PREDSJEDNIK KOHOMA

Riječki liječnik Leonardo Bressan napao Beroša: ”Ovo što se događa ni pas s maslom ne može pojesti”

Foto: Screenshot N1

Predsjednik KoHOM-a Primorsko-goranske županije, Leonardo Bressan, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao pandemiju koronavirusa.

Komentirao je i izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša koji je, upitan za brza antigenska testiranja, koja će raditi između ostalih i liječnici obiteljske medicine, rekao: “A tko bi to trebao raditi?”. Bressan je rekao za koga on misli da bi to trebao raditi, prenosi Index.hr.

“Oni koji u svom kurikulumu imaju ovlasti za uzimanje mikrobioloških uzorka, koji svakako nisu liječnici. Začudila me brojka, očito ni ministar ne zna koliko mu je ljudi zaposleno u bilo kojem sektoru u zdravstvu, jer nema 150 liječnika koji rade u Nastavnim zavodima za javno zdravstvo, prema njihovim podacima tamo radi 270 ljudi. Ovo što se radi kod nas, otvoreno rečeno, ni pas s maslom ne može pojesti. Zanimljivo kako u našoj županiji možemo uspješno registrirati punktove za testiranje, a bogati Zagreb i većina županija ne može”, rekao je Bressan pa nastavio s kritikama.

“Novac koji naši sugrađani uplaćuju u sustav troši se na strance”

“Istovremeno, kad pratimo medije svi vidimo da se troši novac koji sugrađani uplaćuju u zdravstveni sustav da bi cijepili, testirali Ruse i druge strane državljane na račun tih sredstava, šalju naše liječnike i sestre na taj posao, a naši građani čekaju na PCR testove više od tjedan dana, to je apsurdno”, rekao je Bressan.

“Naši pacijenti očito nama više vjeruju, nego onome što javljaju ministar Beroš i kolega Capak. Nije došlo do naglog porasta broja testiranja, vjerujem da ni neće, jer kod nas u Primorsko-goranskoj županiji sve jako dobro funkcionira. Kad upućujemo na bilo koje testiranje, isti dan se može obaviti. Kad moj pacijent izađe iz moje ordinacije ili se čujemo telefonom pa pošaljem uputnicu, istog trena može na testiranje, nalaz se dobije isti dan, odnosno maksimalno unutar 24 sata. Tako da ne vidim problema zašto mi možemo, a drugi ne mogu. Stvar je samo u organizaciji. Problem će biti kasnije, jer se ti testovi ne priznaju nigdje osim kod nas za dobivanje covid-potvrda, a ako smo mi dio Europske unije, tu ćemo imati puno problema”, rekao je Bressan.

VIDEO DANA:

Bressan: Organizacijski problem “lokalni šerifi na egotripovima”

Novinar ga je upitao kako je moguće da stvari u Primorsko-goranskoj županiji funkcioniraju na jedan način, a u Gradu Zagrebu i ostatku Republike Hrvatske na drugi, odnosno u čemu je “kvaka”.

“Ono što ja vidim je da kako u Zagrebu tako i u drugim županijama postoje lokalni šerifi koji su na egotripovima i smatraju sebe bogomdanim stručnjacima, a ne razgovaraju s ljudima na terenu koji daleko najbolje poznaju što, kada i kako može najbolje funkcionirati. Organizacijski problem stvaraju lokalni odgovorni politički čelnici”, rekao je Bressan.

“Očito žive u nekakvom svom paralelnom svijetu, s ružičastim naočalama. Mi to na terenu ne možemo shvatiti. Veliki broj kontakata u našoj djelatnosti doseže već sada troznamenkaste brojeve, no takvim stručnjacima je palo na pamet da pošalju potencijalno zaražene pacijente u naše ordinacije i to ne bismo li valjda postali još manje dostupni našim pacijentima koji boluju od drugih malignih bolesti, hipertenzije itd,. Ne vidim svrhe toga”, rekao je Bressan.

“I mi pucamo po šavovima, ali o tome nitko ne govori”

Ponudio je i rješenje, da situacija ne bi postala odveć kaotična.

“Ako u svakoj sredini ne pozovu predstavnike liječnika praktičara prvenstveno kako to vole reći temeljne zdravstvene djelatnosti obiteljske medicine, ako ih se ne pozove na razgovor i savjetovanje da se iznađu kvalitetna rješenja, da, ići će prema kaosu. Moram reći da se kroz medije mjesecima provlači mantra da moramo sačuvati bolnički sustav od pucanja, preopterećenosti, slažem se u potpunosti s time, međutim, gledajući podatke HZJZ-a moram reći da od izbijanja epidemije naovamo, zaključno s danom 26. prosinca, virusom je zahvaćeno 694 tisuće osoba, od kojih je samo 60.500 završilo u bolničkom liječenju”, kaže.

“Mi smo u obiteljskoj medicini cijelo vrijeme kvalitetno skrbili o preostalih 634 tisuće ljudi. I mi pucamo po šavovima, ali nitko ne govori da nama treba pomoći i da nas treba spašavati, jer odlaskom starih liječnika u mirovinu, ispadanja iz sustava zbog naših kontakata, zaraze ili izolacije u ovoj pandemiji nastat će zaista kaos”, rekao je Bressan.

“Imamo trend povećanja komplikacija kod kroničnih bolesnika”

Što se tiče drugih bolesti, pacijenti jesu uplašeni zbog trenutne situacije pa izbjegavaju odlazak liječniku, ako nije prijeko potreban, kaže Bressan. “Vidimo da imamo trend povećanja broja komplikacija i pogoršanih stanja kod kroničnih, hematoloških i onkoloških pacijenata na terenu i to nije dobro”, rekao je.

“Ta nesigurnost i neću reći beznađe, ali kod sve više ljudi se javlja osjećaj fatalizma i tako, vidim da su ljudi dosta opterećeni i zbog toga se nama obraćaju. Mi se, nasreću, možemo još uvijek nositi s njihovim novonastalim tegobama i uspijevamo sa psiholozima i psihijatrima to relativno dobro držati pod kontrolom, ali pomalo opterećeni ovom situacijom i mi počinjemo dijeliti sudbinu naših pacijenata što se tiče pogoršanja mentalnog zdravlja i to nije dobro. Ja vidim najave ministra Beroša da će nas pokušati ojačati, smanjiti broj pacijenata, pojačati naš broj, ali nije mi jasno kako”, rekao je Bressan.

“Jedna stvar koja se provlači ispod radara sve ove godine je da mi doniramo velika sredstva državnoj blagajni svojim radom. Prošle godine smo donirali ugrubo preko 5 milijuna kuna, jer cijeli izvršeni rad po izuzetno niskim cijenama ne da samo nije priznat, nego je oko 20-25 posto računa, što HZZ tumači kao prekoračenje njihovog budžeta, izbrisano iz njihovih obaveza prema nama. To se kreće oko 5 milijuna kuna za prošlu godinu”, rekao je Bressan, prenosi Index.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari