Gradovi bi se trebali udružiti i zajednički raditi na projektima digitalizacije gradova, zaključak je panel rasprave “Strategija razvoja pametnih gradova”
Na raspravi su sudjelovali riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, Slaven Božo, viši stručnjak za istraživanje i strateško planiranje tvrtke Odašiljači i veze, Radovan Rusan, direktor tvrtke Smart Sense, Gordan Kuvek, direktor sektora kreditiranja u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), Miroslav Kovačec, rukovoditelj Službe za upravljanje i daljinska mjerenja Sektora za sustavno gospodarenje energijom HEP ESCO te državni tajnik Velimir Žunac, prenosi Jutarnji list.
Morat ćemo zatomiti naš ego ako želimo za manje novca dobiti veći učinak, istaknuo je riječki gradonačelnik Obersnel na panel raspravi “Strategija razvoja pametnih gradova” govoreći da se gradonačelnici naših gradova nevoljko udružuju u zajedničku realizaciju projekata pametnih gradova. Budući da većina gradova dijeli iste probleme, a prema tome, traže i ista rješenja, udruživanjem gradova, odnosno lokalnih samouprava, kaže Obersnel, lakše bi se pripremala projektna dokumentacija i realizirali projekti.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
U Rijeci smo još početkom 2000. godina razvili sustav objedinjene naplate, odnosno jedan račun za sve što potpada u sustav grada, među ostalim, plin, voda, odvoz smeća. Vrlo malo ostalih gradova preuzelo je taj sistem i to je prava šteta. Također, gradsku smo web stranicu prebacili na “open source” i to naše sučelje ponudili besplatno svim gradovima. Javilo ih se ravno nula, obznanio je riječki gradonačelnik.
Primjer dobre prakse u implementaciji pametnih gradskih rješenja spomenuo je i Slaven Božo, viši stručnjak za istraživanje i strateško planiranje tvrtke Odašiljači i veze. Njihovo rješenje Smartino, platforma temeljena na tehnologiji Interneta stvari implementirana je u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, a obuhvaća sve od pametnih brojila, vodomjera, plinomjera, pametnih parkinga mjesta te mjerenja kvalitete zraka.
U segmentu razvoja senzora za praćenje kvalitete zraka specijalizirala se i mlada domaća tvrtka Smart Sense.
Naše rješenje za mjerenje kvalitete zraka, unutarnjeg i vanjskog, 50 puta je jeftinije od europskog rješenja. Puno je gradova zainteresirano za tu tehnologiju kojom bi pratili kvalitetu zraka i izvještavali građane, ali uvijek su problem sredstva, napomenuo je Radovan Rusan, direktor tvrtke Smart Sense.
Gordan Kuvek, direktor sektora kreditiranja u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), istaknuo je da HBOR već godinama kroz banke financira jedinice lokalne samouprave. Financirali su tako, napominje, segmente vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpada dok ta rješenje još nisu ni bila “smart”. Kuvek je, također, spomenuo i energetsku učinkovitost javnih zgrada te financiranje od 190 milijuna kuna koje su za te potrebe u HBOR-u osigurali. Ponude su iz gradova, kaže, premašile taj iznos za gotovo dvostruko, piše Jutarnji.
Miroslav Kovačec, rukovoditelj Službe za upravljanje i daljinska mjerenja Sektora za sustavno gospodarenje energijom HEP ESCO, u kontekstu energetske učinkovitosti, napomenuo je da u ESCO-u u zadnje vrijeme rade na modernizaciji javne rasvjete i ugradnji fotonaponskih stanica.
Državni tajnik Velimir Žunac nadovezao se na navode Kuveka iz HBOR-a da “besplatni novac ne postoji”, stavljajući naglasak na buduću financijsku perspektivi, odnosno ciklus financiranja iz fondova EU koji će krenuti 2021. godine, stoji u članku Jutarnjeg lista.
