U sklopu pobjedničkog projekta ovogodišnje Akcije za 5! u Gradskoj vijećnici održana je prezentacija rezultata istraživanja učenika i učenica o mentalnom zdravlju.
Rezultate istraživanja predstavili su učenici Igor Kalinić, Bruna Mišćević i Klara Mrčela, a rezultate su komentirali i pozvani stručnjaci i stručnjakinje – školski liječnik Sandro Kresina iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i stručne suradnice psihologinje Lina Debelić iz Prve sušačke hrvatske gimnazije i Andrea Rubčić iz Medicinske škole u Rijeci. Okupljene u Gradskoj vijećnici i na platformi Zoom pozdravile su Maša Cek, psihologinja i izvršna direktorica Udruge Delta i Karla Mušković, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, koja je mlade uputila na portal svejeokej.hr koji je Grad Rijeka pokrenuo u sklopu Programa za mlade Grada Rijeke, a kao odgovor na potrebu mladih Riječana i Riječanki za podrškom u očuvanju mentalnog zdravlja.
VIDEO DANA:
Grupa srednjoškolaca i srednjoškolki iz 10 riječkih srednjih škola projekt je osmislila zbog toga što smatra da je tema mentalnog zdravlja stigmatizirana u zajednici; da se fizički problemi stavljaju ispred mentalnih, zbog čega se stvara osjećaj da je mentalno zdravlje tzv. taboo tema.
Online anketa obuhvatila je više od tisuću srednjoškolaca i srednjoškolki iz Primorsko-goranske županije
Cilj istraživanja bio je ispitati stavove srednjoškolaca i srednjoškolki s područja Primorsko-goranske županije o stigmi povezanoj s mentalnim zdravljem i napraviti pregled stanja u srednjim školama. Istraživanje je provedeno putem online upitnika a analizom su obuhvaćena 1.322 odgovora mladih!
Utvrdilo se kako 23% srednjoškolaca i srednjoškolki ne priča o svojim psihičkim problemima zbog osude drugih. Također, njih 26% izjavilo je kako im je neugodno pričati o mentalnom stanju pred drugima. Što se tiče traženja pomoći u podršci očuvanja mentalnog zdravlja, 17% srednjoškolaca i srednjoškolki izjavilo je da ih strah sputava u potražnji bilo kakve pomoći. Gimnazijalci i gimnazijalke su procijenili da ih ova stigmatizirajuća ponašanja pogađaju nešto više no što su to procijenili srednjoškolci i srednjoškolke iz strukovnih škola.
Srednjoškolci se o mentalnom zdravlju brinu na različite načine, najčešće kroz druženje s prijateljima (75.60%) i bavljenje raznim hobijima (56.40%), a o svom mentalnom zdravlju najviše pričaju također s prijateljima (59%), kao i roditeljima (43%). Zabrinjavajući je podatak da je opciju „ne razgovaram ni sa kim o svojim psihičkim problemima“ odabralo čak 28.70% srednjoškolaca i srednjoškolki.
Kakvo je stanje u srednjim školama?
O mentalnom zdravlju izvan škole gotovo nikad ne razgovara čak 47% srednjoškolaca i srednjoškolki, dok u školi to nikada ne čini čak njih 73%! Kada bi morali ocijeniti kvalitetu sadržaja o mentalnom zdravlju koji uče o školama, srednjoškolci i srednjoškolke bi joj dali dvojku.
Čak 94% srednjoškolaca i srednjoškolki smatra da bi mladih trebali učiti o mentalnom zdravlju u školi dok ih 76% smatra da se o mentalnom zdravlju treba razgovarati u školi više nego do sada. Iz analize odgovora uočava se kako više od polovice srednjoškolaca i srednjoškolki u školi želi slušati o depresivnom raspoloženju, strahu od ispita i anksioznosti.
Na temelju prikupljenih podataka daje se zaključiti kako srednjoškolci kao osobu koja bi ih trebala poučavati o mentalnom zdravlju prije svega vide psihologa/inju, što je znakovito kada znamo da mnoge srednje škole niti ne zapošljavaju stručne suradnike psihologe/inje.
Važan je cjelovit pristup za poticanje mentalnog zdravlja učenika u školama
Prikazane rezultate istraživanja učenika i učenica komentirali su pozvani stručnjaci i stručnjakinje koji se temom mentalnog zdravlja bave u praksi. Zaključili su kako ih rezultati istraživanja ne iznenađuju. Osim sustavnog bavljenja mentalnim zdravljem učenika i učenica, nedostaje i sustavne edukacije za nastavnike i nastavnice o tome na koji način bi mogli svoje učenike i učenice poučavati o mentalnom zdravlju i djelovati preventivno na negativne pojavnosti. Panelisti su također zaključili kako sve veći pritisak učenicima predstavlja i nametnuti teret uspješnosti i kompetitivnost koja ih potiče na učenje za ocjenu po cijenu vlastitog mentalnog zdravlja. Pandemija bolesti uzrokovane COVID-19 virusom, dodaju, samo je razotkrila postojeće probleme srednjoškolskog sustava obrazovanja. Ipak, istaknuli su kako su različiti projekti, fakultativna nastava i različite izvannastavne aktivnosti u koje se učenici i učenice uključuju prilika da usvoje socio-emocionalne vještine koje učenicima i učenicama kasnije pomažu u borbi s izazovima mentalnog zdravlja.
