U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja održana je svečanost povodom obilježavanja 3. svibnja, Dana oslobođenja Rijeke od fašizma.
Na svečanosti su govorili predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Dragutin Rađenović i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Čestitajući svim Riječankama i Riječanima 76. godišnjicu oslobođenja Rijeke u Drugom svjetskom ratu, zahvalili su se svim borcima i sudionicima Narodnooslobodilačke borbe na slobodi koju su izborili za sve nas i omogućili Rijeku kakva je danas.
Svečanost su veličali i zamjenici riječkog gradonačelnika Marko Filipović i Nikola Ivaniš, zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, načelnik Policijske uprave primorskog-goranske Tomislav Dizdar, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ-a Dinka Tamaruta te riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Rađenović: Za oslobođenje Rijeke živote dalo dvije tisuće boraca
„Bližio se kraj rata i vrhovni komandant Jugoslavenske armije drug Tito donosi stratešku odluku – čim prije izbiti sa svojim snagama na rijeku Soču, koja je privremeno granica između hrvatskog i slovenskog naroda, a da bi se time dobila jača pozicija za pregovore o granicama nakon završetka rata. Naša 13. divizija dobila je zadatak štititi desni bok, tj. držati Liku i Gorski kotar, dok su 19. i 26. dalmatinska divizija prodirale prema sjeveru, duž obale. Sva brda oko Rijeke bila su posve gola i dobro utvrđena, tako da je za oslobođenje Rijeke dalo živote dvije tisuće boraca. Primjerice, za oslobođenje milijunskog grada Pariza poginulo tri tisuće osoba, što vojnika američke vojske, što pripadnika francuskog pokreta otpora. Opatija je oslobođena 28. travnja, pa je njemačka komanda shvatila da im se priprema obruč i onda su se povukli prema Ilirskoj Bistrici, ali dalje nisu mogli pa su se predali. Strateškom odlukom vrhovnog komandanta omogućeno je da se matici zemlji vrate svi teritoriji koji su nepravedno poslije Prvog svjetskog rata pripali Italiji“, kazao je Rađenović.
Gradonačelnik Rijeke Obersnel istaknuo je važnost 3. maja, koji nije samo dan kada je Rijeka oslobođena od fašizma, kada je u Rijeci završio 2. svjetski rat.
„To je dan kada je u životima tisuća Riječana i Riječanki zauvijek završilo mračno doba fašističke i nacističke ideologije, doba straha i nemilosti, gladi i smrti, doba kada je šačica ljudi odlučivala o milijunima tuđih života oduzevši im ono najvrjednije – slobodu! I zato je 3. maj dan kada slavimo pobjedu nad ideologijama, slavimo slobodu, slavimo život! Danas odajemo počast borbi kojoj dugujemo mnogo, a odužiti se možemo jedino ako je nastavimo“, kazao je gradonačelnik Obersnel.
Obersnel: Važno je suprotstaviti se relativizaciji zločinačkog karaktera
Gradonačelnik je istaknuo kako moramo govoriti o kontinuitetu antifašizma, koji je utkan u sve pore našega grada, u sve segmente ove društvene zajednice.
„Nije dovoljno samo upaliti svijeću ili položiti vijenac. Važnije od toga je naša opredijeljenost i naša odlučnost da se suprotstavimo relativizaciji zločinačkog karaktera i idejama koje vode do moralne propasti društva, da prodrmamo odgovorne državne institucije koje zatvaraju oči pred profašističkim raspoloženjima i oživljavanjima ustaške simbolike. A usput donose i oslobađajuće presude za takve pokušaje. Dosta je toga!“, poručio je gradonačelnik Obersnel.
Dodao je kako cijeneći antifašizam dokazujemo da poštujemo sve velike žrtve podnesene i u narodnooslobodilačkoj borbi i u Domovinskom ratu koje su nas dovele do pobjede i slobode i omogućile da danas živimo u miru, govorimo svojim jezikom, gradimo svoju zemlju i u njoj vrijednosti koje u središtu imaju čovjeka i njegovu ljudskost, a ne rasno, vjersko ili bilo koje drugo određenje.
Rijeka bila i ostala bedem obrane antifašizma
„Samo u takvom antifašističkom duhu i okruženju Rijeka je mogla opstati i ostati dosljedna sebi – kozmopolitska sredina, otvorenih pogleda, tolerantna i puna poštovanja prema bogatstvu i različitosti rasa, nacija, religija i kultura. I upravo je taj odnos prema različitosti, to uvažavanje i prihvaćanje, taj europski duh po kojem volimo čuti druge i dijeliti s drugima, donio Rijeci titulu Europske prijestolnice kulture 2020. S ponosom smo nosili titulu Europske prijestolnice kulture i ponosni smo što je Europa u Rijeci prepoznala upravo ono što smo kroz sedam desetljeća čuvali i razvijali, prostor otvorenosti koji smo lako pretočili i u viziju budućnosti!“, istaknuo je Obersnel, zaključujući:
„Ponosan sam na ostavštinu naših djedova kao što sam ponosan što je Rijeka u mojih 21 godinu kao gradonačelnika Rijeke bila i ostala ‘bedem obrane antifašizma’, oaza tolerancije, različitosti i mentalne otvorenosti u današnjoj Hrvatskoj. Uvjeren sam da će tako i ostati!“
U kulturno-umjetničkom programu nastupili su sopranistica Dajana Lupić i mezzosopranistica Karla Pupis, učenice Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Rijeke koje su pod mentorstvom nastavnice Ingrid Haller i uz klavirsku pratnju profesora Ivana Bošnjaka izvele skladbe Ivana pl. Zajca i Ivana Matetića Ronjgova. Elena Kolić i Mara Vidačković, učenice Osnovne škole Nikola Tesla, pod mentorstvom učiteljice Irene Peić Rančić izvele su recitaciju pjesme „Moj grad“ autora Vlade Simcicha Vave.