Konačno počinje sanacija najveće crne eko točke u ovom dijelu Europe u općini Viškovo! Jama Sovjak prirodna je kraška vrtača u koju je desetljećima bacan opasan otpad. Općini je važno da se tijekom sanacije pazi na sigurnost i zdravlje građana. Imat će 4 faze. Pripremni radovi počinju u srpnju
U četiri se desetljeća u jami Sovjak nataložilo čak 150 tisuća kubika najgoreg otpada.
“Taj miris, taj otrov, to je, to je, ne znam što bih vam rekao! Imamo djecu tako da nam je to problem, mislim za biti tu!”, rekao nam je Ismet Đurđevik s Viškova.
U jamu su od 1956. godine do 1990-ih godina najveće riječke firme bacale što su htjele.
Otad je dio otpada progutao kraški teren.
“Ne samo da je jedina ovakva crna točka u Hrvatskoj nego jedina ovakva crna točka i u ovom dijelu Europe i sigurno ovi koji su zaduženi i koji su preuzeli odgovornost ovo sanirati na njima je velika odgovornost”, smatra Bojan Kurelić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo.
O svemu brine Fond za zaštitu okoliša, a Općini je važno da se tijekom sanacije pazi na sigurnost i zdravlje građana. Imat će 4 faze. Pripremni radovi počinju u srpnju, pa uklanjanje gornjeg mekšeg sloja dogodine u veljači.
“Dok ne dođu do tvrdoga sloja jer samo dno jame ispitivanja su pokazala da je dio tog sadržaja jednostavno kemijskim i fizikalnim svojstvima se stvrdnuo i kao takav predstavlja brtveni sloj i njega neće iskapati. I vodena zavjesa koja bi trebala spriječiti da hlape i da se šire spojevi koji su unutra”, objasnio nam je Denis Mladenić (SDP), zamjenik načelnice Općine.
Od kojih mještani strahuju iako će sve mjeriti dvije postaje.
“Nadam se da će oni voditi računa o tome, da će na vrijeme uzbunit i alarmirati građane koji su u neposrednoj blizini i da nećemo se morat seliti, ali ne bih isto tako želio da nam djeca udišu nekakve plinove i nešto nezdravo”, rekao nem je Alen Kurelić s Viškova.
Iz Fonda za zaštitu okoliša koji pokriva 15 % troška potvrdili su nam da imaju plan privremenog iseljavanja ili evakuacije ljudi bude li potrebe.
Sanacija će koštati 50 milijuna eura, 85 % bespovratna su europska sredstva, a sve bi trebalo biti završeno u kolovozu 2026.-e.
Tu nema čega nema. Mazuta, pa najgoreg tekućeg otpada iz rafinerije, brodogradilišta, propalih tvornica, medicinskog otpada, gomile bačava, svakakvog smeća.
“Kad puše bura onda mi tu najviše osjetimo smrad, onda moraš zatvoriti sve prozore i vrata”, dodala je Mladena Saršon iz Viškova.
Mještani sanaciju jame čekaju tri desetljeća, a kad počne bit će to jedan od najzahtjevnijih projekata zaštite okoliša u Hrvatskoj, izvještava Maja Brkljača za RTL Danas.hr.
