konferencija o miru u travnju 2020.
U Rijeci od Đurđevdana do spajanja s Međunarodnom svemirskom postajom, na Krku glazba, ples i gastronomija
Program susjedstva Pehlin, riječkog kvarta u zapadnom dijelu grada, započet će u svibnju proslavom Đurđevdana, tradicionalnom feštom pehlinske romske zajednice, a završiti Majevom zabavom češke nacionalne manjine, čime se uz koncerte, izložbe, priredbe i gastronomiju šire vrijednosti međusobnog upoznavanja i boljeg razumijevanja.
Također u Rijeci, u susjedstvu Turnić – Mlaka koje objedinjuje dva riječka kvarta povezana urbanim životom industrijskog nasljeđa modernizma i socijalizma, pored niza kulturnih programa dogodit će se i petominutno spajanje s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS) NASA-e! Program u u Malinskoj na otoku Krku dotiče okuse, zvukove, mirise i boje kroz, međunarodni kongres na temu industrije hrane, jazz koncerte i sadnju novih stabala.
U samom gradu Krku predstavit krajem svibnja održat će se ČAgaj 2020 – nov, neuobičajen i zabavan festival plesa u kojem mladi i stari, domaći i gosti, profesionalci i amateri plešu po ulicama, trgovima, plažama i svim mogućim i nemogućim mjestima grada Krka.
Lipanj u Brodu na Kupi, riječkim Škurinjama, u Lovranu i u Vrbniku na otoku Krku
Program Broda na Kupi vodi jaka i iskusna institucija – Prirodoslovni muzej Rijeka, a lipanjske Večeri u Kaštelu Zrinski u Brod na Kupi dovode koncerte, predstave, znanstveno-popularna predavanja, izložbe I projekcije filmova. Program Škurinje – kultura s pogledom u riječkom kvartu Škurinje istražuje procese povijesti i budućnost ovog riječkog naselja. Program uključuje kreativno i umjetničko aktiviranje susjeda, održavanje programa edukacije o urbanim „zelenim“ temama formiranje zelene knjižnice u haustorima škurinjskih zgrada i mnoge druge teme. Prirodni elementi mora i planine s jedne strane i povijesne jezgre s druge, objedinjeni su kulturno-umjetničkim programom susjedstva Lovran, koje se fokusira na oživljavanje stare gradske jezgre i na teme posvećene elementu pitke vode. Festival lovranskog susjedstva završava regatom tradicionalnih barki na jedra i plesnjakom za sve generacije. U Vrbniku na otoku Krku tradicionalni folklor povezuje sa suvremenim glazbenim izričajima, a u program se uvodi gastronomija i jezik kroz priču o nužnosti očuvanja jedinstvenog pisma – hrvatske glagoljice.
Harmonika mundijal, puštanje zmajeva na praznik u čast vjetru, lampioni i svjetlost u Novom Vinodolskom, umjetnici u šumi
U Gomirju, u Gorskom kotaru, mjestu s najzapadnijim manastirom Srpske pravoslavne crkve održat će se Međunarodni festival harmonike Gomirje Harmonika Mundijal postavljajući samo mjestašce u širi kontekst europske i svjetske glazbene scene. Praznik u čast vjetru slavlje je zajedništva i festival puštanja zmajeva na Unijama, koje publiku želi podsjetiti na važnost suživota čovjeka i prirode. Novljanski ljetni šušur u Novom Vinodolskom započinje krajem srpnja programom Zemlja čudesa u kojem će na stotine barki ispoviti prema otočiću Sv. Marina uz glazbu, svjetlost i puštanje lampiona, a održat će se i manifestacija Okolotorno, koja obuhvaća uzbudljive šetnje osvjetljenim i uređenim ulicama starog grada. Program Sretnog sela Kuti u mjestu Kuti potiče i stvara sadržaje za djecu i mlade. U Kutima je 1936. nastala prva Hrvatska čitaonica sela Kuti. Nekad sretno selo, danas broji samo tridesetak stanovnika i čak devet tisuća knjiga! U njemu tijekom 2020. borave umjetnici, književnici i ilustratori dječje književnosti stvarajući nova djela koja se uprizoruju u šumi, a ideja sretnog sela širi se cijelom općinom Brod Moravice i diljem njenih 38 sela.
Od svjetlosnih igri, avantura i šetnji do simulacija pucanja brane i poplavljivanja Rijeke
Na Cresu se krajem kolovoza održava izložba Otok čine ljudi, začinjena klapskom pjesmom koja će se kantat po starom. Vješanje rublja na tiramole u programu Rublje naše svagdašnje kreirat će putokaze za posjetitelje, a glavni događaj – Svjetlo u kantunu razigrat će umjetnički kolektiv Svetlobna Gverila iz Ljubljane. Program susjedstva Praputnjak, mjesta u blizini Rijeke, namijenjen je onima koje zanima avantura, druženje i igra. U Praputnjaku se održavaju izložba, šetnje, radionice slaganja gromača i počivala, poezija i pjesma. Svojim programom susjedstvo Jelenje otvara temu gospodarenja vodom, uz akciju čišćenja korita Rječine, a u suradnji s Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci predstavlja se 3D video simulacija pucanja brane i poplavljivanja Delte na području Rijeke.
