Dugo Rijeka nije imala ovako jedinstveno izdanje – složit će se svi iole involvirani u glazbeno tkivo ovog glazbenog grada
Predstaviti ovakvo izdanje koje spaja generacije onih koji su dolazili na plesnjake Rijeke i okolice 60′ i 70′ godina te će se preslušavanjem trostrukog izdanja CD-a “Riječki prvi val” moći će vratiti zvukom u tadašnje doba i mlađe generacije koja ima priliku shvatiti koliko je Rijeka bila progresivna i ispred vremena u odnosu na druge gradove u okruženju, doista je nešto posebno. I ispunjava ponosom.
Tri CD-a u CD-boxu, u izdanju diskografske kuće Melody i KUD Baklje, izvođački zaokruženi na 1. Uragane, 2. Trio Neda, Miljenko i Dario i 3. Gužva na palubi, svjedoče o zvuku tih godina. Neke snimke su “uživo” i kvalitete kakva je mogla biti moguća u onim godinama kada nije bilo mobitela i današnjih mogućnosti snimanja, ali su zato svjedokom jednog revolucionarnog glazbenog doba i dolaska velikih promjena u razdoblju od samo 10 godina.
U četvrtak, 10. ožujka, s početkom u 20 sati, na botelu “Marina” održat će se promocija ovog trostrukog CD-a uz glazbenu ilustraciju nekih od izvođača kjoji su “žarili i palili” na riječkim plesnjacima tih godina. Bit će to svakako još jedna riječka glazbena večer za pamćenje.
CD paket se već može nabaviti u dućanu CroatiaRecods u Užarskoj, u Rijeci.
– o –
Događalo se to već u glazbenoj arheologiji ne jednom. Unaprijed pomireno s nemogućnošću da ponudi cjelovitu zvučnu panoramu razdoblja kojemu je posvećeno, diskografsko izdanje što ga imate pred sobom uključuje čvrsto uvjerenje kako priča i u okrnjenoj verziji drži vodu.
A reklo bi se, ništa mu u pripremi nije išlo na ruku. Riječka rock-scena 60-ih kronološki je prvo, time i herojsko poglavlje hrvatskog rocka, no – kako je vrijeme pokazalo – ta joj vrsta prednosti nije pomogla, dapače. Oficijelnih diskografskih zapisa / izdanja s potpisom njenih aktera začuđujuće je malo, pa je do nas stiglo tek ponešto radova Sonora, Uragana, Eti Juvan, Grupe 777 i trija Neda, Miljenko i Dario (računajući ujedno njegovu duo verziju). Dio studijskih snimaka zasigurno pristojne kvalitete netragom je zagubljen, što potvrđuje primjer radova Sinovi mora napravljenih u njemačkom gradu Eintrachtu 1969. godine. Nažalost, dosad se pokazalo kako isto vrijedi za snimke Sinova mora načinjene 1963. i 1965. u Radio Rijeci, „zahvaljujući“ tada učestaloj radijskoj praksi korištenja jednom već upotrebljavanih traka za nova snimanja. U oba slučaja posebna je šteta što je dobar dio zabilježenih tema bio s autorskim potpisom članova sastava.
U privatnim arhivima pronađeni živi snimci s proba i nastupa nekoliko izvođača nastali su u njihovoj režiji za interne potrebe i tehnički su na rubu upotrebljivosti. Kažem pronađeni živi snimci, znajući kako ima i onih drugih, koji su s vremenom postali iz raznih razloga nedostupni, kao što potvrđuje slučaj sastava Brucoši i njihove skladbe Moj prijatelj, snimljene malim magnetofonom Geloso na bendovskoj probi u kuhinji Studentskog restorana Index 1962. godine.
Dodamo li svemu činjenicu kako dobar dio imena s gradske scene nije ni pokušao tonski zabilježiti vlastito djelovanje, razmjeri problema koji su otežali priređivački posao na ovom izdanju ocrtavaju se u punom svjetlu.
Zbog tih i sličnih okolnosti danas smo uskraćeni za zvučne zapise iz šezdesetih koji bi dokumentirali djelovanje sljedećih glazbenih družina: Kondori, Kon-tiki, Meteori, Pepermint, Eho, Brucoši, Sinovi mora, Sirene, Sjene, Kvarner, Riječani, Jadran, Suveniri, Kockari, Mamini i tatini, Elektroni, Demoni, Kristali, Karlo Lafan Set, III. b, Blow Up, Crni biseri, Automati, Novi automati, The New, Morituri, Šesta stepenica, Horizonti, Six souls, Colloseum ars 9, Boom band…
Pa ipak, priča o riječkima rockerskim šezdesetim u nekim je bitnim poglavljima tu. Ta poglavlja nije pametno podcijeniti, koliko zbog činjenice kako je riječ o doista značajnim protagonistima gradske scene, pravim njenim nosećim stupovima, toliko i zbog mogućnosti da na temelju ponuđenog dijela slike naslutimo kako je moglo zvučati ono što u slici danas dokumentarno nedostaje. Jer, ne zaboravimo, govorimo o imenima koja su dijelila zajednički autorsko-izvođački senzibilitet svoga vremena, s njime i tehničke okolnosti djelovanja, što ih je neizbježno moralo na svaki način, pa i zvučno povezati.
O kakvom je pak senzibilitetu riječ saznajemo iz glazbenih radova koji su našli mjesto na tri CD-a kutije Riječki prvi val.
