PREDSTAVLJEN PROJEKT OBNOVE „GALEBA“ I „ŠEĆERANE“ Gotovo sav novac za obnovu stiže iz fondova EU

foto: screenshot videa Damira Jevtića (youtube)

Palače Šećerane te brod Galeb, reprezentativni zaštićeni spomenici kulture, bit će i dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

Za obnovu broda Galeb i jedne od najljepših baroknih palača u ovom dijelu Hrvatske građene za Upravnu zgradu nekadašnje riječke Šećerane, danas dijela tzv. kompleksa “Benčić”, Gradu i Rijeci i partnerima, Turističkoj zajednici Grada Rijeke i Sveučilištu u Rijeci, odobreno je 68.891.606, 18 kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU, odnosno 85 % ukupnih troškova projekta.

Riječ je o programu „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” za kojeg su sredstva dobivena iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje (SAFU).

Dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine

Ostatak sredstava u iznosu od cca 12 milijuna kn, Grad Rijeka mora osigurati iz drugih izvora te je stoga u lipnju projekt obnove Palače Šećerane i broda Galeb prijavljen i na Natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU putem kojeg Republika Hrvatska pruža mogućnost financiranja preostalog dijela projekta. U skladu propozicijama Natječaja, Grad Rijeka zatražio je 7.066.736,48 kn, a rezultat se očekuje tijekom rujna.

Palače Šećerane te brod Galeb, reprezentativni zaštićeni spomenici kulture, bit će i dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

Isto tako, u sklopu provedbe ovog projekta, Hrvatsko muzejsko vijeće je 12. lipnja odobrilo muzejski postav koji će se nakon obnove Palače Šećerane i broda Galeb nalaziti u tim objektima. Palača Šećerane će postati sjedište Muzeja grada Rijeke u čijem će sastavu biti i brod Galeb.

Oba stalna muzejska postava, u Palači i na Galebu, radi tim u sljedećem sastavu: Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, kustosice Sabrina Žigo i Ema Makarun, povjesničar Tvrtko Jakovina i nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović.

Na oba postava Muzej grada Rijeke intenzivno surađuje sa srodnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Inače, Ugovor o provedbi projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” potpisan je 27. travnja, a period provedbe programa trajat će 36 mjeseci, od 1. lipnja 2017. do 1. lipnja 2020.

Cilj projekta

Cilj projekta je stvaranje kulturno-turističke destinacije koja uključuje nove kulturne i turističke sadržaje razvijene u sklopu reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine u zajednički i jedinstveni kulturno-turistički proizvod što doprinosi turističkoj prepoznatljivosti i posjećenosti i održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini. Program uključuje kreiranje nove kulturno-turističke rute, te znanstveno edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu baštinu.

Po završetku rekonstrukcije i opremanja, objekti će na ukupno 9.524,9 m2 imati višestruku kulturnu i komercijalnu namjenu: za stalne muzejske postave, povremene izložbe, kreativne radionice, ljetno kino, tematske konferencije, smještajne kapacitete i niz komercijalnih usluga vezanih izravno za kulturnu baštinu.

Palača Šećerane

Palača Šećerane zaštićeno je kulturno dobro od 1970. godine. Barokna Palača označava početke industrijalizacije u gradu Rijeci i regiji te je kao takva simbol Rijeke kao trgovačkog i industrijskog grada. Realizacijom muzejskog sadržaja postići će se sinteza prezentiranja povijesne i kulturne vrijednosti same Palače s prezentiranjem značajne povijesne i kulturne baštine koja na najbolji mogući način svjedoči o povijesnom značaju Rijeke, ujedno stvarajući značajan landmark u razvoju urbanog kulturnog turizma.

Koncept stalnog postava zasniva se na dvije osnove – prva se zasniva na pričama koje pripovijedaju oslikane i štukatura dekorirane dvorane Palače, dok se druga zasniva na zbirkama Muzeja grada Rijeke.

Stalni postav “Doba šećera i globalizacija” bit će smješten za 1. i 2. katu te je koncipiran pomoću sljedećih tematskih cjelina: Moć šećera, Mletački lav i carski orao, Revolucija i parni stroj, Prvi torpedo na svijetu , Južni pol Srednje Europe, More, globalizacija, Amerika, Između sjevera i juga, Mirisi i boje Istoka, Došašće, egzodus, novi život – Rijeka i svijet.
Dakle, prvi i drugi kat bit će izložbeni prostori muzeja. Na drugom katu, u velikoj dvorani i manjem tzv. lovačkom salonu, moći će se odvijati i razna kulturna događanja. Na trećem katu bit će prostori za rad kustosa i ostalog pratećeg osoblja. U potkrovlju bit će tehnički prostori muzeja i spremišta. Izvest će se i novo stubište za potrebe evakuacije uz istočno pročelje zgrade.

