ČUDO OD ZIDA

Matulji imaju najvećeg! Nije kineski, ali je matuljski zid. ‘To je kao piramida’

Matulji imaju najvećeg! Nije kineski, ali je matuljski zid. ‘To je kao piramida’

Na brdu u šumi daleko od očiju zadnjih pola stoljeća kvarnerski su gradovi bacali svoje smeće, a sada bi ono moglo postati glavna atrakcija

Jedna od boljih stvari koje smo morali potpisati kad smo ulazili u Europsku uniju je obaveza da saniramo i zatrpamo sva velika smetlišta u Hrvatskoj, a ima ih više od 300. Ipak, premda Unija plaća i sanaciju i zatrpavanje smetlišta tek se manji broj gradova i općina primio tog posla.

Među prvima su to napravili u Samoboru i u Jaski i sad umjesto smetlišta imaju ovako lijepo zeleno brdo. Ali Opatija i Lovran su sanaciju smetlišta digli na višu razinu i od smetlišta napravili jednu zanimljivu i impozantnu građevinu – kameni zid dugačak više od 300 metara i visok skoro 20.

Više videoprilogu Ide Balen za RTL Direkt:

Ovaj zid je najveći takav zid na odlagalištima otpada, ali isto tako jedan od najvećih u Hrvatskoj, nije kineski, ali je matuljski zid.

Dakle dug je 333 metra, u visinu ide čak 18 metara. Rađen je potpuno ručno i zove se gabionski zid, u mreže se trpa ovo kamenje, takva metoda koristila se još tisućama godina unazad kada se ovakvim zidovima štitila obala Nila.

Ovo bi ustvari trebala biti oda radnicima, koji su toliki zid napravili svojim rukama.

“Na ovom zidu radilo je tridesetak vrijednih radnika, malo manje od godinu dana, a u zidu se nalazi 12 tisuća tona kamena. Radilo se upravo onako kako su naši nonći gradili suhozide. Ručno, postepeno. Bio je potreban zbog same konfiguracije terena i oblika čestice”, rekao je Marko Mlađen, voditelj građenja.

Na brdu u šumi daleko od očiju zadnjih pola stoljeća Opatija, Lovran, Mošćenička Draga i Matulji su bacali svoje smeće. Sada od smrdljivog mjesta o kojem ne žele razmišljati možda postane glavna atrakcija cijelog kraja.

“I sami gabariti ovog gabionskog zida nam pokazuju da bi se to čak i u turističke svrhe moglo koristiti”, kaže Eduard Bačić, zamjenik načelnika Općine Matulji.

Sve je koštalo 35 milijuna kuna. To je samo jedno od 301 ovakvog smetlišta u Hrvatskoj, dosad je zatvoreno i sanirano njih 161. Još 61 ih je sanirano, ali nije zatvoreno već se vode kao aktivna odlagališta. Za ostalih 79 se sanacija priprema ili je u tijeku – tako nam kažu u fondu za zaštitu okoliša. Kod sanacije ove u Matuljima pronađena je i jama za koju nitko nije znao da postoji.

“To je speleološki objekt, na kojeg smo naišli prilikom iskopa temeljnog tla. Zbog samog utjecaja otpada i povišene temperature topli zrak se dižete ga možemo vidjeti u obliku kondenzata na samom vrhu. Znači da bi se skuhali da uđemo unutra? Pa nije baš tako, ali je povišena temperatura“, kaže Mlađen.

A neugodne temperature, snijeg i kiša. Sve je to udaralo po radnicima dok su podizali zid. Ne dug kao kineski, ali dva metra viši od njega. Možda će i o ovom matuljskom kružiti legenda da se vidi s mjeseca, izvještava Ida Balen za RTL Vijesti.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views