Prvi pripada Uraganima, premijernoj hrvatskoj i jugoslavenskoj rock-formaciji, koja je imala sreću da je za desetogodišnjeg rada objavila nekoliko zapaženih EP ploča i nesreću da do današnjeg dana ne doživi uobličavanje toga rada u albumskom formatu. Ovo izdanje u neku ruku ispravlja tu povijesnu nepravdu, usprkos tomu što se na CD-u – kao i na ostala dva CD-a u paketu – ne nalazi ono što bi se konceptualno priželjkivalo, što bi prikazalo ukupnost djelovanja Uragana na najbolji način, nego samo ono što se na njemu moglo naći, tragom ograničenog broja studijskih snimaka benda, zbog čega je priliku dobio veći broj živih skladbi iz repertoara sastava. No, te se žive snimke istovremeno mogu doživjeti informacijom više, dobrodošlom prilikom za uvid u izvođačke sposobnosti grupe na ključnom rockerskom terenu, tamo gdje se prolazi ili pada, oči u oči s publikom.
Dužnost je upozoriti i na posebno, vjerujem bombon-iznenađenje toga dijela izdanja, danas snimljenu (što je iznimka u izdanju) rekonstrukciju teme Sjećanja iz 1962. godine, jedne od najranijih „uraganskih“ skladbi i prve hrvatske/jugoslavenske vokalne rock-teme uopće.
Drugi CD posvećen je folk-triju Neda, Miljenko i Dario, odnosno njegovoj kraćoj inačici, koja je poput okvira definirala početnu i završnu fazu zajedničkog djelovanja tih glazbenika. Odreda je na djelu studijski snimljen materijal. Dio toga materijala je početkom sedamdesetih ugledao oficijelno izdavačko svjetlo u obliku nekoliko EP izdanja, ali se ponovio fatum Uragana, u maštovitijoj interpretaciji možda i zbog kadrovskih spona trija s bendom – album se nije dočekalo. Kao kuriozum spomenimo kako je vjerojatno najveća uspješnica trija, skladba Mala iz III. b, našla put do diskografskog svjetla tek četiri desetljeća od svog izlaska u javnost, 2012. godine, a i to ne na nekom od izdanja riječkih glazbenika, nego na kompilacijskom albumu Drage Britvića, autora teksta skladbe. Nije pomoglo čak ni to što je autor glazbe Arsen Dedić, tema je postala hitom isključivo zahvaljujući distribuciji na adrese jugoslavenskih radiopostaja putem umnoženih magnetofonskih traka.
Jesmo li rekli kako je ovdje uključeni repertoar trija pripremljen i lansiran pod svjetla reflektora početkom sedamdesetih, što bi stavljalo pod upitnik vremenski okvir prema kojemu je izdanje Riječki prvi val posvećeno glazbi šezdesetih? Uz napomenu da su svi njegovi izvođači započeli rad šezdesetih, mnogi među njima i završili ga, u dodatnu obranu valja potegnuti već naglašeni argument kako ne samo spomenuti folk-trio, nego i njihove mnoge druge generacijske kolege s riječke rock-scene snimkama iz te dekade, jednostavno, ne raspolažu. Nije zato bilo druge nego zadovoljiti se dostupnim zvučnim dokumentima, nastalim nedugo po prijelazu u novo desetljeće. I oni, uostalom, govore u prilog tezi kako se duh kasnih 60-ih čujno nadvijao nad početnim 70-ima.
Treći CD u izdanju mjesto je kolektivnog istrčavanja na palubu riječkoga glazbenog broda desetak gradskih izvođača. Takvu podjelu prostora u izdanju nije krojila urednička procjena autorsko-izvođačke kvalitete uključenih imena, odnosno važnosti njihova udjela na generacijskoj rock-sceni. Na djelu je opet činjenica kako ta imena nisu ostavila iza sebe adekvatne zvučne dokumente o vlastitom djelovanju. Niti količinom (najbolje to svjedoči primjer sastava Sonori, koji su se ovdje našli zahvaljujući samo jednom snimljenom zapisu, studijski zabilježenoj skladbi Fešta na palubi), niti tehničkom kakvoćom sačuvanih snimaka (slučaj priručnim sredstvima zabilježenih nastupa Plavih zvijezda, Bohema, Henrika III., Toisa i Toccate in re).
No, rekosmo, iza CD kutije Riječki prvi val stoji uvjerenje kako se i u takvom, dokumentarno reduciranom obliku može dobiti intrigantan i vrijedan uvid u djelovanje prve gradske rock-scene u Hrvata (pa i na mnogo širem, jugoslavenskom i istočnoeuropskom prostoru, što je podatak koji izdanju bilježi dodatni plus). Naknadna, rekonstruirana slika, utemeljena na dostupnoj tonskoj faktografiji, štoviše, pokazuje kako ima svog onovremenog i svevremenog šarma.
Glazbena arheologija i njena iskustva? Zvuk riječkih šezdesetih i u njemu prisutan duh tih istih šezdesetih dokazom su kako je u tom poslu riječ o bavljenju prošlim samo u izvanjskom, tehničkom pogledu – u svakom drugom smislu u našim je rukama živo, vitalno tkivo, aktualno u mjeri u kojoj je to dobra glazba uvijek.
Velid Đekić
Izdavači: KUD Baklje i Melody – Kastav
Tehnička obrada snimaka: Andrej Baša, Robert Funčić
Fotografija na kutiji: Ante Škrobonja
Likovno oblikovanje: Melina Mikulić
Autor i urednik izdanja: Velid Đekić
Objavljivanje izdanja pomogli su: Grad Rijeka, KD Autotrolej d.o.o., Fenix Brodoremont d.o.o., Deo d.o.o, Arval-Mont d.o.o., Duing d.o.o.
