U idućih osam dana na 25 lokacija predstavljat će se pomorski duh našega kraja
Prvo od stotinjak događanja danas je počelo na riječkome Korzu.
U srcu grada usidrene su tradicijske barke od kojih najstarija ima 125 godina.
Ni tmurno riječko vrijeme nije umanjilo ljepotu barki usidrenih nasred Korza. Tradicija smještena na atraktivnu lokaciju je oduševila.
Odeševljen je i Günter iz Njemačke: “Ovo su prave barke za jedrenje?! I za ribarenje?! Dobra, jako dobra ideja, tradicija je dobra!”
“Lijepo ih je za vidjet jer su totalno originalne, naravno i obnovljene pa ih možemo vidjeti u njihovom punom sjaju kako su očito nekad izgledale”, zadovoljna je Riječanka Paola.
Papalina ima 66 godina, a generacijama je služila za ribolov i razonodu, a potom počela propadati. Sadašnji vlasnik, Steno Vidulić, ponukan festivalom Fiumare dao ju je obnoviti.
“Takva barka traži pažnje i donekle troškova, a ne može donijeti praktično ništa financijski. Tu treba imati ili je voliš ili je jednostavno tlaka”.
Sve je više onih koji to vole. Obnovljeni opatijski guc ušao je u 125. godinu, a nekada je služio za prijevoz gospode. Obnovljene su i barke u Selcu, Lovranu, Mošćeničkoj Dragi, na Lošinju i Krku, a prijetilo im je nestajanje.
“Odmah se postavilo pitanje nematerijalne baštine jer barku vi možete uredit, stavit u muzej i na taj način ste napravili nešto, ali dakako ne dovoljno. Mi ove barke, koje ovdje vidite su sve ploveće, s njima se jedri, vesla, ribari, dakle to je to, to je ta nematerijalna baština”, kaže organizator festivala Robert Mohović.
Gucevi, pasare, batane vraćaju se u život koji je u kvarnerskome kraju oduvijek vezan uz more.
“Na koncu konca, mjesto na kojem sada stojimo je nekad bila obala i zapravo ove barke su u prirodnom ambijentu jer one su prije nekih 200 godina upravo bile privezane ovdje jer je ulazak u grad bio zapravo ulazak sa rive kroz ova vrata kraj riječke ure”, rekao je član Organizacijskog odbora festivala Fiumare Nedo Pinezić.
Danas je to šetnica, gradska žila kucavica na kojoj je oživljena pomorska, brodograđevna i ribarska tradicija.
Maja Brkljača
Više u VIDEOPRILOGU: