ZNAČAJNA OBLJETNICA

U Kostreni svečanom skupštinom obilježena 90. godišnjica Jedriličarskog kluba Galeb

Brojni članovi i prijatelji Jedriličarskog kluba Galeb okupili su se jučer na Svečanoj skupštini kojom je zaključeno obilježavanje velikog jubileja

Obilježavanje Galebove 90. godišnjice započelo je proljetos, organizacijom zanimljive kombinacije jedriličarske regate u klasi Šljuka i skijaškog natjecanja, pod nazivom Snipe&Ski, a zaključeno je dodjelom zahvala i priznanja svima koji su pridonijeli razvoju jednog od najstarijih i najtrofejnijih hrvatskih klubova.

Događaje i posebne rezultate iz duge klupske povijesti u svojem je govoru istaknuo predsjednik Galeba Milko Volarić zahvalivši članovim kluba na prilici da obnaša tu časnu funkciju.

Milko Volarić

Čestitku povodom velikog i važnog jubileja članovima i upravi kluba uputio je načelnik Općine Kostrene Dražen Vranić, istaknuvši neraskidivu vezu Kostrene s morem i Galebovim jedrima.

Galebova povijest počinje daleke 1933. godine

Galebova povijest počela se ispisivati na današnji dan, sad već daleke 1933. godine.

Ideja osnivanja jedriličarskog kluba rodila se u glavama četvorice entuzijasta i zaljubljenika u jedrenje, Milana Grimera, Kazimira Juričića, Marijana Turine i Antona Skvaže. Na osnivačkoj skupštini 19. studenoga 1933. godine, odlučeno je da će klub nositi ime Yachting Club Galeb.

Klub je imao stotinjak članova, a prve klupske prostorije nalazile su se u današnjem hotelu „Jadran“ na Pećinama. Glavni ciljevi bili su jačanje kluba u sportskom smislu, uređenje klupskih prostorija, u to doba, slikovitoj i pitoresknoj uvali Martinšćica.

Dražen Vranić

U razdoblju od 1941. do 1945. rad kluba je gotovo zamro, jedrilice i klupska oprema uništeni su u ratnim razaranjima. Završetkom rata djelovanje članova Galeba nastavlja se u okviru jedriličarske sekcije „Primorac“, a početkom 1946. godine osnovano je Pomorsko brodarsko društvo «Galeb» Rijeka.

Galeb se kroz povijest istaknuo i kao inicijator okupljanja klubova

Već 1948. godine u klub stiže prvi naslov državnog prvaka i to u klasi krstaš, a 1949. godine Galeb organizira i svoju prvu regatu koja nosi naziv Istarska regata. Početkom 1951. aktivno se radi na obuci mladih jedriličara kroz škole jedrenja koje vodi u to doba najpoznatiji jedriličar Karlo Baumann koji iste godine u olimpijskoj klasi Jola osvaja naslov prvaka države. Na Olimpijskim igrama 1952. godine jedrio je u klasi Finn i postaje prvim članom kluba koji je nastupio na Olimpijadi.

Na redovnoj skupštini 1954. godine, Pomorsko-brodarsko društvo Galeb mijenja svoj naziv u Jedriličarski klub Galeb, ime pod kojim djeluje i danas.

Galeb se kroz povijest istaknuo i kao inicijator okupljanja klubova pa je 1955. na inicijativu tadašnje uprave osnovan Savez jedriličara Sjevernog Jadrana. Galebovi članovi obnašali su funkcije u nacionalnim i međunarodnim tijelima. Tako je Orfeo Tićac bio dugogodišnji član vrhovne svjetske jedriličarske organizacije I.Y.R.U. a Dean Pavlak član europskog udruženja jedriličara Eurosaf.

Galebovi jedriličari i sportski djelatnici sudjelovali su na 8 Olimpijskih igara

Galebovi jedriličari i sportski djelatnici sudjelovali su na 8 Olimpijskih igara, osvojili 17 medalja na europskim i svjetskim prvenstvima i brojna odličja na državnim prvenstvima.

Pod Galebovom zastavom odrastale su generacije jedriličara koji su postizali zapažene sportske rezultate osobito u klasama Kadet, 420, Laser 4.7, Laser radial, Laser standard, Optimist te Šljuka i Leteći Holandez u kojima dominiraju i danas. Godine između 60- tih i 90-tih bile su najproduktivnije i najuspješnije u Galebovoj povijesti.

Klub se 1963. godine iz Martinšćice preselio u Žurkovo, u prostor hangara kojem su 1972. godini dograđene društvene prostorije što je potaknulo oživljavanje društvenog života u klubu.

Galeb se kroz isticao i kao organizator značajnih međunarodnih regata poput europskog prvenstva za Šljuke i Riječke regate za olimpijske klase. Nabavkom prvog klupskog krstaša Contention 33 započela je i organizacija serije regata za krstaše pod nazivom Liburnia kup.

Najpoznatiji Galebovi krstaši nesumnjivo su bili Mandrake koji je 1991. probio vojnu blokadu Kvarnerskog zaljeva kako bi otplovio u Trst na Barcolanu i Hir 2 s kojim je 1983. Mladen Šutej prejedrio Atlantik.

Danas pod Galebovom zastavom jedre neki novi krstaši, a slavu pronose nove generacije jedriličara. Teško bi bilo nabrojati sva imena i istaknuti ljude koji su kroz sve ove godine Galebu davali najbolje od sebe, kao i one koji su svoje znanje nesebično prenosili i prenose mladim jedriličarima.

Galebovu svečanost svojim je nastupom uveličao Ženski vokalni sastav Luštrin.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari