"SPORNA ODLUKA"

TKO ŽELI RAZJEDINITI STUDENTE? Iz PGS-a reagirali na “diskriminaciju stručnih studija”

Ustavni sud 10. ožujka donio je Odluku o ukidanju odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje su izjednačavale sveučilišne i stručne studije

Na, po  njihovu mišljenju “diskriminaciju stručnih studija”, danas su reagirali iz Primorsko goranskog saveza.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Ta je Odluka donesena na temelju ustavne tužbe koju su podnijeli rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te svi pravni fakulteti u državi, to jest, njihovi dekani. Odluka je donesena uz tri izdvojena mišljenja petero sudaca. Podsjetimo, ovo je drugi put da Zakon o HKO-u rektor Boras šalje na Ustavni sud ne bi li se studenti stručnih studija stavili na nižu razinu od studenata sveučilišnih studija.

Na temelju te odluke Ustavnog suda ukida se dio Zakona na način da se diskriminiraju i diskreditiraju studenti stručnih i specijalističkih studija u odnosu na one sveučilišnih studija.

Argumentacija iz obrazloženja ove sudske odluke u potpunosti je odvojena od životne realnosti i prijeti dovođenjem do ozbiljnih problema za studente stručnih studija, ali i zakonodavca, što smatramo nedopustivim i u suprotnosti s politikama i praksom Europske unije te Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF). EU preporučuje primjenu Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF).

Primijeni li se ustavna odluka retroaktivno te ne usvoje li se nove izmjene i dopune Zakona do 31. prosinca 2020., osim trenutačnih 55 tisuća studenata stručnih studija, još će oko 50 tisuća onih koji su završili te studije ostati bez pravne kvalifikacije za posao koji obavljaju.

Pri donošenju odluke, istaknuta su i izdvojena mišljenja i to izdvojeno mišljenje Snježane Bagić, izdvojeno mišljenje Mate Arlovića i zajedničko izdvojeno mišljenje Andreja Abramovića, Lovorke Kušan i Gorana Selaneca, koje podržavamo I kojima se ukazuje na sporne segmente I posljedice odluke većine ustavnih sudaca.

Ono što se smatra problematičnim je prvenstveno odmak od životne realnosti, te je dovedena u pitanje sama sloboda kretanja studenata u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja radi uključivanja na zajedničko tržište rada zajamčena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Vjerujemo kako je rečenica baš iz sporne odluke Ustavnog suda, koja glasi: “općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni…” smjerokaz za budućnost akademskog obrazovanja kako u Hrvatskoj, tako I u Europi.

Smatramo da je problematična diskriminacija odnosno podređivanje stručnih studija u odnosu na sveučilišne, iako je za završetak obaju potrebno ostvariti jednak broj ECTS-bodova. Naime, prema članku 72, stavku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju studijski se programi moraju provoditi i kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS-bodova, a isto vrijedi i za studente stručnih studija, što je definirano člankom 74, stavkom 8. spomenutoga Zakona.

Ne bježimo od činjenice da su teorija i praksa često različite stvari, no jednaki broj ECTS bodova bi trebao predstavljati jednako radno opterećenje potrebno studentima za savladavanje pojedinog kolegija.

Naravno, razumljivo je kako je zbog nedavnih izbora, zastalo i donošenje novog – izmijenjenog Zakona o HKO, ali sad je vrijeme odmiče i očekujemo promptno postupanje Ministarstva, to je naša obaveza prema mladim ljudima, koji su sadašnjost i budućnost ove zemlje, za koju se nadamo da i dalje želi biti zemlja znanja.
Za kraj, još malo porazne statistike, Hrvatska je na začelju Europe po izdvajanju za obrazovanje i znanost, a normativne nejasnoće i krize poput ove, dodatno otežavaju položaj i sasvim je logično da bez konsolidacije pravnog okvira i jasno postavljenih ciljeva,nema ni napretka i da ćemo onda još dugo gledati u potiljak ostalim EU članicama. Može li se slabašno HR gospodarstvo to dopustiti?

Između ostalog Europska komisija savjetuje jačanje stručnih studija kao kvalitetan i adekvatan odgovor na potrebe suvremenog tržišta rada, što pokazuju i statistički podaci o udjelu stručnih studija u uspješnih europskim gospodarstvima poput Njemačke i Austrije.

Napokon imamo model koji potiče ljude na visoko školovanje ne samo u svrhu znanosti, već stvaramo visoko educirane građane specijalizirane za rad u svojim poljima I postavlja se pitanje može li ionako krhko hrvatsko gospodarstvo podnijeti ukidanje kvalifikacija za toliki broj građana I riskirati gubitak njihovih radnih mjesta.

Za kraj, zaključujemo kako smo društvo koje se sastoji od pojedinaca, svakog jedinstvenog sebi I smatramo da se svatko ima pravo usavršavati u skladu sa svojim predispozicijama I afinitetima. Postojeći model je poticajan motivirajući te stvara stručnjake na svim poljima društvenog djelovanja, od znanosti do same prakse I smatramo da bi se promjenom vrednovanja ove dvije vrste studija društvu poslala kriva poruka kako trud,rad I učenje nisu jednaki za svakoga.“, priopćili su iz Primorsko goranskog saveza.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views