U Guvernerovoj palači, na Europski dan pomorstva, prigodnom svečanošću obilježeno je 250 godina od uspostave sustava lučkih kapetanija u Hrvatskoj.
Upravno-administrativni sustav lučkih kapetanija na prostoru Republike Hrvatske postoji u kontinuitetu od Državnog proglasa o plovidbi od 25. travnja 1774. godine (tal. Editto politico di navigazione mercantile Austriaca) hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije), dok odgovarajuće koordinativno tijelo ili tijela lučkih kapetanija postoje od 1850. godine, čime se baštini tradicijski identitet i organizacija lučkih kapetanija i središnje uprave, kao okosnice vlasti na moru i u pomorstvu. Time Hrvatska nastavlja osiguravati status suvremene pomorske države utemeljene na 250 godina tradicije upravno-administrativnog sustava lučkih kapetanija.
Na prigodnoj svečanosti okupili su se predstavnici sustava uprave sigurnosti plovidbe, predstavnici pomorske industrije, akademske zajednice i povezanih institucija te lokalne i regionalne vlasti.
Svečanost je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je istaknuo kako je riječ o velikoj i iznimno značajnoj obljetnici.
„Sustav sigurnosti na moru prije svega čine ljudi – koji brinu o sigurnosti plovidbe, spašavaju ljudske živote, brinu o moru i pomorskom dobu. Prepoznajući njihov značaj i važnost, Vlada Republike Hrvatske je kao prvi korak donošenja paketa reformskih mjera u pomorstvu i unutarnjoj plovidbi, nakon 30 godina, donijela novi Zakon o lučkim kapetanija. Osim toga, unapređen je materijalni status djelatnika lučkih kapetanija, a povećava se i broj djelatnika pa ćemo po prvi puta imati više od 400 zaposlenih u sustavu sigurnosti plovidbe.“
Ministar je također istaknuo kako su donesene i značajne izmjene Pomorskog zakonika te ostalih zakona. Pokrenuta je i sveobuhvatna obnova flote lučkih kapetanija pa ćemo već do kraja ove godine imati 10 novih plovila, a do kraja 2027. godine kapetanije i ispostave raspolagat će sa ukupno 39 potpuno novih plovila, brodica i gumenjaka.
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako nas ova obljetnica podsjeća na bogatu pomorsku tradiciju našega kraja i na ključnu ulogu koju su lučke kapetanije imale i imaju u očuvanju sigurnosti i prosperiteta našeg mora i obala. „Pomorstvo je dio našeg identiteta na koji smo ponosni i na temelju kojeg se grade budući projekti. Rijeka je najveća hrvatska luka, a da to planira i ostati, dokazuju mnogobrojne investicije koje se provode na lučkom području. Rijeka je danas zanimljiva investitorima i najvećim svjetskim brodarskim kompanijama i upravo je to zalog budućnosti“, kazao je gradonačelnik, naglasivši kako svega toga ne bi bilo da nije i ustrajnog rada Lučke kapetanije Rijeka.
Čestitke na visokoj obljetnici uputio je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, dodavši kako je Lučka kapetanija Rijeka partner Primorsko-goranske županije na moru i uz more, kako vezano uz rad stožera za onečišćenje mora, ali i kontrole koncesija.
Nakon prigodnih govora, Lučkoj kapetaniji Rijeka ministar, župan i gradonačelnik uručili su prigodne plakete, zahvalivši se na taj način Lučkoj kapetaniji Rijeka na čelu s Darkom Glažarom na dosadašnjem radu i izvrsnoj suradnji.
U nastavku obilježavanja održana je i panel rasprava na kojoj je bilo više govora o Državnom proglasu, sačuvanoj maritimnoj baštini te ulozi i važnosti lučkih kapetanija pa tako i na području Rijeke koja je uz Trst, u spomenutom Državnom proglasu, bila prva na prostoru današnje Hrvatske u kojoj je imenovan lučki kapetan. U panel raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Željko Bartulović, lučki kapetan Lučke kapetanije Rijeka doc. dr. sc. Darko Glažar, mr. sc. Nikša Mendeš iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka te kap. Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Govora je bilo o pravima pomoraca te o pravilima koja su za plovidbu uspostavljena temeljem Proglasa, a koje se, zaključeno je na panelu, nisu puno promijenila u odnosu na današnje poslove kapetanija koje obuhvaćaju i poslove traganja i spašavanja na moru, brigu o sprječavanju onečišćenja mora, inspekcijske poslove plovila i pomorskog dobra, upise brodova i dr. Spomenuto je i kako sustav sigurnosti plovidbe, između ostalog, obuhvaća 12 kapetanija te 61 ispostavu diljem Jadrana, kao i Nacionalni centar sigurnosti plovidbe.