PRAVOSUDNA AKADEMIJA

U Opatiji u petak radionica „Suzbijanje trgovanja ljudima“

Ilustracija: Pixsell

Radionicu organizira Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Pravosudnom akademijom

U opatijskom Hotelu Palace Bellevue u petak 4. ožujka u vremenu od 9 do 16 sati održat će se radionica na temu „Suzbijanje trgovanja ljudima“.

Riječ je o četvrtoj po redu stručnoj radionici za suce i državne odvjetnike, koje se organiziraju u okviru provedbe Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021., radi podizanja svijesti pravosudnih dužnosnika o kaznenom djelu trgovanja ljudima i što učinkovitijeg procesuiranja ovog kaznenog djela, ali i razumijevanja psiholoških utjecaja traume na žrtve kaznenog djela trgovanja ljudima kao potencijalne svjedoke u postupku. Prva ovakva radionica održan je u Varaždinu, 11. studenog 2021., druga u Osijeku, 22. studenog 2021., a treća u Zagrebu, 17. prosinca 2021.

Sudionicima radionice će se uvodnim govorom obratiti gđa Kristinka Režek, savjetnica u Vladi i Vladinom uredu, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i g. Zoran Sršen, predsjednik Kaznenog odjela Županijskog suda u Rijeci.

Voditelji radionice su Tomislav Brđanović, sudac Županijskog suda u Varaždinu i Goran Supančić, zamjenik županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu koji će prezentirati fenomen trgovanja ljudima kroz domaće i međunarodne izvore. Kroz radionicu će biti izloženi i procesni aspekti ovog kaznenog djela, identifikacija i položaj žrtve te suradnja državnog odvjetnika i policije. Prezentirat će se postojeća sudska praksa i sudska „politika kažnjavanja“ s time da je naglasak radionice na radu u grupama kroz rješavanje praktičnih primjera.

Trgovanje ljudima jedno je od najeksplicitnijih oblika kršenja međunarodnih standarda u području ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog karaktera trgovanja ljudima, niti jedna država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena. Ono je prepoznato kao goruće pitanje unutar borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminaliteta, gdje su žene, djeca i muškarci podvrgnuti najrazličitijim oblicima iskorištavanja i zatiranja njihovih ljudskih prava. Ipak, u svjetskim razmjerima, a i u Republici Hrvatskoj, trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja najčešći su oblici iskorištavanja žrtava.

Nacionalni sustav suzbijanja trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj uključuje aktivan rad velikog broja tijela državne uprave i nevladinih organizacija i to kroz djelovanje Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima. Nacionalni odbor zadužen je za donošenje programa i planova na području suzbijanja trgovanja ljudima te predlaže najvažnije političke smjernice na ovom području.

Osnovan je kao multidisciplinarno, međuresorno tijelo u kojem su imenovani predstavnici svih relevantnih tijela državne uprave, međunarodnih organizacija i nevladinih udruga koji trebaju, svaki u svom djelokrugu, provoditi aktivnosti na području suzbijanja trgovanja ljudima. Nacionalnim odborom predsjedava potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za društvene djelatnosti i ljudska prava, g. Boris Milošević.

Operativni tim za suzbijanje trgovanja ljudima osnovan je radi brzog i učinkovitog rješavanja problema koji se javljaju u konkretnim slučajevima te se sastaje jednom mjesečno, a predsjedava mu nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima. Nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima koordinira rad tijela koja djeluju na području suzbijanja trgovanja ljudima te je član međunarodnih mreža nacionalnih koordinatora, čime se potiče transnacionalna borba protiv trgovanja ljudima (mreže nacionalnih izvjestitelja i ekvivalentnih mehanizama Europske unije, neformalna mreža nacionalnih koordinatora Jugoistočne Europe).

Nacionalni dokumenti posebno naglašavaju usmjerenost na ljudska prava i zaštitu žrtava trgovanja ljudima. Posljednji strateški dokument na ovom području bio je Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021., a Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske je u međuvremenu pokrenuo postupak izrade novog Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2022. do 2027. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024., sukladno postojećem zakonodavnom okviru strateškog planiranja.

Republika Hrvatska je u prvih par godina od uspostavljanja nacionalnog referalnog sustava suzbijanja trgovanja ljudima bila isključivo tranzitna država, no tijekom zadnjih godina uočena je promjena tog trenda te se Republika Hrvatska sve više pojavljuje kao država porijekla te krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima. Naime, posljednjih godina većina identificiranih žrtava bile su državljanke Republike Hrvatske koje su seksualno ili radno iskorištavane unutar granica Republike Hrvatske (tzv. „interni trafficking“). Trendovi u Republici Hrvatskoj odgovaraju trendovima na svjetskoj razini, žrtve su uglavnom žene ili djevojčice, koje su seksualno eksploatirane.

Od 2002. do danas ukupno je identificirano 418 žrtva trgovanja ljudima. U 2016. identificirano je 30 žrtava. Žrtve su uglavnom hrvatski državljani/ke (22 od 30), koji su radno i spolno eksploatirani. Počinitelji su također uglavnom hrvatski državljani. U 2017. identificirano je 29 žrtava. Žrtve su uglavnom državljani/ke Republike Hrvatske, maloljetnih žrtava je bilo 14, punoljetnih 15, prevladavala je radna eksploatacija i činjene protupravnih radnji (u porastu), počinitelji su uglavnom hrvatski državljani. U 2018. identificirano je 76 žrtva (od toga 59 žrtava državljana NR Kine, Tajvan), uglavnom punoljetne žrtve muškog spola, a kao oblik eksploatacije prevladavalo je činjenje protupravnih radnji.

U 2019. identificirano je 27 žrtava, prevladavala je spolna eksploatacija i eksploatacija u svrhu činjenja protupravnih radnji, žrtve su većinom žene. U 2020. identificirano je 15 žrtava, prevladavala je radna eksploatacija i spolna eksploatacija, žrtve su većinom muškarci, dok je u 2021. identificirano ukupno 19 žrtava trgovanja ljudima od kojih je 10 žrtava maloljetno, a prevladala je spolna eksploatacija i eksploatacija u svrhu činjenja protupravnih radnji. U 2022. do sada nije bilo novo identificiranih žrtava trgovanja ljudima.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views