Nećemo moći sve financirati, već samo najbolje projekte. Zato treba biti kreativan i inovativan. Najmlađa smo članica EU pa učimo i još uvijek griješimo. Međutim, moramo imati spremne projekte za 2021. godinu, vrijeme brzo curi, upozorio je državni tajnik izražavajući, uz to, i svoje nezadovoljstvo s novim planom Europske komisije koja planira povećati udio sufinanciranja države u projektima do čak 30 posto. “Sufinanciranje u omjeru 70-30, a tu se svi slažemo, je neprihvatljivo, zaključio je Žunac.
Otvarajući konferenciju Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos ‘Strategija razvoja pametnih gradova’, glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić pozvao je uprave hrvatske gradove da se uključe u izboru najboljih gradova našeg lista dio kojeg je odabir najboljeg grada u primjeni pametnih rješenja.
Ovo je druga godina u kojoj provodimo izbor najboljih gradova u šest kategorija i na temelju prošlogodišnjeg iskustva sa zadovoljstvom možemo kazati da su naše brojne gradske sredine napravile velike napore da poboljšaju kvalitetu života svojih građana. Naš izbor, koji je prvi takav pokušaj da se istraže i proglase najbolji gradovi na iscrpan i održiv način, priznanje je svim gradskim upravama da se njihov trud isplati – naglasio je Ogurlić, najavivši da će najbolji gradovi u ovogodišnjem izboru biti proglašeni u listopadu ove godine.
Pozdravljajući sudionike konferencije Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Hrvatske, izrazio je uvjerenje kako će pametna digitalna rješenja biti sve važnija u svakodnevnom funkcioniranju gradova.
Što zapravo znači pametan grad? To je sve što se događa u jednome gradu. Kada je, nedavno, donesen novi zakon o svjetlosnom onečišćenju, primjerice, stavljena je nova odgovornost gradovima. To je samo jedan od segmenata koji svjedoči kako će se gradske uprave suočavati s novim izazovima u poboljšanju standarda svojih građana – upozorio je Turk.
Sudjelujući u uvodnom dijelu konferencije ‘Strategija razvoja pametnih gradova’, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac pozvala je uprave hrvatskih gradova da se uključe u postojeće i pripreme za predstojeće natječaje za dodjelu europskog novca namijenjenog gradovima i za razvoj pametnih rješenja.
I kroz europske fondove moguće je financirati pametne gradove. Internetska povezivost visoke protočnosti ključ je digitalnog razvoja, stoga je na raspolaganju 100 milijuna eura iz EU fondova za razvoj nove mreže, a objavili smo i pretpoziv za javni natječaj od milijardu i 100 milijuna kuna za širokopojasnu mrežu – najavila je ministrica Žalac. Govoreći o Vladinim mjerama za razvoj pametnih rješenja u organizaciji rada državne administracije, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova skrenula je pozornost na projekt digitalizacije javne uprave, vrijedan 530 milijuna kuna.
Povezivanje baze podataka oko 300 javnih tijela u Hrvatskoj svakako je nešto što će unaprijediti kvalitetu života u Hrvatskoj. U svakom slučaju, u pripremama smo za novo financijsko razdoblje Europske unije gdje će i hrvatskim gradovima biti na raspolaganju još veći novac nego u prethodnom razdoblju – istaknula je ministrica Žalac.
Predstavljajući rezultate istraživanja ‘Digitalni izazovi hrvatskih gradova’ na konferenciji ‘Strategija razvoja pametnih gradova’, direktorica za pametnu upravu u tvrtki Apsolon Ivana Novoselec ocijenila je kako rezultati dobiveni u spomenutom istraživanju upućuju na veliki neiskorišteni prostor naših gradova u korištenju pametnih rješenja za unaprjeđenje kvalitete života u njihovim sredinama.
Izuzetno dobra i pozitivna pojava u Hrvatskoj je da se stvorila konkurencija između gradova koji je grad pametniji i digitaliziraniji. To je jako dobro, među ostalim, i zato što takvo natjecanje gradova povećava povjerenje građana u naše institucije – istaknula je Ivana Novoselec. Govoreći o ciljevima istraživanja Apsolona, Ivana Novoselec navela je kako se htjeli rangirati gradove, izvući primjere dobre prakse, i na kraju, kaže, vidjeti koje su tipične pogreške.
