Riječke plaže, na kojima su izvedeni potrebni pripremni radovi i čišćenje, kao i prva uzorkovanja kvalitete mora za kupanje, spremne su za sezonu kupnja, rečeno je na gradonačelnikovom kolegiju.
Ispitivanje kakvoće mora za kupanje svake godine od sredine svibnja do rujna provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a sve godine. U ovoj godini provedena su prva dva uzorkovanja pokazala su izvrsnu kvalitetu mora za kupanje na većini plaža – u prvom uzorkovanju provedenom polovicom svibnja kvaliteta mora na plaža Grčevo i Ružićevo ocijenjena je dobrom, dok je u drugom uzorkovanju, provedenom početkom lipnja, ocjenu dobro dobila jedino plaža Kantrida – istok.
Radi se o pojedinačnim ocjenama, kojima se more razvrstava kao izvrsno, dobro i zadovoljavajuće, dok se na temelju godišnje i konačne ocjene more razvrstava kao izvrsno, dobro, zadovoljavajuće i nezadovoljavajuće. Kako je kazala privremena pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Karla Mušković, hrvatski propisi su stroži od europske direktive, pa tako ocjena nezadovoljavajuće po hrvatskim propisima i dalje znači zadovoljavajuću kvalitetu po europskoj direktivi.
Kakvoća mora u 2022. godini na većini riječkih plaža ocijenjena izvrsnom
U 2022. godini more na riječkim plažama se ispitivalo između 16. svibnja i 21. rujna, a na 22 mjerne točke su ocijenjena 224 uzoraka.
Kakvoća mora tijekom mjerenja u 2022. godini na većini riječkih plaža (86,16%) ocjenjena je pojedinačnom ocjenom izvrsno, dobru kakvoću mora pokazalo je 5,36% uzoraka (po jedan uzorak s plaža Grčevo, Sablićevo, Kantrida- Rekreacijski centar 3. maj, Kantrida – istok, Kantrida – Dječja bolnica, Bivio – Rekreacijski centar, te više uzoraka s plaža Kantrida – Vila Nora, Kantrida – bazen istok i Preluk – zapad), ocjenu zadovoljavajuće ima 8,04% uzoraka (po jedan uzorak s plaža Sablićevo, Kantrida – Vila Nora, Kantrida – Dječja bolnica, Bivio – Dom umirovljenika, Bivio – plaža, Bivio – Skalete, Kantrida – bazen zapad, te više uzoraka s plaža Kantrida – Rekreacijski centar 3. maj, Kantrida – zapad, Kantrida – istok i Preluk – zapad), a ocjenu nezadovoljavajuće ima 0,45% uzoraka (jedan uzorak s plaže Kantrida – zapad).
Najproblematičnije riječke plaže tj. one koje imaju povećano mikrobiološko opterećenje prethodnih su godina bile plaže na području Kantride, na obalnoj liniji od plaže Dom umirovljenika do Rekreacijskog centra 3. maj. Naime, područje Kantride karakterizirano je većim brojem priobalnih izvora putem kojih se, zajedno s neposrednim dreniranjem oborinskih voda prema moru, intenzivira prijenos onečišćenja dospjelih u podzemlje uslijed neadekvatne odvodnje oborinskih i otpadnih voda ovog dijela grada.
Tijekom 2022. godine na području gradskih plaža zabilježeno je jedno kratkotrajno onečišćenje na lokaciji Kantrida – zapad, koje nije bilo povezano s aktivnošću priobalnih izvora. Uzorkovanja koja su uslijedila bila su zadovoljavajuće kakvoće, zbog čega nije bilo potrebe za postavljanjem table o zabrani kupanja. Iznenadna onečišćenja nisu zabilježena.
„Kad bi u pet godina konačna ocjena bila nezadovoljavajuća, trebalo bi se na najmanje godinu dana zabraniti kupanje, međutim tih situacija u Rijeci nemamo i možemo biti izuzetno zadovoljni da se naši građani mogu kupati bez problema u jednom velikom gradu kao što je Rijeka“, poručila je privremena pročelnica Mušković.
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako ga veseli što je more izvrsne kakvoće na velikoj većini plaža, kako u protekloj godini, tako i nakon prva dva uzorkovanja u ovoj godini.
„Ulaganja u plaže i sadržaje koji se odnose na sezonu kupanja zasigurno pridonose tome da riječke plaže budu privlačne ne samo Riječankama i Riječanima, već da ujedno predstavljaju turistički adut za mnogobrojne posjetitelje koji dolaze u naš grad“, poručio je gradonačelnik Filipović.
Čišćenje i održavanje plaža kao priprema za sezonu kupanja
Grad Rijeka održava 21 plažu, od toga 12 plaža na Kantridi i Kostabeli, a 9 na Pećinama. Ukupna površina plaža je nešto veća od 90 tisuća m2.
Govoreći o održavanju plaža i aktivnostima na osiguranju sportsko-rekreacijskih i ugostiteljskih sadržaja na plažama uoči sezone kupanja, privremena pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar istaknula je kako je većina planiranih pripremnih radnji dovršena, a broj sadržaja na riječkim plažama veći nego proteklih godina.
Sukladno Planu upravljanja pomorskim dobrom za 2023. godinu osigurano je 158.950,00 eura, a sukladno Programu održavanja komunalne infrastrukture (iz sredstava komunalne naknade) osigurano je 144.850,00 eura, što ukupno iznosi 303.800,00 eura za održavanje plaža.
Radovi uključuju, primjerice, dohranjivanje plaža šljunkom, održavanje objekata i opreme poput nužnika, tuševa, kabina za presvlačenje, sportske opreme ili pak rampi za ulazak u more za osobe s invaliditetom, građevinsko-obrtničke radove za sigurno korištenje plaža i prilaza plažama i sl.
Posebna pažnja se posvećuje plažama za osobe s invaliditetom
Posebna se pažnja posvećuje plažama za osobe s invaliditetom. Kako bi osobama s invaliditetom bilo omogućeno jednostavno kretanje i korištenje prostora, uređuju se plažni sadržaji ali i prilazni put Plaži Kostanj. Na plaži Kostanj ugrađen je novi Aqualifter – pomagalo za osobe s invaliditetom. Riječ je o automatiziranom pomagalu koji na siguran način omogućava osobama s invaliditetom samostalan ulazak i izlazak iz vode. Također, u visokoj fazi gotovosti je i izvedba nove rampe iz razloga što je postojeća razbijena pod utjecajem valova krajem prošle sezone kupanja, a sve kako bi se olakšao ulaz u more slabo pokretnih osoba.
Također, izvedeni su radovi dodatne prilagodbe krajnje zapadnog platoa plaže Ploče osobama s invaliditetom, i to na način da su izvršeni radovi produljenja spusta za ulaz u more s tri podesta i novim rukohvatima, izvedena su tri nadvišena sunčališta, betonske klupe i svlačionica za osobe s invaliditetom.
Uređuje se sanitarni čvor na prostoru bivšeg kampa Preluk
U sklopu uređenja plažnog pojas bivšeg kampa Preluk, završeni su radovi na saniranju oštećenja i privođenja namjeni sanitarnog čvora. Također, obavlja se košnja sa skupljanjem otpada, dohrana plaže šljunkom, postavljaju se klupe i fitness sprava, a ove godine po prvi puta će se postaviti pomični stupići za sprječavanje neovlaštenih ulaska vozila na površinu bivšeg kampa.
„Iznimno mi je drago što je saniran sanitarni čvor na prostoru bivšeg kampa Preluk i što će se prostor djelomično ograditi, kako bi se neodgovorne vozače spriječilo da parkiraju u pojasu kampa, gdje to sigurno nije primjereno. U visokoj fazi gotovosti je i projekt za uređenje čitave rekreacijske zone, što možda nećemo stići u ovoj godini, ali izrađujemo dokumentaciju kako bi se i taj dio adekvatno uredio i bio još primjereniji i ljepši za korištenje našim sugrađanima, koji u velikoj mjeri koriste blagodati života uz more“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Na šetnici Lungo mare su sanirana oštećenja nastala utjecajem juga i udara valova te je pritom izveden novi pristup moru betonskim stepeništem s rukohvatom, a izvedeni su i radovi sanacije oštećenja mosta i proširenja staze sa ugradnjom rukohvata na plaži Vila Olga. Ovogodišnji radovi uključuju i prioritetnu sanacije plaža, odnosno izradu nastavka staze uz plažu Vila Nora, sanaciju oštećenja na plaži Akademija te izrada obalnog zida uz rampu na plaži Igralište.
S ciljem osiguravanja sigurnog korištenja plaža na Pećinama, izvršeni su radovi sveobuhvatne sanacije stjenskog pokosa na plažama Sablićevo i Glavanovo.
Čišćenje plaža podrazumijeva jednokratno čišćenje plaža uoči sezone od krupnog i sitnog otpada uoči sezone kupanja, a tijekom sezone kupanja svakodnevno čišćenje plaža, pražnjenje košarica za otpad, kao i održavanje čistoće sanitarnih čvorova i kabina za presvlačenje.