Listopad u susjedstima – u znaku borbe protiv apartmanizacije, protiv depopulacije, za čakavštinu i za čistu okolinu
Crikvenica se u svom programu fokusira na staro selo na vrhu brda Kotor, koje je jedno od rijetkih lokaliteta koje nije zahvatio val apartmanizacije. Takvim ga žele I očuvati. Fužine se kroz svoj se program bave temom depopulacije Gorskog kotara, pri čemu pričaju priču o zatvaranju škola zbog nedovoljnog broja učenika, dok se susjedstvo Kastav bavi pitanjima ugroženih jezika i jezičnih prava manjina, s obzirom da kastavskom čakavštinom danas govori manje od 1000 ljudi. Program Granična četvrt susjedstva Drenova, kao riječkog kvarta, pokreće ideja iskorištavanja onih potencijala u naselju koja mogu postati zamašnjak razvoja raznih sadržaja, usmjerenih kvalitetnom provođenju slobodnog vremena. Opatija pak u programskoj cjelini 27 susjedstava postavlja pitanje ekološke budućnosti bez otpada u turizmu.
Mreža kina na egzotičnim lokacijama i Vitamin D
Osim Festivala susjedstava, cijele će se godine u malim mjestima Gorskog kotara, na obali i na otocima održavati i program Mreža kina na egzotičnim lokacijama u kojem će se prikazivati dokumetarni filmovi, a u programu Vitamin D u mnogim će mjestima diljem PGŽ gostovati umjetnici u rezidencijalnim programima, družiti se i surađivati s mještanima i stanovnicima malih gradova i sela.
Sve detalje programa koje u okviru Europske prijestolnice kulture pripremaju stanovnici i mještani Primorsko goranske županije i na koje pozivaju ne samo svoje hrvatske nego i europske susjede, nemoguće je u jednoj vijesti nabrojati. No, upravo zato, ove je programe potrebno doživjeti. Ovakvo opsežno i dobro organizirano uključivanje stanovništva u stvaranje kulturnih sadržaja i sudjelovanje u njima, nezapamćeno je do sada. I upravo to je neizmjerna vrijednost ovog programskog dijela projekta Rijeke – Europske prijestolnice kulture.
Osjećati se Europljanima nije stvar administrativnih državnih granica ili brisanja granica
O programskom pravcu 27 susjedstava u programu Europske prijestolnice kulture danas je na konferenciji za medije kojom je započelo predstavljanje programskih cjelina ovog velikog kulturnog projekta Rijeke, Hrvatske i Europe, govorio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je kazako kako je ugraditi kulturu u dugoročni razvoj gradova i manjih mjesta moguće samo na način da stanovnici tih sredina u projektima i programima iz područja kulture pronađu, osjete i uoče priliku za svoj rast i svoj odgovorni građanski angažman. – Jednom pokrenut kotač kreativnosti, teško da će se moći zaustaviti. I po mom je osobnom uvjerenju to najveća vrijednost ovog programskog pravca – kazao je Obersnel.
Zamjenica župana Primorsko – goranske županije, Marina Medarić, osvrnula se na ostvarivanje međusobnih suradnji stanovnika pojedinih malih mjesta, kao i njihovih suradnji s europskim partnerskim organizacijama i zajednicama građana, te navela kako se u tom kontekstu projektom razvijaju vrijednosti dobrih međuljudskih odnosa, razmjene iskustava i kreira se atmosfera uživanja u različitostima i učenja na različitostima. – Upravo te vrijednosti utkane su temelj projekta Europske prijestolnice kulture, a bogatstvo različitosti reprezentativno je prisutno upravo na području naše primorsko – goranske županije – naglasila je Medarić.
Pročelnica županijskog Odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu, Sonja Šišić, istakla je specifičnu dimenziju rasta i to ne samo u području kulture nego i u kontekstu društvenog angažmana stanovnika županije oko pojedinačno bitnih tema.
A direktorica društva Rijeka 2020, osnovanog za provedbu projekta Europske prijestolnice kulture, Emina Višnić podsjetila je da projekt Europske prijestolnice kulture donosi i visoku kulturu, velika umjetnička imena, izložbe, predstave i koncerte koji predstavljaju vrhunsku kulturnu ponudu, no pojasnila da se u predstavljanje programa za 2020. namjerno krenulo s ovim programskim pravcem jer on donosi trajnu vrijednost Rijeci i Primorsko goranskoj županiji – motivirane i aktivirane stanovnike, svjesne da kultura može biti pokretač razvoja njihovih malih sredina i činiti ih prepoznatljivima i velikima. – Pokrenute europske suradnje i komunikacija sa europskim susjedima, stanovnicima Rijeke i županije daju europsku kulturnu putovnicu. Jer osjećati se Europljaninom ili osjećati pripadnost europskom kulturnom i povijesnom nasljeđu, nije stvar administrativnih državnih ugovora i granica ili brisanja granica. Upravo suprotno – taj osjećaj počiva na dubinskom razumijevanju da sa stanovnicima drugih europskih država dijelimo i možemo podijeliti čitav niz zajedničkih pitanja, izazova, problema, ali i pronaći načine njihova rješavanja. – pojasnila je Višnić.
O aspektima dosadašnjeg rada na razvoju Festivala susjedstava i o emocijama stanovnika diljem PGŽ koji su uključeni u projekt Europske prijestolnice kultuire te o temama koje su u središtu njihovih preokupacija govorila je voditeljica programskog pravca 27 susjedstava Branka Cvjetičanin