Palača je sagrađena kao upravna zgrada tvornice šećera 1752. godine, na inicijativu tršćansko-riječke kompanije. Nakon požara 1785. značajno je obnovljena i opremljena baroknim interijerima sa zidnim slikama i štukaturom.

U 19. stoljeću služila je kao upravna zgrada tvornice duhana, a potom i tvornice motora “Rikard Benčić”. Predstavlja najkvalitetniju baroknu palaču na istočnoj jadranskoj obali, čija je izgradnja označila početak industrijskog razvoja Rijeke. Unutrašnjost zgrade bogato je ukrašena štukaturama, freskama i keramičkim pećima.

Motorni brod Galeb

Motorni brod Galeb, danas kulturno dobro, izgrađen je i porinut 1938. godine u brodogradilištu Ansaldo u Genovi. Izvorna mu se namjena s vremenom bitno izmijenila pa je od transportnog broda postao vojni, prvo kao prateća krstarica, potom mino-polagač, te na koncu školski brod, povremeno u funkciji predsjedničke jahte. Povijesno gledano brod je imao burnu sudbinu, od potpunog razaranja pramca i njegove obnove 1941-1943., do teškog oštećenja u bombardiranju i potapanja u riječkoj luci 1944., nakon čega je ležao potopljen do 1947. godine. Galeb je poznat kao brod kojeg je za svoja putovanja često i rado koristio Josip Broz Tito te je u konačnici postao simbol jednog razdoblja hrvatske , pa i svjetske prošlosti.

Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod Galeb i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti. Riječ je o spavaonici Josipa Broza Tita i njegove supruge Jovanke, sobama časnika, kupaonicama, glavnom salonu, salonu za časnike na višim etažama i drugim prostorijama koje će se u potpunosti restaurirati i potom konzervirati. U ovu kategoriju spadaju i prostorije u trupu broda: zajedničke kabine za posadu, mornarski sanitarni čvorovi i društvene prostorije. Na isti način sačuvat će se i prezentirati pogonski sustav, zajedno s pomoćnim motorima.

Intervencije u ovim prostorijama bit će minimalne i svedene na konzervaciju i restauraciju zatečenog stanja s ciljem prezentiranja svih vidljivih povijesnih slojeva i promjena na brodu.

Od Ramba III do Galeba brod je doživio niz preinaka, što je u njegovu konstrukcijskom smislu prepoznatljivo, a zatečeni se namještaj i uređenje broda mogu svrstati isključivo u poslijeratnu i stilski najviše prepoznatljivu fazu 50-ih, 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća.

Dodatne teme stalnog izložbenog postava: Povijest broda Galeb – kronologija, O izgradnji četiri Ramba, Život na ratnom brodu, Uloga Galeba u Pokretu nesvrstanih zemalja i Rijeka nakon Drugoga svjetskog rata.

Projektom je predviđeno da brod ostane privezan u riječkoj luci i da se svojim bogatim sadržajima uklopi u kulturno-umjetnička strujanja u gradu Rijeci.

Program muzeja podudarat će s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke.

Muzejski postav privlačan najširem krugu posjetitelja

Brod Galeb Grad Rijeka kupio je na javnoj dražbi i to zbog činjenice da je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, ali i brod zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku. Naime, brod Galeb je temeljem rješenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske 10. listopada 2006. godine proglašen kulturnim dobrom.

Koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da muzejski postav bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama što će ujedno i oživjeti ovaj brod. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod Galeb i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti.

Osim brodske infrastrukture stalni postav oplemenit će izložbe usmjerene na prikaz dinamične povijesti broda Galeb i grada Rijeke. Na brodu se predviđa niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, video projekcije i drugi sadržaji koje će provoditi riječke kulturne institucije. Provedbom projekta, brod će postati značajna turistička atrakcija kulturnog predznaka čime će oplemeniti ponudu grada Rijeke u vidu kulturnog turizma. Otvaranje broda kao novog kulturno-turističkog sadržaja obogatiti će lokalni gospodarski sektor i time potaknuti otvaranje novih radnih mjesta u sektoru kulture.

Dakle, Galeb će se transformirati brod u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o režimu i vremenu kojeg i danas simbolizira i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije već bitno šire, ali i priču o povijesti pomorstva budući da je Galeb izuzetno zanimljiv i u tom smislu. Uz to, Galeb će imati i smještajni te ugostiteljski dio, no u bitno manjem obimu u odnosu na muzejski dio. Naime, planirano je da muzejski i javni zauzme približno 4.000 četvornih metara broda, a smještajni i ugostiteljski tek 1.000 četvornih metara.

Fundus muzeja činit će sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate.

Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje i pitalice, a otvorenim palubama se vraća stari sjaj obnovom drvenog poda izrađenog od tikovine, rasvjete i tende, uz suvremene muzeološke dodatke.

Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe osobe.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views