Što se tiče osiguravanja sportsko-rekreacijskih i ugostiteljskih sadržaja, trenutno je izdano 37 koncesijskih odobrenja. Postoji mogućnost da ponuda bude još i bogatija, budući da izdavanje koncesijskog odobrenja nije ograničeno rokom.
Sufinanciranje boravka riječke djece u vrtićima drugih gradova i općina
Usvojen je zaključak o nastavku sufinanciranja redovitog programa predškolskog odgoja u dječjim vrtićima drugih osnivača izvan područja grada Rijeke u pedagoškoj 2023./2024. godini za najviše 20 djece s prebivalištem u gradu Rijeci.
Grad Rijeka već duži niz godina sufinancira predškolsku djelatnost u dječjim vrtićima drugih osnivača na području drugih gradova i općina, uz uvjet da oba roditelja i dijete imaju prebivalište na području grada Rijeke, a dijete pohađa dječji vrtić izvan područja grada Rijeke zbog raznih životnih okolnosti. Roditelji stoga imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za sufinanciranje te se slijedom odobrenog zahtjeva, s dječjim vrtićem sklapa ugovor o sufinanciranju programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U proteklom razdoblju, u dječje vrtiće drugih gradova i općina bio je upisan prosječan broj od 19 djece koja su u mogućnosti ostvariti sufinanciranje te se stoga predlaže nastavak sufinanciranja 20 djece
Redoviti program predškolskog odgoja u ovim dječjim vrtićima sufinancirat će se s mjesečnim iznosom po djetetu od 107,51 eura za cjelodnevni program ili s mjesečnim iznosom od 75,25 eura za poludnevni program.
Dakle, primarni kriterij za odobravanje sufinanciranja boravka djeteta u dječjem vrtiću je utvrđeno prebivalište djeteta i obaju roditelja na području Rijeke koje roditelj dokazuje vjerodostojnom dokumentacijom. Iznimke od ovog pravila odnose se na samohrane roditelje, jednoroditeljske obitelji te dijete roditelja koji ima status stranca s odobrenim privremenim boravkom ili međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj, a živi na području Rijeke te dijete kojem je dodijeljen skrbnik odnosno dijete koje je smješteno u udomiteljsku obitelj ili ustanovu socijalne skrbi ako njegov skrbnik ili udomitelj ima prebivalište na području grada Rijeke, odnosno ako ustanova socijalne skrbi ima sjedište ili podružnicu na području grada Rijeke.
Vezano uz predškolski odgoj, trenutno je u tijeku Javni poziv za sufinanciranje djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja za dječje vrtiće drugih osnivača. Pravo podnošenja prijave na javni poziv imaju dječji vrtići drugih osnivača koji djeluju na području grada Rijeke, koji su utvrđeni Planom mreže dječjih vrtića na području grada Rijeke.
Govoreći o upisima u gradske vrtiće Rijeka, Sušak i More, za koje je predaja zahtjeva zaključena 21. travnja, zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan istaknula je kako se trenutno utvrđuju konačne liste. Naime, neka su djeca upisana u vrtiće u sve tri gradske predškolske ustanove i tek kad se liste svih triju vrtića usporede, bit će poznat točan broj neupisane djece u gradske vrtiće.
Kad govorimo o neupisanoj djeci, kazala je zamjenica Krpan, prije svega govorimo o djeci jasličke dobi, budući da su sva djeca vrtićke dobi s pravom prvenstva upisana. Prvenstvo upisa imaju djeca s prebivalištem u Rijeci koja u dobi od 4 godine, kojima je Zakon o predškolskom odgoju dao apsolutnu prednost pri upisu, a potom i djeca čija oba roditelja rade ili djeca zaposlenih samohranih roditelja. Ostao je neupisan samo dio djece koja ostvaruju pravo prvenstva, ali prije svega zbog čekanja mjesta u određenom objektu odnosno zbog neprihvaćanja upisa u alternativnom objektu te nepotpune dokumentacije i neprocijepljenosti.
„Kada ustanovimo konačne liste, a ja se nadam da ćemo uspjeti do 15. lipnja, analizirat ćemo naše prostore i vidjeti što još možemo učiniti da bi otvorili dodatne kapacitete, vjerojatno po uzoru na prošlu godinu, kada smo u sklopu OŠ Kozala otvorili dvije jasličke skupine. Smatramo da su u javnosti prepoznati naši napori da se smanji broj neupisane djece“, kazala je zamjenica gradonačelnika Krpan.
Zamjenica Krpan istaknula je kako će Grad Rijeka nadležnom ministarstvu uputiti zahtjev da se u gradske vrtiće dopusti upis 10 % većeg broj djece nego što dopušta Državni pedagoški standard, kako bi se i na taj način smanjio broj neupisane djece, pogotovo jasličke dobi. Naime, podaci pokazuju kako prosječno u vrtić na dnevnoj bazi dolazi oko 70 % djece, odnosno ne borave sva djeca svakog dana u vrtiću.
„Pred velikim smo investicijskim ciklusom s ciljem stvaranja dodatnih vrtićkih kapaciteta te je pred nama gradnja novog vrtića Fiume na Krnjevu, kao i dogradnja vrtića Galeb. Ocjenjujemo kako je upravo ova godina najteža što se tiče jasličkih i vrtićkih kapaciteta, mislimo da će već sljedeća godina biti lakša“, kazala je zamjenica Krpan.
Nastavak financiranja romskog pomagača u OŠ Škurinje
Grad Rijeka će i u sljedećoj školskoj godini financirati romskog pomagača za rad s učenicima romske nacionalne manjine u Osnovnoj školi Škurinje. Grad podržava rad romskog pomagača s ciljem poboljšavanja obrazovnih postignuća, primjerene socijalizacije i uspješnije integracije učenika pripadnika romske nacionalne manjine, ali i kako bi se osigurao kvalitetan odgojno-obrazovni rad za sve učenike škole. Financijska sredstva za rad dviju osoba u iznosu do 14.069,00 eura osigurana su u Proračunu Grada Rijeke za 2023. godinu.
40 % povećanja visine poklon-bona za učenike iz socijalno ugroženih obitelji
Temeljem uvjeta iz Odluke o socijalnoj skrbi, Grad Rijeka će i u školskoj 2023./2024. godini pružiti pomoć socijalno ugroženim obiteljima, osiguravajući poklon-bon za nabavu obrazovnog materijala i pribora za učenike osnovnih škola.
U ovoj godini za ovaj oblik pomoći planirano je više sredstava nego u protekloj godini, ukupno 69.400,00 eura, te će i visina iznosa poklon bonova biti za čak 40 % veća nego lani. Tako će vrijednost bona za korisnike po uvjetu prihoda, učenike koji ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu i pravo na osobnu invalidninu za učenika, djecu stradalnika rata, udomljenu djecu te žrtve obiteljskog nasilja iznositi 50 eura za niže razrede i 100 eura za više razrede (prošle godine 250 i 500 kuna), dok za korisnike zajamčene minimalne naknade vrijednost bona iznosi 70 eura za niže razrede i 140 eura za više razrede (prošle godine 375 i 750 kuna).
„Povećavanjem iznosa pomoći pokušavamo da naš Socijalni program prati inflatorna kretanja, nastojat ćemo to raditi i ubuduće. Puno toga ovisit će i o poreznoj reformi. Nadam se da će u javnom savjetovanu, na kojem se zakon upravo nalazi, biti uvaženi prijedlozi ne samo od gradonačelnika četiri velika hrvatska grada, nego i Udruge gradova, i da ćemo u jednom dijalogu poboljšati prijedlog zakona“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Istaknuo je kako predložena porezna reforma ne donosi nikakvu decentralizaciju, jer je i do sada stopu prireza određivala jedinica lokalne samouprave.
„U ove dvije godine koliko sam gradonačelnik stopu prireza porezu na dohodak smo smanjili sa 15 na 13 % s ciljem rasterećenja plaća naših građana, kao dio naših predizbornih obećanja. Ali to smo uvijek radili uz vrlo pomno planiranje i sagledavanje cjelokupne makroekonomske situacije, a Vlada je napravila prijedlog zakona bez ikakve strategije. Jasno mi je da se predlaganjem nekih zakonskih rješenja djelomično kupuju glasove birača, ali to se radi preko leđa lokalne uprave“, poručio je gradonačelnik Filipović.
Grad Rijeka već je napravio izračune utjecaja ovako predložene reforme na proračun Grada Rijeke – dođe li do ukidanja prireza, gradski će proračun na godišnjoj razini ostati bez oko 9 milijuna eura, a kad se uzme dio vezan uz osobni odbitak, dolazimo do iznosa od čak 14 milijuna eura.
„Ako se zakon usvoji, imat ćemo jako malo vremena za sve procedure koje Grad Rijeka mora provesti sukladno zakonu, jer ćemo mi našu odluku o porezima, a nakon što vidimo koliko trebaju iznositi naše kompenzacijske mjere, morati poslati na javno savjetovanje i usvojiti je i na Gradskom vijeću, te temeljem toga kreirati proračun koji do 15. studenog mora biti poslan predsjednici Gradskog vijeća“, kazao je gradonačelnik Filipović, istaknuvši kako ne sumnja u razboritost gradskih vijećnika.