Ograničili smo se na 20 gradova. Također smo ih razvrstali u tri skupine. Rukovodili smo se DESI indeksom EU kako bi dobili sliku gdje je digitaliziranost naših gradova u odnosu na standarde Europske unije – upozorila je direktorica za pametnu upravu Apsolona. U pripadajućem bodovanju Apsolona digitalizacije hrvatskih gradova, Zagreb je od maksimalnih 100 bodova, dobio 99,67, Rijeka 86,67, dok su Split i Osijek jako zaostali za glavnim gradom i sjedištem Primorsko-goranske županije s 19,15, odnosno 17,15 bodova. Među srednjim gradovima najbolja je Pula, a u konkurenciji ‘malih gradova’ najbolje stoji Sisak pa onda Dubrovnik, zatim slijedi Šibenik, a pozitivno je, ocijenila je Ivana Novoselec, iznenadio Vukovar koji je treći u konkurenciji malih gradova.
Apsolon je, tragajući za najbolje digitaliziranim gradovima, analizirao čak 1555 administrativnih postupaka, u gradskim upravama.
Utvrdili smo da svega osam posto gradova ima neku ozbiljniju automatizaciju postupka. Nijedan grad nema besprijekornu proceduru, u kojoj građanin uopće ne treba dostavljati papire i dokumente već samo postaviti zahtjev – komentirala je Ivana Novoselec. Ono što je, dodala je, vrlo malo zastupljeno u našim gradovima je otvorenost podataka o radu gradske uprave jer naši gradovi, zaključila je, ne razumiju da pametni grad stavlja na raspolaganje sirove podatke pomoću kojih bi građani sami obrađivali podatke i predlagali rješenja.
I tu su najbolji Zagreb i Rijeka, ali generalno postoji veliki prostor za napredak – ocijenila je direktorica za pametnu upravu Apsolona, prema čijem su istraživanju hrvatski gradovi u ranom stadiju digitalne tranzicije odnosno digitalizacije svojih usluga građanima i korištenju digitalnih platformi za interakciju s građanima.
Ivana Novoselec upozorila je sudionike konferencije ‘Strategije razvoja pametnih gradova’ da poticaj za digitalizaciju ne može dolaziti samo s vrha uprava, već se mora animirati i same djelatnike u gradskim upravama da predlažu rješenja za digitalizaciju rada. Upozorila je i kako su hrvatski gradovi vrlo često s premalo stanovnika i potrebnih resursa za digitalizaciju, pozvavši uprave da se ujedine kako bi zajedničkim naporima sprovela digitalizacija.
Najavljujući ovogodišnji izbor najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos na konferenciji ‘Strategija razvoja pametnih gradova’, Mario Aunedi Medek iz agencije Media Val koja je jedan od partnera u projektu izbora, otkrio je da će u novom izboru biti izabran i grad koji je postigao najveći napredak u podizanju kvalitete života svojih građana.
I u tom izboru ćemo se rukovoditi iscrpnim, održivim i mjerljivim kriterijima koje smo ustanovili i sproveli u prošlogodišnjem izboru najboljih gradova – ustvrdio je Mario Aunedi Medek, podsjetivši kako se izbor najboljih gradova sprovodi u šest kategorija, kvaliteta života, gospodarstvo, obrazovanje i demografski razvoj te posebne nagrade za najbolja Smart City rješenja, Eko rješenja i najuspješnije gradove u povlačenju novca iz EU fondova. Ante Šalinović iz agencije Ipsos, predstavljajući sudionicima konferencije metodologiju izbora najboljih gradova, upozorio je kako se najuspješniji gradovi traže po 27 ključnih kriterija.
U ovim istraživanju uzimamo u obzir, među ostalim, izdvajanja iz proračuna za obrazovanje, ulaganja u infrastrukturu i porezne olakšice gradova za poduzetnike. No, kako se ne bi doveli u situaciju da naši kriteriji ne odražavaju stvarno zadovoljstvo građana njihovim gradskim upravama, anketiramo u ovom istraživanju i građane te tako dolazimo do željenih rezultata – napomenuo je Šalinović, piše Jutarnji.
